Linkovi

Top priča

Garland ističe značaj gonjenja odgovornih za upad u Capitol

Merrick Garland, kandidat za novog sekretara za pravosuđe (Foto: AP)

Senatski Odbor za pravosuđe u ponedjeljak zasjeda povodom nominacije Merricka Garlanda na funkciju novog američkog sekretara za pravosuđe.

Garlanda je na tu poziciju kandidovao predsjednik Joe Biden.

Izvjesno - budući najviši američki pravosudni zvaničnik će u izlaganju pred članovima Odbora za pravosuđe Senata ukazati na značaj rada tužilaštva u gonjenju pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su, početkom januara, upale u kompleks Capitol Hilla, navedeno je u Garlandovoj uvodnoj izjavi koju je Odbor za pravosuđe Senata objavio uoči pretresa.

„Ako moja nominacija bude potvrđena lično ću nadzirati krivično gonjenje rasista i svih ostalih koji su upali u Capitol 6. januara, što je bio gnusni napad na osnove naše demokratije, miran prenos vlasi na novoizabranu vlast”, naveo je Garland.

To će biti samo jedan dio važnog posla koji spada u odgovornosti Sekretarijata”, navodi se u njegovoj izjavi.

Takođe, kako je ukazano, Garland će se založiti za široko poštovanje prava američkih građana nakon ljetošnjih protesta koji su Sjedinjene Države potresle nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.

Ta misija ostaje hitna jer građani nemaju jednaka prava. Zajednice druge boje kože i druge manjine suočavaju se sa diskriminacijom koja se odnosi na stanovanje, obrazovanje, kao i krivično pravo – i snose teret štete koju nanose pandemija koronavirusa, zagađenje i klimatske promene”, navedeno je u Garlandovom govoru koji će prezentovati članovima senatskog Odbora za pravosuđe.

Nominovani sekretar za pravosuđe će se založiti i za to da agencija, koju će predvoditi ako bude potvrđen, više doprinese u zaštiti američkih građana od korupcije.

Inače, Merrick Garland će na toj funkciji naslediti i istragu koju Sekretarijat vodi u slučaju sina američkog predsjednika Huntera Bidena o poslovima koje njegova kompanija ima u Kini i Ukrajini i navodima o poreskim zloupotrebama.

Predsjednik Biden se javno obavezao da se neće miješati u istragu.

Biden je Garlanda predstavio kao svog kandidata na funkciji sekretara za pravosuđe dan pošto su hiljade pristalica bivšeg predsjednika Trumpa upale u Capitol tokom nemira u kojima je život izgubilo pet osoba.

Biden, kome je Kongres uprkos fizičkoj ugroženosti tokom nasilnog upada potvrdio izbornu pobjedu, Garlanda je tada predstavio kao suštinski preduslov za obnovu vladavine prava.

Garland je prije nominacije bio sudija Apelacionog suda u Washingtonu, a prije nego što je postao sudija, radio je u Sekretarijatu za pravosuđe gdje je nadzirao rad odjeljenja koje se bavi borbom protiv kriminala.

See all News Updates of the Day

SAD i Njemačka zajedno u borbi protiv antisemitizma i negiranja Holokausta

Američki državni sekretar Antony Blinken (L) i njemački ministar inostranih poslova Hajko Mas potpisuju sporazum o pokretanju Dijaloga SAD i Nejmačke o holokaustu, pored spomenika žrtvama holokausta u Berlinu (Foto: AP/Markus Schreiber)

Sjedinjene Države i Njemačka pokrenule su u četvrtak novu inicijativu za suzbijanje alarmantnog porasta antisemitizma i negiranja Holokausta širom svijeta.

Vlade dvije zemlje najavile su početak Dijaloga SAD i Njemačke o Holokaustu čiji cilj je da se preokrene trend koji je dobio veću podršku tokom pandemije koronavirusa, u svjetlu naglog rasta političkog populizma širom Evrope i u Sjedinjenim Državama. Dijalog omogućava razvoj instrumenata za podučavanje mladih i drugih o zločinima koje su počinili Nacisti i njihovi saradnici.

Američki državni sekretar Antony Blinken, nemački šef diplomatije Hajko Mas i nekoliko preživelih Holokausta prisustvovali su pokretanju projekta kod Spomenika ubijenim Jevrejima u Evropi, u Berlinu. Svi su govorili o povezanosti negiranja Holokausta, revizionizma i neznanja sa porastom antisemitizma, kao i sa širim problemom diskriminacije protiv manjina.

"Negiranje Holokausta i drugi oblici antisemitizma često su povezani sa homofobijom, ksenofobijom, rasizmom, drugim oblicima mržnje. Takođe je poklič za one koji pokušavaju da unište naše demokratije, što smo vidjeli u obje naše zemlje i što često prethodi nasilju", poručio je Blinken.

Mas je naglasio da je važno da Njemačka - kako je rekao "zemlja počinilaca" - preuzme vodeću ulogu u projektu.

"Proteklih godina, videli smo da antisemitizam i rasizam pogađaju naše društvo. Samo pomislite na žute zvijezde koje su se nosile na protestima protiv mjera za suzbijanje Kovida, bujicu antisemitskih teorija zavjere na internetu, napade na sinagoge i Jevreje koji žive u našim zemljama, učesnike nemira ispred Bundestaga ili rulju koju je napala američki Kapitol", naglasio je Mas.

Imajući u vidu da je sve manje direktnih svjedočenja o počinjenim zvjerstvima, Blinken i Mas su naglasili da će novi dijalog rezultirati inovativnim načinima podučavanja mlađih generacija o Holokaustu i događajima koji su doveli do masovnog pogubljenja Jevreja i drugih u nacističkoj Njemačkoj i drugim mjestima.

"Holokaust nije bio nagli pad, već postepeni silazak u tamu", istakao je američki državni sekretar.

Bijela kuća danas sa dvopartijskom grupom senatora o infrastrukturnom sporazumu

Senator Džo Mančin razgovara sa novinarima prije sastanka o infrastrukturi, na Kapitol hilu, Vašington, 23. juna 2021.

Predsednik Sjedinjenih Država Joe Biden trebalo bi u četvrtak da ugosti dvopartijsku grupu američkih senatora u Bijeloj kući nakon što su nagovijestili napredak ka sporazumu o velikom paketu infrastrukturnog ulaganja.

Tokom posljednjih dana, rasprave bile su usredsređene na plan potrošnje veći od hiljadu milijardi dolara, podijeljen približno ujednačeno između novog i prenamijenjenog finansiranja.

Specifični ciljevi djelovanja uključuju poboljšanje mreže državnih puteva i elektro-mreže i proširenje pristupa širokopojasnom internetu.

"Viši zvaničnici Bijele kuće imali su danas dva produktivna sastanka sa dvopartijskom grupom senatora koji su pregovarali o infrastrukturi", izjavila je kasno u srijedu sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki. "Grupa je napredovala ka nacrtu potencijalnog sporazuma, a predsjednik je pozvao grupu da sutra dođe u Bijelu kuću kako bi o tome lično razgovarali".

Grupa uključuje 21 senatora i najnoviji je u nizu napora demokrata i republikanaca da postignu sporazum o veličini, prioritetima i izvorima finansiranja glavnog infrastrukturnog programa.

Biden je ranije predložio paket od oko 2,3 hiljada milijardi dolara, a kasnije ga je smanjio na 1,7 hiljada milijardi u pokušaju da pridobije republikansku podršku potrebnu za napredak mjera u ravnomjerno podijeljenom Senatu.

Jedna od glavnih rasprava bila je kako platiti plan. Biden se zalagao za povećanje stope poreza na dobit, ali republikanci su se usprotivili tom koraku nakon što su uspješno smanjili stopu tokom prethodne administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Dugogodišnji zatvor za Amerikanku koja je odavala vojne podatke u Iraku

Arhiva - Pentagon u Washingtonu.

Amerikanka koja je prevodila za Pentagon osuđena je u srijedu na 23 godine zatvora zbog prenošenja imena američkih doušnika u Iraku osobi koja je povezana sa libanskim moćnim šiitskim pokretom Hezbolah.

Mariam Tompson (62) priznala je da je povjerljive podatke predala libanskom državljaninu u nadi da će biti proslijeđene grupi koju je Washington označio kao terorističku organizaciju.

"Kazna Tompsonovoj odražava ozbiljnost njenog narušavanja povjerenja američkog naroda, ljudskih izvora koje je ugrozila i vojnka koji su radili uz nju kao prijatelji i kolege", rekao je Džon Demers, šef Odjeljenja za nacionalnu bezbjednost u američkom Sekretarijatu za pravosuđe, navodi se u saopštenju.

Prema sudskim dokumentima, Tompson je radila kao tumač u stranoj vojnoj bazi kada je 2017. započela vezu putem video aplikacije sa čovjekom koji je rekao da je povezan sa Hezbolahom u Libanu.

"Vremenom je Tompson razvila romantično interesovanje za svog sagovornika", napisao je Sekretarijat za pravosuđe.

Ona je dodijeljena američkim specijalnim snagama u Irbilu, glavnom gradu iračkog Kurdistana, u decembru 2019. godine, kada je jedinica pokrenula udare protiv proiranske milicije, koji su završeni 3. januara 2020, smrću moćnog iranskog generala Kasima Suleimanija.

Ubrzo nakon toga, kontakt Tompsonove zatražio je informacije o agentima za koje se sumnja da su pomagali Sjedinjenim Državama.

Dala mu je podatke o nekoliko američkih doušnika, uključujući prava imena najmanje osam ljudi, kojima se pristupalo kroz personalne dosijee, i informacije o američkoj vojnoj taktici.

Federalne vlasti su je uhapsile sljedećeg mjeseca, krajem februara 2020.

Blinken u Berlinu: Sjeverni tok 2 ruski geopolitički projekt

Blinken’s Meeting with German Chancellor Merkel

Američki državni sekretar Antony Blinken opisao je u srijedu plinovod Sjeverni tok 2 kao ruski geopolitički projekt koji podriva sigurnost Ukrajine, dodajući da Sjedinjene Države žele osigurati da Rusija ne koristi energiju kao sredstvo prisile protiv bilo koje evropske države.

Rekao je to u Berlinu gdje se sastao sa ministrom vanjskih poslova Njemačke Heikom Maasom. Nije bilo znakova napretka u pregovorima oko plinovoda čiju izgradnju Njemačka podržava.

Sjeverni tok 2 prolazi koritom Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, zaobilazeći Ukrajinu.

"Ne slažemo se uvijek i jedno od tih područja neslaganja je plinovod Sjeverni tok 2, za koji i dalje vjerujemo da predstavlja prijetnju evropskoj energetskoj sigurnosti", rekao je Blinken.

"Njemačka ima drugačiju perspektivu i to se događa s vremenom s vremena na vrijeme. Riješit ćemo naše nesuglasice dok nastavljamo raditi na mnogim područjima gdje vrlo usko sarađujemo."

Pored veće zavisnosti kontinenta od ruskog plina SAD vjeruju da će plinovod postati oružje kojim će Rusija vršiti politički pritisak na ranjive istočne i srednjoevropske države.

Obraćajući se novinarima na zajedničkoj konferenciji s Blinkenom, Maas je rekao da je Njemačka jako svjesna zabrinutosti SAD-a i pokušava to riješiti.

"Uključeni smo u ove razgovore", rekao je. "Svjesni smo očekivanja od Washingtona i to je od najveće važnosti."

Maas je rekao da Njemačka razgovara i s Ukrajinom i drugim zemljama koje je plinovod zaobišao s ciljem da im se zagarantuje alternativna opskrba energentom.

"Postoji čitav niz načina i sredstava i pristupa o kojima razgovaramo, ali o njima ne razgovaramo javno", rekao je Maas.

U idealnom slučaju, dodao je, rješenje bi mogli postići do odlaska njemačke kancelarke Angele Merkel u posjetu predsjedniku SAD Joe Bidenu u Washington sljedećeg mjeseca. Maas je naglasio da je to tek vremenski okvir kojem teže.

Blinken se kasnije sastao s Merkel, a u kratkim uvodnim riječima Sjeverni tok 2 nije spomenut.

Uprkos američkom protivljenju i oštrim prigovorima Poljske i Ukrajine, Merkel je izrazito za ovaj projekt, koji je jedna od ključnih inicijativa ruskog predsjednika Vladimira Putina za povećanje ruskih prihoda od energije.

Plinovodu se protivi i dvostranačka opozicija u američkom Kongresu, gdje su i republikanski i demokratski zastupnici oštro kritikovali administraciju zbog odstupanja od sankcija protiv njemačke firme koja ga gradi. Kritičari su te sankcije vidjeli kao posljednji pokušaj da se spriječi završetak plinovoda koji je sada izgrađen više od 95%.

Blinken je u Njemačkoj u svojoj drugoj posjeti Evropi u posljednjih sedam dana, budući da je pratio predsjednika SAD Joea Bidena na samitima čelnika u Britaniji i Belgiji. U svom susretu s Maasom, Blinken je ponovoio poruku: "Amerika se vratila”, koju je Biden poslao prošle sedmice.

Maas je rekao da je Bidenova posjeta, zajedno sa Blinkenovim povratkom u Evropu tako brzo, "impresivno podvukla da se Amerika vratila: Vratila se na multilateralnu i međunarodnu scenu i veoma smo zadovoljni zbog toga."

Merkel je ponovila taj stav u svojim komentarima prije sastanka s Blinkenom, rekavši da je Njemačka bila "oduševljena" Bajdenovom izjavom. "S obzirom na sve kontroverze u svijetu, mislim da je pošteno reći da moramo imati otvorene kanale za dijalog", rekla je.

Službenici Bajdenove administracije insistiraju na tome da još postoje načini za ublažavanje uticaja plinovoda. Kažu da čak i nakon što je projekt fizički završen, još postoje pitanja dozvola, osiguranje i testovi koji se moraju obaviti prije nego on postane operativan. Neki zvaničnici vjeruju da bi to moglo odgoditi njegovo otvaranje za devet do 12 mjeseci.

Nakon Njemačke, Blinken će posjetiti Francusku i Italiju u sklopu svoje sedmodnevne turneje.

Broj ubistava raste, Biden traži veće mjere za kontrolu prodaje oružja

Mjesto pucnjave u San Hozeu u Kaliforniji, u kojoj je poginulo devetoro ljudi, 26. maja 2021.

Sa dolaskom ljeta, oružano nasilje u velikim američkim gradovima ne pokazuje znake jenjavanja, što je podstaklo administraciju predsjednika Bidena na akciju, ali i otežalo inicijative da se sprovede reforma krivičnog pravosuđa.

U govoru u srijedu popodne, Biden treba da objavi niz izvršni uredbi čiji je cilj da se smanji oružano nasilje, i očekuje se da će ponovo pozvati Kongresa da usvoji reformu kontrole prodaje oružja.

U gradu Njujorku, ove godine se dogodilo 194 ubistva, što je porast u odnosu na 171 ubistvo u istom periodu prošle godine, prema najnovijim podacima policije. U Los Anđelesu, drugom najvećem gradu u Americi, dogodilo se 148 ubistava, u odnosu na 121 prošle godine, dok je u Čikagu, trećem najvećem gradu u zemlji, broj ubistava porastao sa 296 prošle godine, na 307 koliko se dogodilo 2021. do sada.

Porast broja ubistava i pucnjava je počeo prošlog ljeta nakon što su gradovi počeli da ublažavaju restrikcije uvedene zbog COVID19. Prema nedavnoj studiji Asocijacije šefova policije velikih gradova, profesionalne organizacije policijskih šefova iz SAD i Kanade, u 67 većih američkih gradova dogodilo se 8.077 ubistava 2020. godine, što je porast od 33% u odnosu na 6.087 iz 2019.

Dok se restrikcije zbog Kovida ublažavaju kako se sve veći broj Amerikanaca vakciniše, prognoze koje se odnose na nasilje 2021. su podjednako sumorne.

“Očekujem da će 2021. biti podjednako loša kao 2020", kaže Džon Roman, kriminolog Centra za istraživanje nacionalnog javnog mnijenja pri Univerzitetu Čikaga.

Šta podstiče nasilje?

Šta tačno podstiče nasilje - ostaje otvoreno pitanje. Dok kriminolozi ukazuju na pandemiju i proteste zbog smrti Džordža Flojda, mnogi zvaničnici iz agencija za zaštitu zakona krive nedavne reforme kao što je zakon Njujorka iz 2019. kojim su eliminisane isplate kaucije u gotovini za prestupnike koji su počinili sitna krivična djela.

A dok republikanci krive progresivne politike krivičnog pravosuđa za porast kriminala, Bidenova administracija odgovara serijom inicijativa čiji je cilj da se smanji nasilje.

Prošlog mjeseca, sekretar za pravosuđe Merik Garland objavio je novu strategiju borbe protiv kriminala koja uključuje veće angažovanje sa lokalnim zajednicama i finansije za programe remećenja nasilja i ponovnog prijema u društvo ljudi koji odsluže zatvorske kazne.

ARHIVA - Policijska patrola u Majami Biču.
ARHIVA - Policijska patrola u Majami Biču.

Kao dio strategije, Sekretarijat za pravosuđe objavio je da će formirati pet specijalnih jedinica za suzbijanje ilegalne prodaje oružja u glavnim koridorima za trgovinu oružjem.

“Tako da - da, vjerujemo da je centralni pokretač nasilja oružano nasilje i upotreba oružja", rekla je novinarima Džen Psaki, sekretarka za štampu Bijele kuće. "To se statistički vidi u mnogim oblastima. Ali, (predsjednik Biden) takođe vjeruje da treba da osiguramo da državne i lokalne vlade nastave da šalju policajce u patrole, da podržavamo policiju u lokalnim zajednicama i to je, takođe, ključni dio."

Nove mjere

Druge mere biće objavljene u srijedu, a Biden će se obratiti dvostranačkoj grupi gradonačelnika, lokalnih aktivista i predstavnika policije.

Kao američki senator 1990-ih, Bajden je učestvovao u pisanju kontroverznog zakona za koji kritičari vjeruju da je odgovoran za masovna hapšenja Afroamerikanaca proteklih godina. Međutim, za vrijeme predsjedničke kampanje 2020, distancirao se od zakona iz 1994. godine, i prihvatio veliki dio agende progresivnih članova Kongresa o reformi krivičnih zakona, iako nije podržao pozive da se "ukine finansiranje" policije.

Republikanci sada za rast broja ubistava i pucnjava krive navodnu anti-policijsku retoriku liberalnih demokrata, dok se zalažu za povratak politici "čvrstog suzbijanja kriminala."

Na neki način, pandemija je, po svemu sudeći, doprinijela porastu. Međutim, nemoguće je ne primjetiti da se ovi užasni trendovi pojavljuju tačno u trenutku kada su takozvani "progresivci" odlučili da je vrijeme da se osude lokalne policije i da im se smanji finansiranje", izjavio je lider senatske manjine Mič Mekonel u govoru u Senatu prošlog mjeseca.

Kriminolog Džon Roman je konstatovao da su, u prošlosti, periodi povećanog nasilja podsticali impulsivne pozive da se pojačaju policijske i kaznene mjere. Međutim, tvorci politike su na osnovu iskustva proteklih decenija naučili da ne mogu da "hapšenjima riješe problem", ističe Roman.

“Mislim da sada znamo mnogo više o tome šta su alternative, i da su možda te alternative efikasnije od policijskog rada."
Džen Psaki je izjavila da predsjednik čvrsto vjeruje u potrebu da se reformišu policijski sistemi širom zemlje, "ali da postoje koraci koje on može da preduzme kao predsjednik Sjedinjenih Država da se suoči sa problemom kriminala, i nadamo se, da se smanji broj zločina."
“Veliki dio toga je uvođenje mera za bezbjednost oružja", dodala je portparolka Bijele kuće, "kao i korištenje prilike da se obraća građanima i koristi sve mehanizme koje su mu na raspolaganju kao predsjedniku."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG