Linkovi

Nobelova nagrada za fiziku 2018. za otkrića na polju fizike lasera


Members of the Nobel Committee for Physics sit in front of a screen displaying portraits of Arthur Ashkin of the United States, Gerard Mourou of France and Donna Strickland of Canada during the announcement of the winners of the 2018 Nobel Prize in Physic
Members of the Nobel Committee for Physics sit in front of a screen displaying portraits of Arthur Ashkin of the United States, Gerard Mourou of France and Donna Strickland of Canada during the announcement of the winners of the 2018 Nobel Prize in Physic

STOCKHOLM -  dobitnici Nobelove nagrade za fiziku ove godine su Arhur Ashkin, Gérard Mourou i Donna Strickland za istraživanja koja su unaprijedila fiziku lasera.

Komitet za dodjelu Nobelove nagrade za fiziku je odlučio da ove godine nagradu dodijeli naučnicima koji su bili uključeni u stvaranje veoma važnih inovacija na polju lasera. Arhur Ashkin, Gérard Mourou i Donna Strickland će podijeliti nagradu tako da će pola dobiti Ashkin, a drugu polovinu će podijeliti Mourou i Strickland.

Arthur Ashkin je američki naučnik iz Bell Laboratories čiji je rad šezdesetih godina prošlog vijeka na manipulaciji mikročestica pomoću lasera doveo do stvaranja tzv. „optičkih pinceta“, za čiji će izum i dobiti Nobelovu nagradu za fiziku 2018. Optičke pincete su alat koji koristi veoma fokusirane laserske zrake. Ove zrake proizvode sile privlačenja i odbijanja te mogu fizički držati objekte male mase, baš poput pravih pinceta. Arthur ima 96 godina, a optičke pincete je izumio prije 32 godine, 1986. Ashkin se nije mogao javiti na telefon nakon objave imena, jer je, kako organizatori kažu „bio zauzet novim naučnim radom“.

Gérard Mourou je francuski naučnik, pionir u polju elektrotehnike i fizike lasera. Bio je direktor čuvenog francuskog instituta Laboratoire d'Optique Appliquee u ENSTA (Palaiseau, Francuska) i profesor je na École Polytechnique (Palaiseau). Zajedno sa Donnom Strickland stvorio je jednu posebnu tehniku amplificiranja ultrakratkih laserskih pulseva (eng. chirped pulse amplification, CPA), koja omogućava stvaranje laserskog pulsa ultra-visokog intenziteta. Takvi laserski pulsevi mogu izuzetno precizno probijati rupe u različitim materijalima i od velikog su kliničkog značaja jer se mogu upotrebljavati i na živom materijalu i tkivima. Naime, upravo se ovi pulsevi koriste u laserskim operacijama očiju.

Donna Strickland je američka fizičarka koja je glavninu svog rada na fizici lasera uradila upravo pod mentorstvom Gérarda Mouroua. Trenutno je profesor na Univerzitetu Waterloo (Ontario, Kanada). U telefonskom razgovoru nakon objavljivanja imena dobitnika, Strickland je istakla kako je izum lasera ultra-visokih intenziteta značajan ne samo u području oftalmologije, nego nego i u različitim granama inženjerstva.

Strickland je tek treća žena koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku. Prva žena laureat Nobelove nagrade za fiziku bila je Marie Sklodowska Curie 1903. godine, a druga Maria Goeppert Mayer 1963. godine. Manjak žena u fizici je bila tema ceremonije objave imena.

Sve ovo se dešavalo u pozadini skandala od prije samo par dana, u koji je umiješan fizičar Alessandro Strumia sa CERN-a

Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku u rukama tri naučnika
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:59 0:00

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG