Barack Obama, aktualni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država ušao je u Bijelu kuću zahvaljujući i snažnoj podršci američkih državljana hispaničkog porijekla. Tokom predizborne kampanje obećavao je da će reforma useljavanja u Sjedinjene Države biti jedan od njegovih ključnih prioriteta. U nastojanjima da ostvari to obećanje naišao je na otpor mnogih kongresmena i senatora koji se protive ublažavanju restrikcija pri useljavanju i insistiraju na deportaciji ilegalnih useljenika.
U posljednje vrijeme predsjednik Obama biva često podsjećan na to predizborno obećanje. Jedno od tih podsjećanja bio je i nedavni prosvjed blizu Bijele kuće, a poruka da gospodinu Obami kratka:
„Okupili smo se zbog onog što nam je obećao.....“
Takva okupljana su za sada pomalo i politički teatar, i iskazivanje nezadovoljtsva, i plesna zabava.....
Apeli protiv deportacije neće pomoći ni jednoj prosvjednici, majci. Pozvala je policiju zbog porodične svađe i tada je pritvorena jer je useljenica bez valjanih dokumenata. Sada joj prijeti deportacija:
„Borim se da me ne odvoje od kćerke, borim se i za pravdu za milione useljenika u ovu zemlju“ – isticala je sa govornice.
Na tom prosvjedu pritvoreni su mnogi pro-imigrantski aktivisti, među njima i kongresmen Luis Gutierrez. On podržava reformu useljeničke politike i okončavanje deportacije studenata hispaničkog porijekla čiji je useljenički status ilegalan. Preko milion ilegalnih useljenika je deportirano od ulaska predsjednika Obame u Bijelu kuću, tvrde prosvjednici.
Na nedavnom okupljanju aktivista hispanskog porijekla gospodin Obama je za zastoj u reformiranju useljeničke politike okrivio Republikance:
„Da budem otvoren. Za ples trebam partnera, ali podij je prazan....“
Politički analitičari ističu da će gospodin Obama trebati glasove Amerikanaca hispanskog porijekla ukoliko želi ponovo biti izabran. Prema Gallupovim anketama popularnost mu je unutar tog segmenta biračkog tijela opala.
Čelnici američkih kompanija na tematskim raspravama u kongresnim odborima takođe traže reformu useljeničke politike. No, njihov interes je mnogo uži. Traže brzo odobravanje useljeničkih viza za visoko obrazovane i stručne radnike. Tvrde da Sjedinjene Države ostaju bez stručnjaka iz drugih zemalja jer je proces odobravanja useljavanja spor i tegoban.
Pravni zastupnik Microsofta Brad Smith upozorava da druge zemlje imaju za vrhunske kadrove mnogo povoljniju useljeničku praksu i ističe:
„Svjetska ekonomija je sada drugačija. Nekada su se ljudi selili tražeći pravi posao. Sada poslovi traže prave ljude.“
Tu tvrdnju izvršni direktor NASDAQ-a Robert Greifeld potkrijepio je slijedećim podacima:
„Među 500 najsnažnijih kompanija, osnivači 14 kompanija čije idekse vrijednosti bilježi NASDAQ su rođeni izvan Amerike. Te kompanije prave promet od 522 milijarde dolara godišnje i upošljavaju preko pola miliona radnika.“
Uz ekonomiju koja još uvjek nije dovoljno oporavljena, uz višetjedne neuspješne pregovore o utvrđivanju novog limita do kojeg se može zadužiti američka vlada, u Washingtonu je mnogo i drugih neizvjesnosti. No, jedno je sigurno - oni koji čekaju na reformu američke useljeničke politike moraće čekati i dalje.
