Izdvojeno
Novo rukovodstvo VSTV-a obećava borbu protiv korupcije
Novo rukovodstvo Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV), u prvom obraćanju javnosti nakon što su u srijedu 10. februara izabrani na funkcije, poručilo je da su spremni da predano rade na reformi pravosuđa.
"Prioritet će nam biti da zajedno sa sudijama i tužiocima svi zajedno zasučemo rukave i krenemo aktivno u borbu protiv korupcije. Takođe, da omogućimo lakši pristup građanima sudu, te da ubrzamo rješavanje predmeta ratnih zločina u skladu sa revidiranom Strategijom za procesuiranje ratnih zločina u kojoj su znatno smanjeni rokovi", kazala je potpredsjednica VSTV-a i dugogodišnja tužiteljica Biljana Simeunović.
Sudija Suda BiH Halil Lagumdžija novi predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, kazao je da je prvi korak novog rukovodstva uspostavljanje povjerenja građana u pravosudne institucije koje je znatno narušeno.
"Sve dok povjerenje ne bude vraćeno, neću biti zadovoljan. Insistirat ću na hitnom usvajanju izmjena i dopuna zakona o VSTV-u, koji će unaprijediti odredbe o sastavu, procesu imenovanja i napretku integriteta. Želim da vidim i transparentniji proces zapošljavanja na funkcijama i poštivanje regulativa", kazao je Lagumdžija.
Potpredsjednica Sanela Gorušanović Butigan, takođe sudija, koja je od ostavke bivšeg predsjednika Milana Tegeltije 20. decembra, obnašala čelnu funkciju VSTV-a kazala je da je dovoljno upoznata sa situacijom i manjkavostima u radu i ove institucije i drugih pravosudnih insttucija.
‘’Novo rukovodstvo sačinjeno je od dvoje sudija i tužioca koji su spremni svoje znanje i iskustvo uložiti kako bi se odblokirao proces reformi i pravosuđe poboljšalo. Nemojte sumnjati da ćemo dati sve od sebe da uradimo dobar posao’’, kazala je Gorušanović Butigan.
Na novinarsko pitanje kako komentarišu navode bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije da je procedura izbora novog rukovodstva ove institucije nezakonita, predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija kazao je da je ova procedura bila jedina moguća u datoj situaciji.
“Situacija do koje je došlo u vezi sa njegovom ostavkom nije do kraja normirana. Donesene su odluke za koje mislim da su jedine moguće pravilne. U smislu nekih reperkusija neće biti negativnih posljedica. Ja lično želim učiniti sve da sve ovo krene u jednom pozitivnom pravcu’’, kazao je Halilović.
Bivši predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija podnio je 20. decembra pisanu ostavku na sve funkcije u ovom tijelu, nakon čega su članovi VSTV-a jednoglasno izabrali Sanelu Gorušanović-Butigan za privremenu predsjednicu vijeća.
Ostavka je uslijedila nakon što su članovi VSTV izglasali zaključak kojim su pozvali predsjednika Tegeltiju da podnese ostavku.
Tegeltija ja odmah po izglasavanju ovog zaključka ušao na sjednicu i lično sekretarijatu VSTV-a predao pismenu ostavku.
Ostavka na sve funkcije u VSTV-u je uslijedila nakon što se Tegeltija našao u središtu afere sa snimkom na kojem navodno razgovara sa bivšom članicom VSTV-a Milijanom Buhom o imenovanju njene sestre na jednu od pravosudnih funkcija.
See all News Updates of the Day
BiH: U javnim nabavkama godišnje se gubi 400 miliona
Zloupotrebama u procesu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini godišnje se gubi oko 400 miliona konvertibilnih maraka. Nevladin sektora smatra da je jedno od rješenja za smanjenje korupcije u ovoj oblasti donošenje novog zakona o kojim bi bile uvedene znatno veće sankcije za odgovorne.
Turska u novom Erdoğanovom mandatu: Obnavljanje veza sa Washingtonom?
Novoizabrani turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan suočava se s izazovom balansiranja veza između Rusije i zapadnih saveznika. Veto Ankare na kandidaturu Švedske za članstvo u NATO-u je ključni test njene lojalnosti, a analitičari smatraju da Erdoğan možda traži obnavljanje veza sa Vašingtonom.
SAD: Vanredno stanje za LGBTQ+ populaciju
Kampanja za ljudska prava objavila je vanredno stanje za LGBTQ+ zajednicu u SAD i smjernice u kojima se navodi koji su diskriminativni zakoni donijeti u svakoj saveznoj državi, uz informacije o tome koja prava ima zajednica, kao i obavještenja kome se obratiti za zdravlje i bezbjednost.
Uz upozorenje o trenutnoj političkoj klimi, najveća organizacija u SAD koja se bavi pravima lezbejki, gej, biseksualih, transrodnih i kvir Amerikanaca kaže da upozorenja za putovanja na opasna mjesta nisu dovoljna pomoć ljudima koji žive u takozvanim neprijateljski nastrojenim državama.
Kampanja je navela da preduzima mjere kako bi odgovorila na opasan rast diskriminatornog zakonodavsta koji je bez presedana u saveznim državama ove godine, sa više od 70 zakona protiv LGBTQ+ zajednice u 2023. godini što je dvostruko više od prošle godine. U izvještaju "LGBTQ+ Amerikanci pod napadom" navodi se da su ti akti dio koordinisanih republikanskih napora, koje su podržale "ekstremističke grupe koje imaju izdašne fondove".
Smjernice date pod naslovom “Odbrana LGBTQ+ Amerikanaca” nude informacije kako se podnosi prijava zbog narušavanja građanskih prava i navodi gdje se može naći finansijska pomoć ili posao u onome što naziva "bezbjednim državama". U dijelu pod nazivom "Upoznajte svog neprijatelja/ Opoziciju" navodi se kako se angažovati u lokalnom aktivizmu i protiviti naporima protiv LGBTQ+ zajednice i kako se snaći u teškim razgovorima sa prijateljima i porodicom.
Smjernice imaju za cilj da pomognu milionima ranjivih osoba, "bez obzira da li planiraju da na ljeto putuju negdje gdje je povećana opasnost za LGBTQ+ ljudima, ili žive u državama čije u kojima se zakonima i političkim ekstremizmom stavlja meta na naša leđa", navodi u saopštenju Keli Robinson, predsjednica Kampanje za ljudska prava.
Objavljivanje vanrednog stanja se događa prvi put u istoriji Komiteta za ljudska prava i stiže u momentu kada u državama koje drže republikanci usvajaju zakone usmjerene prema ljudima u odnosu na njihov identitet, kao što je nekoliko zakona koji osporavaju transrodnost, od korištenja ličnih zamjenica do toaleta, ili zdravstenih usluga.
Među posljednjima u seriji zakona, je onaj koji je u završnoj proceduri u Luizijani koji će zabraniti zaposlenima u javnim školama da sa djecom školskog uzrasta raspravljaju o seksualnoj orjentaciji ili polnom identitetu. Zakon je sličan onome koji su kritičari u Floridi nazvali "Ne reci gej" kojim se zabranjuje razgovor ili nastava o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u uzrastima od predškolskog do trećeg razreda osnovne škole.
Rusija: Novinarima "neprijateljskih zemalja" zabranjeno prisustvo na forumu u Sankt Petersburgu
Rusija je saopštila da novinarima iz zemalja koje se smatraju "neprijateljskim" neće biti dozvoljeno da prisustvuju ovogodišnjem Međunarodnom ekonomskom forumu u Santk Petersburgu, što se tumači kao najnoviji potez Kremlja da spriječi zapadne novinare da izvještavaju o Rusiji.
MOSKVA - Ekonomski forum koji se održava svake godine od 1997. godine smatra se ruskom verzijom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Predsjednik Vladimir Putin koristi forum, jedan od najznačajnijih događaja u zemlji, da promoviše rusku ekonomiju globalnim investitorima. Ove godine forum će se održati od 14. do 17. juna.
Zapadnim novinarima nikada nije bilo zabranjeno da prate forum na ovaj način, navodi Reuters. Nova zabrana, objavljena u subotu, donijeta je usred stalno rastućih tenzija između Moskve i zapadnih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini.
„Odlučeno je da se ovog puta ne akredituju mediji iz neprijateljskih zemalja “, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju Tass.
Listu „neprijateljskih zemalja” čine one koje su sankcionisale Rusiju zbog rata u Ukrajini.
„Interesovanje za forum uvijek veliko, svim ostalim novinarima biće omogućeno prisustvo na mjestu dešavanja", rekao je Peskov.
Neki zapadni novinari su prvobitno bili akreditovani da prate forum ove godine. Moskovski biro Reutersa dobio je potvrdu o akreditaciji u četvrtak, ali je sljedećeg dana obaviješten da je akreditacija otkazana.
Strani novinari već masovno napuštaju Rusiju iz bezbjednosnih razloga otkako je ta zemlja napala Ukrajinu prošle godine.
Oni koji su odlučili da ostanu suočavaju se sa eskalirajućim rizicima, uključujući proizvoljno pritvaranje. Američki reporter Evan Gerškovič, koji radi za The Wall Street Journal, priveden je više od dva mjeseca u Rusiji zbog optužbi za špijunažu koje on i američka vlada negiraju.
Plastični otpad guši planetu
Sastanak komiteta Ujedinjenih naroda posvećen iskorijenjivanju zagađenja plastikom počeo je u Parizu. Plastika se gomila od okeanskog dna do deponija. Proizvođači su započeli prelazak na biorazgradive materijale, ali milijarde tona ovog otpada već se nalazi u našem okruženju
