U ovom trenutku ta organizacija se bori i sa internim skandalima, zbog čega neki smatraju da bi mogao da oslabi njen politički uticaj u Washingtonu.
NRA je samo u 2018. potrošila više od 5 miliona dolara na lobiranje, prema podacima Centra za odgovornu politiku.
Proizvođači oružja takođe podržavaju NRA. Prema podacima iz istraživanja IBISWorld, radnje koje prodaju municiju i oružje prošle godine su zaradile 11 milijardi dolara.
Ali, NRA se trenutno bori sa internim skandalima.
U Njujorku se istražuju porezi NRA, Kongres vodi istragu o vezama udruženja sa ruskom vladom, a u toku je i sudski spor NRA i firme "Ackerman McQueen" koja je godinama radila na izgradnji imidža udruženja.
Bilo je i personalnih sukoba. U aprilu 2019. tadašnji predsjednik NRA Oliver Nort bio je primoran da napusti funkciju poslije javne svađe sa izvršnim direktorom udruženja Vejnom La Pjerom. Zbog sličnog sukoba, ostavku je morao da podnese i glavni lobista organizacije Kristofer Koks.
Tokom te borbe u javnost su procurili dokumenti u kojima se vidjelo da i su La Pjer i Nort trošili novac iz budžeta NRA, uz svoje ionako visoke plate.
Kako piše Vašington post, Nort je imao ugovor sa agencijom "Ackerman McQueen" koja mu je plaćala milione dolara da vodi televizijsku emisiju na kanalu NRA.
La Pjer je, kako piše Vol Strit džurnal, trošio stotine hiljada dolara iz budžeta NRA na odjeću i putovanja.
Njujork tajms je objavio da su članovi borda direktora udruženja takođe profitirali, direktno iz budžeta NRA ili ugovora sa prodavcima koji su usko povezani sa tom organizacijom.
Zbog informacija koje su isplivale u javnosti mnogi donatori udruženja su protestovali i prijetili da više neće davati novac ukoliko se nešto ne preduzme.
Uspješna istorija lobiranja u Washingtonu
Neki smatraju da bi ovi skandali mogli da umanje uticaj Nacionalnog udruženja vlasnika oružja u Vašingtonu, koje u glavnom gradu Amerike decenijama uspješno lobira.
NRA je 2004. godine uspješno izlobirala da se ne obnovi zabrana prodaje automatskog oružja koja je trebalo da istekne.
2013. je uspjela da izlobira da se u Senatu ne usvoji zakon o opsežnijim bezbjednosnim provjerama kupaca oružja.
Kada je poslije masovnog ubistva u Parklendu na Floridi 2018. predsjednik Donald Trump najavio da će biti povećana starosna granica za kupovinu oružja i uvedene strožije bezbjednosne provjere kupaca - lideri NRA su tražili hitan sastanak u Bijeloj kući.
Trump je ubrzo poslije toga odustao od plana.
Potpredsjedica Brejdi kampanje za sprječavanje oružanog nasilja Kajlin Hanter nije željela da spekuliše hoće li interni skandali oslabiti uticaj NRA u Vašingtonu.
Ali je istakla da "većina Amerikanaca podržava zdravorazumske mjere za prevenciju oružanog nasilja - od bezbjednosnih provjera kupaca do zabrane prodaje automatskog oružja".
"NRA ne govori u ime građana u Americi, već govori u ime oružanog lobija. Koristi strah kako bi prodavala oružje, a ne obezbijedila građane", kaže Hanter.
Drugi amandman
Poslije masovnih ubistava u El Pasu i Dejtonu, Nacionalno udruženje vlasnika oružja izdalo je već tradicionalno saopštenje u kome "pruža podršku porodicama žrtava i policiji i zahtjeva da se pitanje oružja ne politizuje".
"Nacionalno udruženje vlasnika oružja se zalaže za bezbjednu i legalnu upotrebu oružja, u skladu sa pravima koje daje Drugi amandman. Nećemo učestvovati u politizaciji tragedija, ali ćemo kao i uvijek raditi na tome da nađemo rješenja koja će nas sve zaštititi od ljudi koji su u stanju da počine ovako užasne zločine", navodi se u saopštenju.
Podrška u Kongresu
Podrška Nacionalnom udruženju vlasnika oružja u Kongresu podijeljena je po partijskoj liniji - i naginje ka republikancima.
Poslije masakara u El Pasu i Dejtonu, brojni republikanci su za masovna ubistva krivili kulturološke faktore, isticali problem mentalnih bolesti i nasilnih video igrica, a pominjani su čak i gej brakovi i transrodne osobe.
Malo njih je, međutim, spremno da prizna da se u sličnim uslovima u drugim zemljama ne dešavaju masovna ubistva koliko u SAD.
Predsjednik Donald Trump je poslije tragedija za vikend na Tviteru napisao da "republikanci i demokrate treba da se udruže i dogovore oko strožih bezbjednosnih provjera kupaca oružja, a da bi možda te zakone trebalo vezati i sa imigracionom reformom".
Nekoliko sati kasnije u Bijeloj kući, Trump nije pominjao strože bezbjednosne provere, već se fokusirao na problem mentalnog zdravlja i nasilnih video igrica.
"Mentalna bolest i mržnja povlače obarač, a ne oružje", rekao je predsjednik SAD.
Ta izjava podseća na stari moto NRA - "oružje ne ubija ljude, već to čine ljudi".
