Linkovi

Top priča SAD

Novi rekord u SAD: Najmanje 75 hiljada novozarazenih u jednom danu

Zdravstveni radnici prebacuju pacijenta u bolnicu u Houstonu, Texas.

Sjedinjene Države registrovale su najmanje 75 hiljada novih slučajeva COVID-19 u četvrtak, što je rekordni dnevni rast sedmi put ovog mjeseca, prenosi agencija Reuters.

Raste i broj smrtnih slučajeva i nedavno je dostigao najveće nivoe od početka juna. Više od polovine američkih država - 30 od 50 - zabilježilo je rekordni dnevni rast zaraženih ovog mjeseca.

Sa više od 3,5 miliona potvrđenih slučajeva i najmanje 137 hiljada žrtava, Amerika je prva u svijetu i po broju oboljelih i preminulih. Bolnice na jugu i zapadu zemlje su blizu punog kapaciteta, a neke su primorane da šalju pacijente u druge medicinske centre.

Na Floridi je u četvrtak registrovan najveći dnevni rast broja preminulih od COVID-19 od izbijanja pandemije - 156. Veliki rast broja smrtnih slučajeva je i u Texasu, gdje vojska šalje ljekare i medicinske sestre.

U Arizoni, državni sekretarijat za zdravstvo dovodi blizu 600 medicinskih sestara iz drugih država.

Republikanska stranka je zbog naglog rasta broja zaraženih na Floridi odlučila da ograniči broj ljudi koji mogu da prisustvuju predsjedničkoj konvenciji u Jacksonvilleu narednog mjeseca.

Predsjedavajuća Republikanskog nacionalnog komiteta (RNC) Ronna McDaniel​ saopštila da će konvenciji, tokom prva tri dana, prisustvovati samo oko 2.500 regularnih delegata. Posljednje večeri 27. avgusta, kada bi trebalo da govori predsjednik Donald Trump, biće dozvoljeno prisustvo delegata, njihovih gostiju i alternativnih delegata.

Američke države, koje su ublažavale restriktivne mjere, sada ih ponovo uvode dok zdravstveni zvaničnici za novo širenje zaraze okrivljuju ljude koji odbijaju da nose maske ili ignorišu smjernice o držanju fizičke distance.

Dva najveća maloprodajna lanca u zemlji - Walmart i supermarketi Kroger - najavila su u srijedu da će od naredne nedjelje biti obavezno nošenje maski u njihovim prodavnicama.

U Sjedinjenim Državama nema odluke o obaveznom nošenju maski na nacionalnom nivou, već o tom pitanju odlučuju države pojedinačno.

Kay Ivey, guvernerka Alabame, gdje je u srijedu broj žrtava porastao za 50, naložila je svim građanima da od četvrtka nose maske. Uredbe o obaveznom nošenju maski za većinu građana donijeli su i guverneri Colorada, Arkansasa i savezne države Ohio.

Međutim, u Georgiji, gdje je registrovano gotovo 3.900 novozaraženih, guverner Brian Kemp zabranio je gradovima u toj državi da sami uvode obavezno nošenje maski, iako "snažno ohrabruje" njihovu upotrebu.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju Amerikancima da pokrivaju lice kada su na javnom mjestu.

“Mi istinski preporučujemo maske, društveno distanciranje i pranje ruku, jer tako zaista možemo da obuzdamo ovu pandemiju”, rekao je direktor Robert Redfield.

U međuvremenu, vodeći ekspert za zarazne bolesti, doktor Anthony Fauci oglasio se nekoliko dana poslije napada nekih zvaničnika Bijele kuće.

“Prekinimo sa ovim glupostima i pokušajmo da shvatimo kako ovu pandemiju možemo da dovedemo pod kontrolu”, rekao je on.

See all News Updates of the Day

Senat glasa o Blinkenovoj nominaciji za državnog sekretara

Antony Blinken tokom pretresa o njegovoj nominaciji u Odboru za spoljne poslove američkog Senata (Foto: REUTERS/Alex Edelman/Pool)

Američki Senat glasa o nominaciji Antonyja Blinkena na funkciju državnog sekretara.

Na prošlonedjeljnom pretresu povodom njegove nominacije, u senatskom Odboru za spoljne poslove, Blinken je rekao da je spreman da se suoči sa izazovima koje predstavljaju Kina, Iran, Rusija i Sjeverna Koreja.

Tada je rekao i da Kina predstavlja najeći izazov za američke nacionalne interese, primjetivši istovremeno i da sa tom zemljom ima prostora za saradnju.

"Naši aspekti odnosa razvijaju se u kontradiktornosti kompetitivnosti, ali i saradnje – kada je ona u obostranom interesu", rekao je Blinken tokom pretresa prošle sedmice u senatskom Odboru za spoljne poslove Senatu.

To tijelo potvrdilo je Blinkenovu nominaciju rezultatom 15 prema 3.

Takođe, Blinken se obavezao da će obnoviti duh i moral State Departmenta, kao i diplomatsko osoblje. Ukazao je da liderstvo Sjedinjenih Država u spoljnoj politici treba da bude zasnovano na odmjerenosti i samopouzdanju.

Za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame, Blinken je bio zamjenik državnog sekretara i blisko je povezan sa predsjednikom Joe Bidenom.

Obavljao je I funkciju direktora osoblja Senatskog odbora za spoljne poslove dok je Biden bio predsedavajući.

Uz to bio je i savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bidena u dijelu njegovog mandata kao američkog potpredsjednika.

Biden u prilici za velike zakonske promjene

Biden u prilici za velike zakonske promjene
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Predstavnički dom predao optužnicu protiv Trumpa Senatu

House impeachment managers stand at the U.S. Capitol to hand-carry an article of impeachment against former President Donald Trump to the Senate for trial on accusations of inciting the January 6 attack on the Capitol, in Washington, U.S., January 25, 202

Predstavnički dom američkog Kongresa zvanično je u ponedjeljak predao Senatu dokument sa optužnicom protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji se tereti da je podsticao pobunu svojih pristalica koje su, početkom januara, upale u Capitol.

Devetero demokrata iz Predstavničkog doma, koji će služiti kao tužioci, proći će kroz zgradu, u kojoj su se stotine Trumpovih pristalica nedavno borile sa policijom, u 7 sati uveče, noseći dokument sa optužnicom Senatu. Slična, formalna ceremonija prenošenja optužnice iz donjeg u gornji dom Kongresa je obavljena prošlog januara, za vrijeme prvog Trumpovog opoziva.

Suđenje u Senatu treba da počne 8. februara, pošto su se demokrate i republikanci dogovorili da proces - na kratko - odlože kako bi se članovima Predstavničkog doma koji će imati ulogu tužilaca, i timu za Trumpovu odbranu, dalo vrijeme da se pripreme. Dodatno vrijeme će, takođe, omogućiti Senatu da potvrdi neke od kandidata predsjednika Joe Bidena za pozicije u njegovom kabinetu.

Da bi se Trump osudio potrebna je dvotrećinska većina u Senatu. Budući da je to tijelo politički potpuno podijeljeno, sa 50 republikanaca i 50 demokrata, 17 republikanaca bi moralo da se okrene protiv Trumpa za presudu "kriv", pod uslovom da sve demokrate, kao blok, glasaju protiv bivšeg predsjednika.

Ukoliko bude osuđen, održalo bi se odvojeno glasanje u kojm je potrebna prosta većina da se Trumpu zabrani da se ikada ponovo kandiduje za položaj na federalnom nivou.

Trump je jedini predsjednik u 245 godina dugoj istoriji Sjedinjenih Država koji je opozvan dva puta. Predstavnički dom ga je opozvao krajem 2019. godine, optužujući ga da je pokušao da primora Ukrajinu da pronađe kompromitujuće informacije o Bidenu uoči novembarskih izbora, ali ga je Senat oslobodio prošlog februara.

Lider većine u Senatu, demokrata Chuck Schumer, u nedjelju je istakao da će cijeli proces teći relativno brzo.

"Svi želimo da ovo užasno poglavlje američke istorije stavimo iza sebe. Ali guranje pod tepih neće donijeti izliječenje. Jedini način da dođemo do izliječenja i oporavka jeste da postoji stvarno pozivanje na odgovornost, što ovo suđenje i predstavlja", rekao je on.

(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.
(ARHIVA) Lider većine u Senatu Chuck Schumer i vođa republikanske manjine Mitch McConnell​.

Izvjestan broj republikanaca, među kojima i lider manjine u Senatu Mitch McConnell​, osudio je nasilje 6. januara, i kritikovali su Trumpa, koji je pozvao pristalice da marširaju do Capitola da bi se borili za njega i suočili sa članovima Kongresa koji su u tom trenutku vodili debatu na pretresu o potvrdi Bidenove pobjede na izborima.

Republikanski senator Marco Rubio izjavio je u programu "Fox News Sunday" da se, iako vjeruje da Trump "snosi odgovornost za dio onoga što se dogodilo", protivi suđenju u Senatu.

"Samo ćemo se vratiti direktno u ono isto stanje u kojem smo bili proteklih pet godina i suđenje će biti loše za zemlju. Zaista", rekao je Rubio i dodao: "Ovo nije krivično suđenje. To je politički proces koji bi dolio ulje na vatru podjela koje su paralisale zemlju".

Senator Mitt Romney​, koji je bio jedini republikanac koji je glasao (po jednoj od dvije tačke optužnice) da se osudi Trump na prvom suđenju za opoziv, izrazio je podršku novom suđenju Trumpu.

"Vjerujem da je podsticanje pobune prestup koji zaslužuje opoziv", izjavio je za CNN i upitao: "Ako to nije, šta jeste".

Romney kaže da vjeruje da je Trump "saučesnik u napadu bez presedana na našu demokratiju".

U neredima je stradalo pet osoba, uključujući policajca čija se smrt istražuje kao ubistvo. Trumpove pristalice - njih oko osam stotina, prema zvaničnicima - upale su u zgradu, demolirale neke kancelarije članova Kongresa i tukle se sa policijom dok nije uspostavljen red. U ranim satima 7. januara, zakonodavci su proglasili Bidena pobjednikom izbora.

Na mitingu prije nego što su stotine njegovih pristalice prošetale 16 blokova do Capitola, Trump je ponovio neosnovane žalbe koje je iznosio nedjeljama, da su izbori ukradeni pomoću manipulacija u brojanju glasova i lažnih glasačkih listića, uprkos tome što je izgubio 60 sudskih žalbi na ishod izbora.

"Nema dokaza da su ovi izbori ukradeni", ističe Romney.

Jedna od demokrata u Predstavničkom domu - menadžera za opoziv - koji će izložiti slučaj protiv Trumpa pred Senatom Madeleine Dean izjavila je za CNN da će njihov slučaj biti "izuzetno ubjedljiv" i osporiti "veliku laž" da je Trump zbog prevare izgubio izbore.

Ona je Trumpovo podsticanje pobune nazvala "užasnim zločinom".

"Američka javnost je vidjela šta se dogodilo. ​To je bio strašan momenat, koji je predsjednik podstakao. Ne može da ne odgovara zbog toga", ocijenila je Dean.

Današnja demokratija nije ono što su bogati „osnivači nacije” zamišljali

Slika Howard Chandlera Christyja "Potpisivanje Ustava SAD"

Osnivači Sjedinjenih Država bili su među najbogatijim ljudima u kolonijama, kada su napisali i potpisali američki Ustav, u očekivanju da će ljudi slični njima nastaviti da vode mladu naciju.

To nikada nije zamišljeno kao vrsta direktne demokratije gdje bi svi Amerikanci mogli da glasaju o svim pitanjima”, podsjeća Andrew Wehrman​, profesor historije na Univerzitetu centralnog Michigana. „Samo glasanje, mislili su, treba da bude rezervisano za bogate i obrazovane ljude, ali svakako nisu željeli da ograniče druge oblike učešća u političkom životu.”

Oci nacije su očekivali da će obični ljudi, oni siromašni i neobrazovani, učestvovati u politici indirektno, kroz svoje lokalne vlade, sastanke u gradskim skupštinama i kroz protestne akcije kao što je bojkot.

Neke od osnivača posebno su brinuli populizam i vladavina mase.

„To su bili ljudi koji su mislili da je demokratija 'prljava riječ'. Čak je i John Adams izgovarao takve stvari, nije želio da siromašni ljudi glasaju, nije želio da glasaju žene”, podsjeća profesor Wehrman.

Brus Kuklick, počasni profesor američke historije na Univerzitetu Pennsylvanije, kaže da su autori Ustava imali veoma drugačiju ideju demokratije nego što je imaju današnji Amerikanci.

Portret Georgea Washingtona, prvog predsjednika SAD.
Portret Georgea Washingtona, prvog predsjednika SAD.

„Osnivači nisu željeli ovakvu vrstu demokratije”, ističe on. „Ustav je napisan tako da su prava na državljanstvo veoma, veoma ograničena. Brinula ih je demokratija... bila je to loša forma vlade jer kada dozvolite svima da učestvuju, velika je mogućnost da ćete izabrati demagoga. Moguće je da na vlast dođu ljudi koji se dodvoravaju masama. Ta ideja je davno nestala.”

Wehrman ističe da su se autori Ustava postarali da samo jedan dio jedne grane vlasti - Predstavnički dom - biraju direktno građani. Elektorski koledž bira predsjednika, koji pak bira članove Vrhovnog suda, a senatore su prvobitno birale državne skupštine.

To je još jedan pokušaj da se umanji direktno učešće velike grupe ljudi u političkom procesu”, kaže Kuklick. „Zato su u Ustav ugradili toliko drugih ograničenja, da bi zapušili njegove potencijalne šupljine, koje bi dovele do toga da preveliki broj neobrazovanih i siromašnih ljudi dobije pravo glasa.”

Tek nakon što je 1913. godine ratifikovan 17. amandman američkog Ustava, senatori su počeli da se biraju direktnim glasovima.

Očigledno, Ustav je tako napisan da bi se smanjili nek potezi koje su preduzele državne skupštine. Ljudi poput Jamesa Madisona i Alexandera Hamiltona mislili su da su državne skupštine i birači u nekim državama otišli predaleko, da previše ljudi učestvuje u politici, previše ljudi glasa.”

Voštane figure predsjednika Johna Adamsa i Thomasa Jeffersona u muzeju voštanih figura Madame Tussauds u Washingtonu.
Voštane figure predsjednika Johna Adamsa i Thomasa Jeffersona u muzeju voštanih figura Madame Tussauds u Washingtonu.

Na primjer, New Jersey je pravo glasa dao stanovnicima koji su mogli da dostignu određeni nivo vlasništva nad imovinom. To je uključivalo žene i Afroamerikance koji su mogli da glasaju od 1776. do 1807. kada je država ograničila pravo glasa na bijele muškarce.

“Oni (oci nacije) su mislili da, ukoliko je u državnim skupštinama bilo suviše glasova, da su te države postajale suviše radikalne i podređene interesima običnog čovjeka, umjesto da budu više rezervisane i prilagođene bogatim, obrazovanim ljudima orijentisanim na biznis", primjećuje Wehrman.

Šta bi, onda, ljudi kao što su Alexander Hamilton​, John Admas i drugi pisci Ustava mislili o današnjoj Americi?

“Mislim da bi svi bili oduševljeni što se jedan opšti okvir koji su stvorili i dalje sprovodi”, smatra Wehrman.

Spomenik Alexanderu Hamilton​u u njujorškom Central parku.
Spomenik Alexanderu Hamilton​u u njujorškom Central parku.

A možda bi, čak, bili otvoreni prema promjenama. Na kraju krajeva, oni jesu osmislili proces izmjena, odnosno amandmana na Ustav. Čak su i sami iskoristili proces, ratifikacijom 12. amandmana 1804. godine, koji je uspostavio odvojeno glasanje u Elektorskom koledžu za predsjednika i potpredsjednika. Tom izmjenom je spriječeno da politički protivnici iz suprotstavljenih partija služe kao predsjednik i potpredsjednik.

Pa opet, kaže Kuklick, oci nacije bi se prema današnjim standardima smatrali reakcionarima.

Oni nisu željeli da se dogodi to što se dogodilo”, kaže Kuklick. „I jedna od nevjerovatnijih transformacija SAD u 19. vijeku je bila što smo od te vrlo ograničene ideje učešća naroda u vlasti došli do onoga što ljudi danas potpuno prihvataju i vide kao demokratiju."

A iako demokratija na djelu danas možda nije tačno ono što su osnivači zamišljali, novac i moć i dalje imaju vitalnu ulogu u američkoj politici. Imajući u vidu da je velika većina američkih porodica potekla iz bogatih porodica ili bila bogata prije dolaska na položaj, cilj osnivača da se sačuva istaknuto mjesto u vladi za bogate je - ostvaren. ​

Dvojica ključnih republikanaca u sukobu oko suđenja za opoziv Trumpa

A pre-recorded video of U.S. President Donald Trump addressing the U.S. Capitol riot

Dvojica ključnih američkih republikanaca u Senatu - Marco Rubio i Mitt Romney - oštro su se sukobili u nedjelju oko zakonitosti predstojećeg suđenja za opoziv u Senatu bivšem republikanskom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je optužen za poticanje napada na Kapitol u kojem su 6. januara učestvovale stotine njegovih pristalica.  

Na skupu u blizini Bijele kuće toga dana, Trump je pozvao svoje pristalice da marširaju do Kapitola kako bi se borili za njega i suprotstavili zakonodavcima koji su debatovali o potvrdi glasova Izbornog koledža koji pokazuju da je izgubio ponovni izbor za predsjednika od Joea Bidena. Biden je prošle sedmice inauguriran kao 46. predsjednik zemlje.

Rubio, zakonodovac s Floride, rekao je za emisiju "Fox News Sunday" da Trump "snosi odgovornost za nešto što se dogodilo". Međutim, Rubio je rekao da se protivi suđenju u Senatu nakon što je Predstavnički dom opozvao Trumpa.

Marco Rubio
Marco Rubio

U napadu je smrtno stradalo pet osoba, uključujući policajca čija se smrt istražuje kao ubistvo. Trumpove pristalice - njih oko 800, prema navodima zvaničnika - divljali su nad prethodnom vlasti, opljačkali neke kongresne kancelarije i sukobili se s policijom prije nego što je uspostavljen red, a zakonodavci u ranim časovima 7. januara Bidena službeno proglasili pobjednikom.

"Samo ćemo se vratiti natrag u ono što smo prošli posljednjih pet godina i proći to sve ponovo sa suđenjem, a to će biti loše za zemlju", rekao je. "Zaista je tako."

"Ovo nije krivično suđenje", rekao je Rubio. "Ovo je politički proces i podstakao bi ove podjele koje su paralizovale zemlju."

Romney, senator iz Utaha i republikanski predsjednički kandidat koji je izgubio 2012. godine, rekao je za CNN: "Vjerujem da je poticanje na pobunu neizbježan prekršaj. Ako nije, šta je onda?"

Romney je rekao kako vjeruje da je Trump "saučesnik u napadu bez presedana na našu demokratiju".

Na skupu koji je održan prije nego što su se stotine njegovih pristalica prošetale 16 blokova do Kapitola, Trump je sedmicama ponavljao neke neutemeljene tvrdnje, da je izigran za ponovni izbor prevarama sa glasovima i prebrojavanjem glasova, iako je izgubio 60 sudskih procesa, uključujući i presude nekih sudaca koje je on imenovao.

"Nema dokaza da su ovi izbori ukradeni", rekao je Romney.

Mitt Romney
Mitt Romney

Suđenje u Senatu započeće 8. februara. Potrebna je dvotrećinska većina u Senatu da bi Trump bio osuđen. S obzirom da je Senat politički podijeljen između 50 republikanaca i 50 demokrata, 17 republikanaca moralo bi se okrenuti protiv Trumpa kako bi došlo do osuđujuće presude, pod pretpostavkom da svi demokrati glasaju kao blok protiv bivšeg predsjednika.

Ako bude osuđen, jednostavnom većinom glasova, Trumpu bi moglo biti zabranjeno obavljanje federalne funkcije u budućnosti.

Trump je trenutno jedini američki predsjednik u 245-godišnjoj istoriji zemlje koji je dva puta opozvan. Predstavnički dom opozvao ga je krajem 2019. godine, optužujući ga da je pokušao angažovati Ukrajinu da iskopa prljavštine protiv Bidena uoči izbora u novembru, međutim Senat ga je oslobodio optužbi prošlog februara.

Romney je bio jedini republikanac koji je glasao za osudu Trumpa u njegovom prvom suđenju za opoziv, dok je nekoliko republikanaca izjavilo da su otvoreni za to da ga osude zbog poticanja na pobunu nakon napada 6. januara u kojem su zakonodavci morali da se bore za svoju sigurnost, dok su vandali jurišali dvoranama Kongresa.

Jedna od upraviteljica za opoziv među demokratama u Predstavničkom domu, koja će u Senatu predstaviti slučaj protiv Trumpa, kongresnica Madeleine Dean iz Pennsylvanije, rekla je za CNN da će "sastaviti slučaj koji je toliko uvjerljiv" da se suoči s "velikom laži" da je Trump prevaren za ponovni izbor.

Nazvala je Trumpovo poticanje pobune "izvanrednim, gnusnim zločinom". "Američka javnost vidjela je šta se dogodilo", rekla je.

"Ovo je bio zastrašujući trenutak ... koji je potaknuo predsjednik", dodala je. "Ovo ne može proći bez odgovora."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG