Linkovi

Top priča SAD

Novi rekord u SAD: Najmanje 75 hiljada novozarazenih u jednom danu

Zdravstveni radnici prebacuju pacijenta u bolnicu u Houstonu, Texas.

Sjedinjene Države registrovale su najmanje 75 hiljada novih slučajeva COVID-19 u četvrtak, što je rekordni dnevni rast sedmi put ovog mjeseca, prenosi agencija Reuters.

Raste i broj smrtnih slučajeva i nedavno je dostigao najveće nivoe od početka juna. Više od polovine američkih država - 30 od 50 - zabilježilo je rekordni dnevni rast zaraženih ovog mjeseca.

Sa više od 3,5 miliona potvrđenih slučajeva i najmanje 137 hiljada žrtava, Amerika je prva u svijetu i po broju oboljelih i preminulih. Bolnice na jugu i zapadu zemlje su blizu punog kapaciteta, a neke su primorane da šalju pacijente u druge medicinske centre.

Na Floridi je u četvrtak registrovan najveći dnevni rast broja preminulih od COVID-19 od izbijanja pandemije - 156. Veliki rast broja smrtnih slučajeva je i u Texasu, gdje vojska šalje ljekare i medicinske sestre.

U Arizoni, državni sekretarijat za zdravstvo dovodi blizu 600 medicinskih sestara iz drugih država.

Republikanska stranka je zbog naglog rasta broja zaraženih na Floridi odlučila da ograniči broj ljudi koji mogu da prisustvuju predsjedničkoj konvenciji u Jacksonvilleu narednog mjeseca.

Predsjedavajuća Republikanskog nacionalnog komiteta (RNC) Ronna McDaniel​ saopštila da će konvenciji, tokom prva tri dana, prisustvovati samo oko 2.500 regularnih delegata. Posljednje večeri 27. avgusta, kada bi trebalo da govori predsjednik Donald Trump, biće dozvoljeno prisustvo delegata, njihovih gostiju i alternativnih delegata.

Američke države, koje su ublažavale restriktivne mjere, sada ih ponovo uvode dok zdravstveni zvaničnici za novo širenje zaraze okrivljuju ljude koji odbijaju da nose maske ili ignorišu smjernice o držanju fizičke distance.

Dva najveća maloprodajna lanca u zemlji - Walmart i supermarketi Kroger - najavila su u srijedu da će od naredne nedjelje biti obavezno nošenje maski u njihovim prodavnicama.

U Sjedinjenim Državama nema odluke o obaveznom nošenju maski na nacionalnom nivou, već o tom pitanju odlučuju države pojedinačno.

Kay Ivey, guvernerka Alabame, gdje je u srijedu broj žrtava porastao za 50, naložila je svim građanima da od četvrtka nose maske. Uredbe o obaveznom nošenju maski za većinu građana donijeli su i guverneri Colorada, Arkansasa i savezne države Ohio.

Međutim, u Georgiji, gdje je registrovano gotovo 3.900 novozaraženih, guverner Brian Kemp zabranio je gradovima u toj državi da sami uvode obavezno nošenje maski, iako "snažno ohrabruje" njihovu upotrebu.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju Amerikancima da pokrivaju lice kada su na javnom mjestu.

“Mi istinski preporučujemo maske, društveno distanciranje i pranje ruku, jer tako zaista možemo da obuzdamo ovu pandemiju”, rekao je direktor Robert Redfield.

U međuvremenu, vodeći ekspert za zarazne bolesti, doktor Anthony Fauci oglasio se nekoliko dana poslije napada nekih zvaničnika Bijele kuće.

“Prekinimo sa ovim glupostima i pokušajmo da shvatimo kako ovu pandemiju možemo da dovedemo pod kontrolu”, rekao je on.

See all News Updates of the Day

Tužilac okončao iznošenje završnih riječi na suđenju za ubistvo Georgea Floyda: Želio je da udahne, ali bio je zarobljen

Član tužilačkog tima Steven Schleicheri optuženi Derek Chauvin na sudskoj skici tokom iznošenja završnih riječi (REUTERS/Jane Rosenberg)

Na suđenju za ubistvo Georgea Floyda, za koje je optužen policajac Derek Chauvin, počelo je iznošenje završnih riječi. Pošto se poroti budu obratili predstavnici tužilaštva i odbrane - njeni članovi će se povući i odlučiti da li je Chauvin kriv po optužbi za ubistvo. 

Steve Schleicher, predstavnik tužilačkog tima, tokom jednoiposatnog izlaganja završnih riječi zatražio je od porotnika da, kako je rekao, vjeruju svojim očima - dok je pustio video snimke privođenja Floyda tokom koga je preminuo.

"Ovo nije proces protiv policije koja treba hrabro da štiti i bude saosjećajna u u službi. George Floyd nikome nije bio prijetnja. Za suočavanje sa njim tog dana nije bila potrebna hrabrost - koja nije ni iskazana. Sve što je bilo potrebno bilo je malo saosjećanja - koje je takođe izostalo", poručio je tužilac.

On je porotnike podsjetio okolnosti pod kojima je Floyd preminuo.​

"George Foyd preminuo je 25. maja 2020. licem postavljenog nasuprot pločnika. Ležao je na ulici devet minuta i dvadeset devet sekundi. George Floyd se borio. Očajno je želio da udahne, da napravi dovoljno prostora u grudima - da bi disao. Ali bio je zarobljen. Sa jedne strane bio je pločnik, a da druge ljudi koji su ga držali", rekao je na početku iznošenja završnih reči Steve Schleicher​, član tužilačkog tima.

Steve Schleicher: Očajno je želio da udahne, da napravi dovoljno prostora u grudima - da bi disao. Ali bio je zarobljen.
Steve Schleicher: Očajno je želio da udahne, da napravi dovoljno prostora u grudima - da bi disao. Ali bio je zarobljen.

Tokom izlaganja podsjetio je i na posljednje riječi preminulog Floyda.

"Molim vas, ne mogu da dišem. To su bile njegove riječi policajcu. Rekao je to optuženom. Tražio je pomoć da udahne - ali policajac nije pomogao. Optuženi nije pomogao. Nastavio je da ga gura i da mu uvrće ruku - da bi mu stavio lisice", rekao je tužilac pred porotom.

Tužilački tim je ukazao i da preminuli Floyd nije osoba kojoj se trenutno sudi.

"Čuli smo neke stvari o Georgeu Floydu, da se borio sa zavisnošću od droge, da je pod istragom zbog navodnog donošenja lažne novčanice od 20 dolara. Nije bilo dokaza da je znao da je novčanica lažna. Ono što je najvažnije - ne sudi se njemu ovdje", naveo je tužilac.

Tužilaštvo je poroti poručilo da će, iako odlučuje o sudbini jednog čovjeka, ova presuda biti viđena mnogo šire - kako policija u Americi tretira crnce.

Nakon tužilačkog tima, odbrana optuženog Chauvina je počela sa iznošenjem završnih riječi.

Derek Chauvin je držao svoje koljeno na vratu Georgea Floyda više od devet minuta prilikom privođenja. Floyd je priveden jer je pokušao da kupi cigarete falsifikovanom novčanicom od 20 dolara.

Jedna od prolaznica je snimila Floyda kako leži na zemlji i moli za milost, prije nego što je umro, i taj video je skandalizovao ljude širom svijeta. Floydovo lice je postalo simbol najvećih protesta protiv rasizma u SAD proteklih decenija.

Glavni patolog Floydovu smrt je okarakterisao kao ubistvo od strane policije.

Tužilaštvo je, tokom dvije nedjelje iznošenja svojih argumenata, tvrdilo da je Chauvin upotrijebio prekomjernu, i samim tim nelegalnu silu, time što je klečao na Floydovom vratu i na taj način mu uskratio dotok kiseonika.

Chauvinovi advokati su tokom nedjelju dana iznošenja svojih argumenata rekli da je on radio ono za šta je obučavan tokom 19 godina rada u policiji Minenapolisa. Chauvin je dan poslije Floydove smrti otpušten.

U dosadašnjem postupku, koji su prenosili svi svjetski mediji, iskaze je dalo više od 40 svedoka.

Dok je trajalo suđenje, u Brooklyn centru blizu Minneapolisa, desio se još jedan sličan incident u kojem je policija ubila crnca Dauntea Wrighta. On je zaustavljen zbog saobraćajnog prekršaja, pa je utvrđeno da je za njim raspisana potjernica jer se nije pojavio na sudu. Policajka Kimberly Porter je, navodno, htjela da upotrijebi omamljivač i spriječi Wrighta da pobjegne, ali je umjesto toga uzela pištolj i pucala. Optužena je za ubistvo iz nehata.

U Minneapolisu su izbili protesti, a sudnicu u kojoj se sudi za ubistvo Floyda obezbjeđuje Nacionalna garda, kao i objekte pored nje.

Šta poslije završnih riječi?

Optužnica protiv Dereka Chauvina ima tri tačke: ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.

Za ubistvo drugog stepena, najtežu od svih optuži, 12 porotnika mora da se usaglasi da su Chauvinovi postupci doveli do Floydove smrti.

Kazna za to krivično djelo je do 40 godina zatvora, ali propisi u Minnesoti tu kaznu skraćuju na 15 godina za ljude poput Chauvina, koji ranije nisu osuđivani.

Tužilaštvo je od sudije Petera Cahilla tražilo da odstupi od toga i Chauvina, ako bude proglašen krivim, osudi na dužu kaznu zatvora. Ako ga porota proglasi krivim izjasniće se i da li se slaže sa prijedlogom tužilaštva da se Chauvin osudi na dužu kaznu.

U poroti su šest bijelih žena, dvojica bihelih muškaraca, trojica crnaca, jedna crnkinja i dvije žene mješovitih rasa.

Kada počnu raspravu o Chauvinovoj krivici, porotnici će biti smješteni u hotel, a vrijeme za donošenje odluke nije ograničeno.

SAD i Kina obećavaju hitne mjere za kontrolu klime

Zagađenje zraka u Pekingu, 11. mart 2021.

Kina i Sjedinjene Države, dva najveća zagađivača ugljikom na svijetu, postigli su novi dogovor o poduzimanju hitnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena.

Dvije zemlje navele su u zajedničkoj izjavi kasno u subotu da su "predane međusobnoj suradnji" i sa drugim zemljama da se nose s klimatskom krizom "s ozbiljnošću i hitnošću koju ona zahtijeva".

Američki specijalni izaslanik za klimu John Kerry i njegov kineski kolega Xie Zhenhua postigli su sporazum tokom trodnevnih razgovora prošle sedmice u Šangaju, samo nekoliko dana prije virtualnog samita o tom pitanju na kojem je ove sedmice domaćin američki predsjednik Joe Biden.

Kerry je rekao u nedjelju novinarima u Seulu da smatra da je jezik dokumenta "jak" te da su se Kina i SAD složile oko "kritičnih elemenata o tome kamo moramo ići".

Ali Kerry, bivši američki državni sekretar i gubitnički demokratski kandidat za predsjednika 2004., dodao je: "U diplomatiji sam naučio da se ne osvrćete na riječi, već na djela. Svi moramo vidjeti što će se dogoditi".

Arhiv - John Kerry
Arhiv - John Kerry

Kina, najveći zagađivač ugljikom na svijetu i druga najgora, Sjedinjene Države, ispuštaju gotovo polovicu isparenja fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu planete. Njihova suradnja bila bi presudna u borbi protiv zagađenja koje je stvorio čovjek.

SAD, najveće svjetsko gospodarstvo i Kina kao broj 2, trgovinski su suparnici širom svijeta i imaju sporne odnose oko ljudskih prava i kineskih teritorijalnih zahtjeva oko Tajvana, kojem Sjedinjene Države šalju oružje.

Kerry je istaknuo da je Kina najveći svjetski korisnik ugljena i razgovarao je o načinima za prelaz na druge oblike energije.

"Nikad nisam zazirao od izražavanja naših stavova koje dijele mnogi ljudi da je imperativ smanjivati ugljen svugdje", rekao je.

Su Wei, član kineskog pregovaračkog tima, rekao je u nedjelju državnoj televiziji CCTV da su dvije zemlje postigle konsenzus o budućoj suradnji u klimatskim pitanjima.

Biden je pozvao 40 svjetskih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga, na klimatski samit u četvrtak i petak.

Očekuje se da će SAD i druge zemlje objaviti daljnje ciljeve za smanjenje emisije ugljika prije ili na samitu, te obećati financijsku pomoć za kontrolu klime siromašnijim zemaljama. Čini se malo vjerovatnim da će Kina postaviti nove ciljeve kontrole okoliša.

Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng rekao je u petak za Associated Press: "Za veliku zemlju s 1,4 milijarde ljudi ti se ciljevi ne postižu lako. Neke zemlje traže od Kine da ranije postigne ciljeve. Bojim se da to nije baš realno".

Arhiv - Le Yucheng
Arhiv - Le Yucheng

No, Xi je u petak rekao da je Kina ostala predana klimatskim ciljevima koje je najavio prošle godine, dodajući da klimatsko pitanje ne bi trebalo biti "pregovarački čip za geopolitiku" ili "izgovor za trgovinske barijere", očita referenca na tekuće sporove s Sjedinjenim Državama.

"Ovo je nesumnjivo teška bitka", rekao je Xi u konferencijskom pozivu s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.

"Kina će zasigurno postupiti u skladu svojim riječima, a njeni postupci zasigurno će donijeti rezultate", rekao je Xi. "Nadamo se da će napredna gospodarstva dati zamah za smanjenje emisija, a također predvoditi u ispunjavanju obveza za financiranje klime."

Nije jasno hoće li se Xi pridružiti Bidenovom samitu, ali Kerry je u nedjelju rekao: "Nadamo se da će (Xi) sudjelovati".

Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost, Biden se ponovno pridružio pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, poništavajući povlačenje svog prethodnika Donalda Trumpa.

U izjavi SAD-a i Kine sa susreta u Šangaju kaže se da će dvije zemlje pojačati "svoje djelovanje i suradnju u multilateralnim procesima, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariški sporazum".

Kaže se kako obje zemlje namjeravaju razviti pojedinačne strategije za kontrolu onečišćenja prije planirane klimatske konferencije Ujedinjenih nacija u Glasgowu krajem 2021. godine i poduzeti "odgovarajuće mjere za maksimiziranje međunarodnih ulaganja i financiranje kao potporu" energetskoj tranziciji u zemljama u razvoju.

I Kina i SAD postavile su ciljeve da postanu ugljično neutralne u sljedećim desetljećima.

Xi je prošle godine rekao da će Kina biti ugljično neutralna do 2060. godine i namjerava doseći vrhunac svojih emisija do 2030. godine.

Biden kaže da će SAD preći na sektor električne energije bez emisija do 2035. godine, a do 2050. godine imati će ekonomiju bez emisija.

Premijer Japana u Bijeloj kući: Zajedno protiv kineskog izazova

Predsjednik SAD Joe Biden i premijer Japana Jošihide Suga odlaze poslije konferencije za novinare u ružičnjaku Bijele kuće, 16. aprila 2021. (Foto: AP)

Predsjednik SAD Joe Biden izjavio je da su se on i premijer Japana Jošihide Suga obavezali da sarađuju, kako bi se zajednički suprotstavili izazovima koje predstavljaju Kina i Sjeverna Koreja. Suga je prvi strani lider koji je posjetio Bijelu kuću otkad je Biden preuzeo položaj u januaru. 

Biden je poslije sastanka sa Sugom rekao novinarima da su njih dvojica potvrdili svoju "čeličnu podršku američko-japanskom savezništvu" i saglasili se da će raditi zajedno na suočavanju sa izazovima koji predstavlja Kina, ali i na pitanjima kao što su Istočno i Južno kinesko more i Sjeverna Koreja.

Predsjednik SAD je razgovore opisao kao "veoma produktivne" i dodao da su se SAD i Japan dogovorili da podrže globalne napore u vakcinaciji protiv COVID19 , ali i da promovišu nova tehnološka dostignuća, uključujući 5G mreže, vještačku inteligenciju i kvantne računare.

Odgovarajući na pitanje novinara, Suga je rekao da su dvojica lidera razgovarala o Tajvanu i da su ponovila važnost "mira i stabilnosti" u Tajvanskom moreuzu, ali nije želio da iznosi detalje diskusije o tom pitanju.

Suga je rekao da je potvrdio Bidenu da je Japan posvećen organizaciji Ljetnjih olimpijskih igara, uprkos pandemiji koronavirusa, a da mu je američki predsjednik ponudio podršku.

Prije početka razgovora u petak, Biden je novinarima u Bijeloj kući rekao da mu je "zaista drago da poželi dobrodošlicu tako bliskom savezniku i dobrom partneru".

Otkad je Biden preuzeo položaj, fokusirao se na oživljavanje savezništva sa Japanom, kao i američko uključivanje u multilateralne institucije, koje je njegov prethodnik Donald Trump često kritikovao ili ignorisao.

Susret Bidena i Suge ujedno predstavlja i naglašavanje važnosti tog savezništva, posebno dok njihov zajednički rival Kina postaje sve snažnija i agresivnija.

"Moramo da pomognemo američku kompetitivnost kako bi bili konkurentni sa Kinom, koja ima sve više samopouzdanja", rekao je Biden ranije ove nedjelje, dok je objašnjavao svoju odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana.

Japan se nedavno pridružio SAD i drugim demokratskim zemljama prozivajući Peking zbog kršenja ljudskih prava i ulazaka u osporavane oblasti Istočnog i Južnog kineskog mora, što se smatra odstupanjem od dugogodišnjeg pristupa usredsređenog na trgovinu i ekonomiju. Kina je najveći trgovinski partner Japana.

Šila Smit, visoka saradnica Savjeta za međunarodne odnose, izjavila je za Glas Amerike da SAD i Japan žele da predstavljaju ujedinjeni front kada je riječ o Kini, ali da "obe vlade razumiju da je ovo delikatan momenat u odnosima sa Kinom i da ne žele da podstaknu ili isprovociraju neželjene poteze".

Prije susreta Suge sa Bidenom, Ministarsvo spoljnih poslova Kine upozorilo je Japan da ne dozvoli da ga "zavedu neke zemlje koje imaju neopravdano negativne poglede na Kinu".

Ranije ovog mjeseca, Kina je takođe posalala grupu brodova vrlo blizu ostrva Okinava, gdje SAD imaju svoje vojnike, što je signal da je Peking spreman da se suprotstavi američko-japanskom savezništvu.

U Japanu se trenutno nalazi oko 55 hiljada američkih vojnika. Dvije strane često svoje savezništvo opisuju kao kamen temeljac mira i stabilnosti u Aziji.

Petsi Vidakusvara učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.

Rusija odgovara na američke sankcije, protjeruje 10 diplomata

ARHIVA - Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.

Rusija će zatražiti od desetoro američkih diplomata da napuste zemlju, kao odgovor na odluku Washingtona da protjera isti taj broj ruskih diplomata zbog navodnih neprijateljskih aktivnosti, saopštio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak. 

Američka vlada u četvrtak je uvela niz sankcija Rusiji i, između ostalog, ograničila joj pristup tržištu državnih hartija od vrijednosti, kako bi je kaznila zbog prošlogodišnjeg miješanja u američke izbore, hakovanje američkih sistema, akcije u Ukrajini i druge radnje.

Rusija odbacuje sve američke optužbe.

Na konferenciji za novinare poslije susreta sa srpskim šefom diplomatije Nikolom Selakovićem Lavrov je iznio dogovor Moskve na američke sankcije.

Pored protjerivanja deset diplomata SAD, izjavio je da će Rusija staviti osmoro američkih zvaničnika na listu sankcija i okončati aktivnosti američkih fondacija i nevladinih organizacija u Rusiji za koje Moskva vjeruje da se miješaju u unutrašnje poslove zemlje.

Rekao je da Rusija takođe razmatra moguće "bolne" mjere za američke kompanije koje posluju u Rusiji.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov ranije je američke sankcije nazvao neprihvatljivim, ali je ostavio vrata otvorena za dijalog.

Američki predsjednik Joe Biden je, poslije uvođenja sankcija Moskvi, pozvao na deeskalaciju tenzija i rekao da je ključno da Bijela kuća i Kremlj drže kanale komunikacije otvorenim.

Takođe je predložio da se sastane sa Putinom na samitu u nekoj trećoj zemlji.

"Putin je više puta rekao da smo spremni na dijalog isto koliko i američka strana. U tom smislu je vjerovatno pozitivno što se gledišta dvojice šefova države poklapaju", rekao je Peskov novinarima prije nego što su objavljene ruske kontra-sankcije.

Međutim, dodao je: "Njihova gledišta se definitivno ne podudaraju kada je riječ o stvaranju međusobno korisnih odnosa i uzimanja u obzir međusobnih interesa."

Strah od američkih sankcija nedjeljama izaziva nestabilnost na ruskom tržištu a došlo je i do oštrog pada vrijednosti rublje. Međutim, ruska nacionalna valuta se oporavila kada je postalo jasno da američke sankcije nisu otišle tako daleko da se američkim bankama zabrani da kupuju ruski javni dug.

Rusko-američki odnosi prošlog mjeseca su dostigli novu nisku tačku u periodu poslije hladnog rata, nakon što je Biden Putina nazvao "ubicom" a Moskva pozvala svog ambasadora u Washingtonu na konsultacije. Anatolij Antonov, ruski ambasador, se još nije vratio skoro mjesec dana kasnije.

Kremlj je saopštio da Putin još nije odlučio da li će učestsvovati na klimatskom samitu koji se održava u SAD sljedeće nedelje. Takođe je saopšteno da će biti teško da se brzo organizuje samit Putin-Biden.

Biden o sankcijama Rusiji: Strana sila se ne može nekažnjeno miješati u izbore

Zastave SAD i Rusije na aerodromu u Moskvi, Vnukovo airport, April 11, 2017.

Američki predsjednik Joseph Biden izjavio je da Sjedinjene Države ne mogu dozvoliti stranoj sili da se nekažnjeno miješa u američke izbora.

Ukoliko Rusija nastavi miješanje u američku demokratiju – Sjedinjene Države su spremne da reaguju”, poručio je Biden obraćajući se povodom odluke američke administracije o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji i protjerivanju diplomatskih predstavnika te zemlje.

Administracija predsjednika Joe Bidena u četvrtak je objavila odluku o protjerivanju 10 ruskih diplomata i uvođenju sankcija protiv desetina pojedinaca i kompanija zbog miješanja Kremlja u američke predsjedničke izbore prošle godine i hakerskih napada na federalne agencije.

Sankcije će takođe uticati na sposobnost Moskve da se zadužuje, zabranom američkim finansijskim insitutcijama da kupuju ruske obveznice direktno od ruskih institucija.

Riječ je o prvim mjerama protiv Moskve zbog napada na software kompanije Solar Winds koji je omogućio hakerima da pristupe hiljadama kompanija i vladinih agencija koje taj software koriste. Američki zvaničnici vjeruju da je cilj bio da se prikupe vladine povjerljive informacije.

Osim hakerskkih napada, američki zvaničnici su prošlog mjeseca optužili ruskog predsjednika Vladimira Putina da je odobrio operaciju čiji cilj je bio da se pomogne Donaldu Trumpu da bude ponovo izabran za predsjednika, mada nema dokaza da je Rusija ili bilo ko drugi promijenio glasačke listiće ili krivotvorio ishod.

Mjere, koje su najavljene u četvrtak, obuhvataju uvođenje sankcija protiv šest ruskih kompanija koje podržavaju cyber aktivnosti zemlje, kao i protiv 32 pojedinca i entiteta koji su optuženi za miješanje u prošlogodišnje američke predsjedničke izbore, uključujući i širenje dezinformacija.

Kaznene mjere uvedene su i protiv osam pojedinaca i entiteta povezanih sa ruskom okupacijom Krima. Bijela kuća je saopštila da su među 10 diplomata, za koje je donijeta odluka o protjerivanju, predstavnici ruskih obavještajnih službi.

Očekuju se i ostale mjere, mada je malo vjerovatno da će ih administracija javno saopštiti.

Cilj ovih akcija je da Rusija odgovara za svoje bezobzirne akcije. Djelovaćemo odlučno u odgovoru na ruske akcije koje nanose štetu nama ili našim saveznicima i partnerima", saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken.

Dodao je međutim da će Sjedinjene Države "gdje je to moguće, tražiti prilike za saradnju sa Rusijom, sa ciljem da se izgrade stabilniji i predvidljiviji izbori usklađeni sa američkim interesima".

Bijela kuća je takođe navela da Biden koristi diplomatske, vojne i obavještajne kanale da odgovori na izvejštaje da je Rusija podsticala Talibane da napadaju američke i savezničke trupe u Afganistanu, zasnovane na "najboljim procjenama" obavještajne zajednice.

Izvještaji su objavljeni prošle godine, a Trumpova administracija je bila kritikovana zato što o tom pitanju nije direktno razgovarala sa Rusijom. Bijela kuća nije zvanično potvdila te izvještaje.

"Bezbjednost i dobrobit američkog vojnog osoblja, i naših saveznika i partnera su apsolutni prioritet Sjedinjenih Država", saopšteno je iz Bijele kuće.

Nove sankcije će doprinijeti zahlađenju odnosa između Washingtona i Moskve, koja testira Zapad raspoređivanjem vojnika na granici sa Ukrajinom.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je će uskoro odgovoriti na američke sankcije i da je američki ambasador u Rusiji John Sullivan pozvan na "teške razgovore".

"Takvo agresivno ponašanje će bez sumnje dobiti odlučan odgovor. ​Washington bi trebalo da shvati da će neko morati da plati cijenu degradacije bilateralnih odnosa", poručila je portparolka ministarstva Marija Zaharova i dodala da će "za to u potpunosti biti odgovorne Sjedinjene Države".

Odnosi dvije zemlje pogoršani su i nakon što je Joe Biden Putina nazvao "ubicom" u jednom TV intervjuu. Tokom razgovora u utorak, Biden je Putinu poručio da će SAD "snažno braniti svoje interese", a predložio mu je i sastanak u trećoj zemlji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG