Kina je samo jedna od tri strane države - ostale su Britanija i Irska - gdje Trump održava bankovni račun, navodi Times-ova analiza predsjednikovih poreznih evidencija. Strani računi se ne pojavljuju u Trumpovim javnim financijskim objavama, gdje mora navesti ličnu imovinu, jer se vode pod korporativnim imenima.
Kineski račun je pod kontrolom kompanije Trump International Hotels Management LLC, za koju porezna evidencija pokazuje da je u Kini platila 188.561 USD poreza, dok je tamo obavljala poslove licenciranja od 2013. do 2015. godine.
Odgovarajući na pitanja The Times-a, Alan Garten, pravnik Trumpove organizacije, rekao je da je kompanija "otvorila račun u kineskoj banci koja ima kancelarije u Sjedinjenim Državama radi plaćanja lokalnih poreza" povezanih s naporima za poslovanje tamo. Rekao je da je kompanija otvorila račun nakon što je osnovala kancelariju u Kini "kako bi istražila potencijal za hotelska poslovanja u Aziji".
"Nikada se nisu ostvarili nikakvi ugovori, transakcije ili druge poslovne aktivnosti, a od 2015. kancelarija je ostala neaktivna", rekao je Garten. "Iako je bankovni račun i dalje otvoren, nikada nije korišten u bilo koju drugu svrhu."
Garten ne bi mogao navesti banku u Kini u kojoj se vodi račun.
Međutim, Kina je i dalje problem u predsjedničkoj kampanji 2020. godine, od predsjednikovog trgovinskog rata do njegovih oštrih napada zbog porijekla pandemije koronavirusa. Njegova kampanja pokušala je prikazati bivšeg potpredsjednika Joe Bidena kao nekog ko ne razumije opasnosti koje predstavlja rastuća snaga Kine. Trump je, takođe, nastojao svog protivnika ocrniti prenapuhanim ili neutemeljenim tvrdnjama o poslovima Huntera Bidena u Kini dok je njegov otac bio na funkciji.
Što se tiče bivšeg potpredsjednika, njegovo objavljivanje javnih finansija, zajedno s prijavama poreza na dohodak koje je dobrovoljno objavio, ne pokazuju vlastiti prihod ili poslovanje u Kini. Međutim, postoji dovoljno dokaza o Trumpovim naporima da tamo posluje.
Kao i sa Rusijom, gdje je bezuspješno istraživao projekte hotela i tornjeva u Moskvi, Trump već dugo traži ugovor o licenciranju u Kini. Njegovi napori sežu barem u 2006. godinu, kada je podnio prijave za zaštitni znak u Hong Kongu i na kopnu. Mnoga odobrenja kineske vlade uslijedila su nakon što je postao predsjednik.
Trump je 2008. godine nastavio projekat kancelarijskog tornja u Guangzhouu koji nikada nije pokrenut. No, njegovi napori ubrzali su se 2012. otvaranjem kancelarije u Šangaju, a porezni podaci pokazuju da je jedna od Trumpovih kompanija povezanih s Kinom, THC China Development LLC, te godine potraživala 84.000 dolara odbitka za putne troškove, pravne takse i kancelarijske troškove.
Times navodi da Trumpove porezne evidencije pokazuju da je tokom godina uložio najmanje 192.000 američkih dolara u pet malih kompanija stvorenih posebno za provođenje projekata u Kini. Te kompanije potražuju najmanje 97.400 američkih dolara poslovnih troškova od 2010. godine, uključujući neke manje isplate poreza i računovodstvene naknade iz nedavne 2018. godine, objavio je Times.
