Obraćanje medijima je zakazano nakon odluke ove izvršne institucije da donese krajem prošle godine uredbu o povećanju minimalne plate u ovom bh. entitetu za 62 posto, odnosno sa 619 maraka (oko 316 eura) na 1.000 maraka (511 eura).
Najveće povećanje primanja, zabilježeno u Bosni i Hercegovini u protekle tri decenije, su podržali radnički sindikati, dok su mu se oštro usprotivila udruženja poslodavaca, navodeći da će dovesti do masovnih otkaza.
"Procjena da će odluka vlade ugroziti sto hiljada radnika je paušalna i nije utemeljena. Vlada će značajnom broju poslodavaca osigurati adekvatne podsticaje kako ne bi osjećali opterećenje za povećanje doprinosa", rekao je Nikšić, dodajući da će Vlada zaštititi radnike kako bi spriječile zloupotrebe da ih poslodavci pošalju na biro ili da nastave raditi 'na crno' nakon uredbe o povećanju minimalne plate.
Nikšić je izjavio i kako je odluka o povećanju minimalnih plata donesena nakon saznanja kako su poslodavci u protekloj godini isplatili 144 miliona maraka (oko 72 miliona eura) pomoći radnicima, a na osnovu nekoliko uredbi vlade, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica.
Prema njegovim riječima, radi se o šest posto radnika koji su dobili pomoć.
"Imajući u vidu ove porazne rezultate i odnos poslodavaca prema radnicima, došli smo do situacije da donesemo uredbu o minimalnim primanjima. Shvatili smo u razgovorima sa poslodavcima da oni kod neoporezive isplate toplog obroka, regresa, reketiraju svoje radnike, čak i kroz isplate, da ljudi moraju vratiti svoj novac. Ova saznanja su nas najviše motivisali da da donesemo odluku da se poveća minimalna plata", kazao je Nikšić.
Inače, zakonski minimalac rastao je u prethodnoj deceniji za ukupno 37 posto.
Prema podacima penzijskih fondova i Agencije za statistiku BiH u BiH je oko 855.000 zaposlenih.
Minimalnu platu u Federaciji BiH prima oko 48 posto, a u Republici Srpskoj oko 31 posto zaposlenih.
