Ovogodišnja Nobelova nagrada za hemiju je za pomjeranje granica i za otkrivanje novog koncepta hemije – „klik“ hemije, a radi se u suštini o elegantnom konceptu slaganju molekula, pravljenju veza između njih, sa vrlo malo nečistoća. To je oblik jednostavne i pouzdane hemije, gdje se reakcije odvijaju brzo i izbjegavaju neželjeni nusproizvodi. Nagrada će između njih biti podijeljena na jednake dijelove.
Barry Sharpless i Morten Meldal postavili su temelje za ovaj novi funkcionalni oblik hemije – klik hemiju – u kojoj se molekularni građevni blokovi spajaju brzo i efikasno. Carolyn Bertozzi podigla je ovu novu hemiju na novi nivo i počela je koristiti u živim organizmima.
Klik hemija nije jedna specifična reakcija, već opisuje način generisanja proizvoda koji slijede primjere u prirodi, gdjese također događa generisanje tvari spajanjem malih modularnih jedinica. Uskoro je ova hemija, koncept ovih reakcija, dobio veliko interesovanje naučne zajednice. Na ovaj način se mogu dobiti veoma kompleksne molekule. Bilo je jako važno kako primijeniti ovaj koncept na živim ćeljama, a da se pri tom ćelije ne oštete. Koncept se koristi već sada u terapijama raka, imunoterapijama, a omogućeno je otkriće i nove molekule - gliko-RNK (glikolizirana RNK)
Barry Sharpless – kojemu se sada dodjeljuje njegova druga Nobelova nagrada za hemiju, prva mu je dodijeljena 2001. godine – započeo je istraživanja ovog koncepta oko 2000. godine. Inače, K. Barry Sharpless je rođen 1941. u Philadelphiji, Sjedinjene Države, a sada je profesor na Scripps Research u La Jolla, Kalifornija.
Ubrzo nakon toga, Morten Meldal i Barry Sharpless – neovisno jedan o drugome – predstavili su ono što je sada krunski dragulj klik hemije: azid-alkin cikloadiciju kataliziranu bakrom. Ovo je elegantna i efikasna hemijska reakcija koja je sada u širokoj upotrebi. Uz mnoge druge namjene, koristi se u razvoju lijekova, za mapiranje DNK i stvaranje materijala koji više odgovaraju svrsi. Morten Meldal je rođen 1954. u Danskoj i profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu.
Carolyn Bertozzi poboljšala je njihov rad primjenivši koncept na žive ćelije. Kako bi mapirala važne biomolekule na površini ćelija koje se zovu glikani, razvila je reakcije koje djeluju unutar živih organizama. Pri tome je morala izbjeći supstance koje mogu nauditi ćelijama. Njezine bioortogonalne reakcije odvijaju se bez ometanja normalne hemije stanice.
Rad na ovom konceptu poboljšava tehnologije dostave lijekove u žive organizme. Carolyn R. Bertozzi, je rođena 1966. u Sjedinjenim Državama. Doktorirala 1993. na Univerzitetu Kalifornija Berkeley, a sada je profesor na Univerzitetu Stanford.
