Rusko smanjenje izvoza gasa u Njemačku nakon rata u Ukrajini primoralo je Berlin da donese radikalnu odluku o ponovnom pokretanju termoelektrana na ugalj, barem privremeno.
Ali infrastrukturna pitanja, nedostatak radne snage i logistički problemi pokazuju se kao glavne prepreke za ponovno pokretanje.
U Moorburgu, operater Vattenfall razbio je nade o novom djelovanju, rekavši jednostavno da "ponovno pokretanje ne bi bilo ni tehnički, ni ekonomski ni pravno izvodljivo".
"Mnogi dijelovi su demontirani i prodati", rekao je Robert Wacker, direktor lokacije.
Čak i elektrane koje nisu u potpunosti zatvorene, već su stavljene u rezervu za proizvodnju struje samo povremeno, bore se s potpunim ponovnim pokretanjem.
Južnije od Moorburga, energetska grupa Uniper će u ponedjeljak pokrenuti svoju lokaciju Heyden 4, koja je bila rezervno postrojenje od sredine 2021. godine.
Međutim, kompanija je upozorila da će na njenu proizvodnju uticati ograničenja željezničkog kapaciteta u transportu kamenog uglja do lokacije.
Razmontiranje
Njemačka je počela gasiti svoje termoelektrane na ugalj u posljednjih nekoliko godina, u cilju ispunjenja cilja da se upotreba fosilnih goriva obustavi do 2030. godine.
Ali ruska invazija na Ukrajinu poništila je planove, jer je Moskva smanjila izvoz energije u Njemačku, kako Berlin vjeruje, u odmazdi za podršku Kijevu.
Vlada kancelara Olafa Scholza izjavila je da će se pridržavati vremenskog rasporeda za odustajanje od uglja do 2030. godine, ali je u međuvremenu odobrila ponovno pokretanje 27 elektrana koje su zatvorene ili stavljene u rezervu kako bi se premostio energetski raskorak do marta 2024. godine.
Sa kapacitetom od 875 megavata (MW), Uniperov Heyden 4 je najveći na listi.
Ali postrojenje u Moorburgu, smješteno u predgrađu Hamburga, bilo je jedno od najmodernijih na svijetu.
Zaustavljeno je u ljeto 2021., samo šest godina nakon što je pušteno u rad, u zamjenu za program javnih subvencija usmjerenih na smanjenje uglja iz njemačkog energetskog miksa.
Od tada, operater je počeo da rastavlja i prodaje dijelove koji nisu potrebni za vodonik — prioritet za buduće izvore energije u Njemačkoj.
Prije nego što je zatvorena, elektrana je proizvodila oko 11 milijardi kilovata godišnje - što je ekvivalent potrošnje električne energije za grad Hamburg.
Ali sada, instalacija više nije dovršena.
U turbinskoj hali hiljade malih komponenti spakovane su u kutije. Rotor, element koji omogućava turbini da se okreće, upakovan je u aluminijum, spreman za slanje.
Transformator, takođe, više ne radi.
"Bez transformatora, elektrana više nije povezana na mrežu i ne može proizvoditi električnu energiju", rekao je Vattenfall.
Ukazujući na rđu koja se nakupila na komponentama tokom prošle godine, portparol operatera Gudrun Bode je rekao: "Ne možemo ponovo pokrenuti postrojenje tek tako."
Penzionisanje
Kako je zima pred vratima, utrka za povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije za Njemačku postaje sve teža.
Ali do sada je ponovo pokrenuta samo jedna elektrana - Mehrum snage 690 MW.
Osim tehničkih problema, snabdjevači se bore sa akutnim nedostatkom radnika.
U Moorburgu "većina onih koji su otišli su našli posao ili su penzionisani", rekao je Wacker.
Energetski gigant RWE izjavio je za AFP da traži nekoliko stotina radnika dok se priprema za ponovno otvaranje tri elektrane kapaciteta po 300 MW.
Logistika se takođe pokazala nezgodnom, a suša je dodatno stvarala pritisak na distributivnu mrežu.
Rijeka Rajna je bila ključna ruta za transport uglja do elektrana na zapadu zemlje.
Ali rekordno nizak nivo vode tokom prošle sedmice doveo je do ograničenih isporuka i primorao dobavljače da se okrenu željezničkom transportu, čime je dodatno izvršen pritisak na teretne vozove.
Iz Unipera su rekli da će rad Heydena 4 biti "djelimično ograničen ograničenjima kapaciteta željezničkog transporta koji dovozi ugalj na lokaciju."
Snabdjevač energijom STEAG je takođe izjavio da će pustiti u rad dvije elektrane na ugalj iz svojih rezervi.
Targetirao je novembar kao mogući datum ponovnog pokretanja, ali je takođe napomenuo da trenutna pravila zahtijevaju da lokacije imaju zalihe uglja u trajanju od 30 dana - nešto što bi bilo neostvarivo "s obzirom na trenutnu tešku logističku situaciju u željezničkom transportu".
U pokušaju da deblokira gužvu, Berlin je u srijedu odlučio dati prednost transportu uglja i nafte u odnosu na putovanja putnika ove zime.
