Linkovi

Turska podržala članstvo Finske i Švedske u NATO, u srijedu formalna pozivnica


Lideri i šefovi diplomatija Turske, Finske i Švedske sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom poslije potpisivanja memoranduma u Madridu (Foto: REUTERS/Yves Herman)

Turska je pristala da, nakon prvobitnog protivljenja, podrži članstvo Švedske i Finske u NATO-u.

"Zadovoljstvo mi je da objavim da sada imamo sporazum kojim se otvara put za Finsku i Švedsku da se pridruže NATO-u", objavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg poslije razgovora lidera tri zemlje na najvišem nivou, na marginama samita u Madridu i ocijenio da je riječ o historijskom dogovoru.

Stoltenberg je dodao da su tri zemlje potpisale memorandum kojim se rješavaju turske primjedbe, između ostalog u vezi sa izvozom oružja i borbom protiv terorizma.

Stoltenberg je rekao da će lideri NATO-a u srijedu uputiti formalni poziv Švedskoj i Finskoj da se pridruže alijansi. To moraju da ratifikuju sve članice, ali je generalni sekretar poručio da je "apsolutno uvjeren" da će dvije zemlje ući u NATO, što bi moglo da se dogodi za nekoliko mjeseci.

Poslije ruske invazije, Švedska i Finska su odustale od višedecenijskog neutralnog statusa i prijavile se za članstvo u NATO-u, što je do sada blokirao turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan zbog, kako je navodio, stava te dvije zemlje o kurdskim pobunjeničkim grupama koje Turska smatra teroristima.

Međutim, finski predsjednik Sauli Ninisto saopštio je u Madridu da je Turska pristala da podrži članstvo dvije zemlje u NATO nakon što su tri zemlje potpisale zajednički memorandum " o pružanju pune podrške protiv bezbjednosnih prijetnji".

Turska je saopštila da je "dobila šta je željela" uključujući "punu saradnju u borbi protiv" pobunjeničkih grupa.

Pozdravila je sporazum kao trijumf i dodala da su Švedska i Finska pristale da se obračunaju sa grupama koje Ankara smatra prijetnjom po nacionalnu bezbjednost, među kojima je i Kurdistanka radnička partija (PKK) i njen sirijski ogranak. Takođe je navela da je dogovoreno " da se ne uvode restrikcije u oblasti odbrambene industrije" i da se "preduzmu konkretni koraci na izručenju terorističkih kriminalaca".

Švedska šefica diplomatije An Lind rekla je novinarima da "su sve strane pokazale nevjerovatnu spremnost da dođu do dogovora i da su bile kontruktivne, a mi smo stavili do znanja da ozbiljno uzimamo u obzir strahovanja u pogledu terorističkih napada".

Sjedinjene Države pozdravile su "historijski" dogovor koji, kako je saopštio neimenovani visoki zvaničnik administracije, "predstavlja moćan podsticaj" za jedinstvo NATO-a.

Zvaničnik je rekao da predsjednik Joe Biden podržava sporazum i da je ranije u utorak razgovarao sa Erdoanom o NATO-u na zahtev Finske i Švedske. U svjetlu spekulacija o američkoj ulozi, zvaničnik je rekao da Washington nije ponudio nikakve ustupke Ankari da bi prihvatila dogovor.

Lideri SAD i Turske bi, kako se očekuje, trebalo da se sastanu na marginama samita u srijedu.

NATO jača snage poslije ruske invazije

Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je "temeljnu izmenu" pristupa NATO-a odbrani, a članice će morati da povećaju vojne budžete u sve nestabilnijem svijetu, poručio je prethodno generalni sekretar alijanse.

Stoltenberg je rekao da će na samitu biti utvrđen plan za alijansu "u sve opasnijem i nepredvidljivijem svijetu".

"Da bi mogli da se odbranimo u opasnijem svijetu moramo da ulažemo više u našu odbranu", rekao je generalni sekretar. Samo devet od 30 NATO članica izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu. Španija, koja je domaćin samita, izdvaja samo polovinu od tog zacrtanog cilja.

Na vrhu agende sastanaka lidera u srijedu i četvrtak je jačanje odbrane protiv Rusije i podrška Ukrajini. "Ukrajina je sada suočena sa brutalnošću koju nismo vidjeli u Evropi od Drugog svjetskog rata", upozorio je Stoltenberg.

Biden je na početku posjete Madridu obećao da će ojačati američko vojno prisustvo u Evropi, a ruskog predsjednika Vladimira Putina je osudio zato što pokušava da "izbriše" ukrajinsku kulturu u aktuelnom ratu.

Biden je tokom razgovora sa španskim premijerom Pedrom Sančezom iznio planove za povećanje broja razarača u Španiji sa četiri na šest i poručio da je to samo jedan od više poteza za jačanje alijanse u regionu koje će on i NATO saveznici najaviti na samitu.

Stoltenberg je u ponedeljak najavio da će NATO članice na samitu postići dogovor o povećanju broja pripadnika snaga za brzo reagovanje sa 40.000 na 300.000. Međutim, unutar NATO-a postoje tenzije u pogledu načina na koji će rat biti okončan i mogućih ustupaka Ukrajine da bi se okončale borbe, prenosi AP.

Različiti su i stavovi o pristupu Kini u novom Strateškom konceptu - setu prioriteta i ciljeva koji se utvrđuju jednom u deceniju. U posljednjem dokumentu, objavljenom 2010. godine, Kina se ne pominje.

U novom konceptu trebalo bi da bude utvrđen pristup NATO-a nizu pitanja od cyber bezbjednosti do klimatskih promjena - i sve većeg ekonomskog i vojnog uticaja Kine, te sve većeg značaja i moći indo-pacifičkog regiona. Samitu će, kao gosti, prvi put prisustvovati lideri Japana, Australije, Južne Koreje i Novog Zelanda.

U Strateškom konceptu, NATO će Rusiju proglasiti glavnom prijetnjom. Ruska svemirska agencija, Roskosmos, je otvaranje samita obilježila objavljivanjem satelitskih snimaka i koordinata sale u kojoj će skup biti održan u Madridu, kao i Bijele kuće, Pentagona, i sjedišta vlada u Londonu, Parizu i Berlinu.

Ruska agencija je saopštila da će NATO da proglasi Rusiju neprijateljem na samitu, i da objavljuje precizne koordinate "za svaki slučaj".

XS
SM
MD
LG