Suočeni sa mogućnošću da se bivši predsjednik Donald Trump - koji se protivi pomoći Kijevu - vrati u Bijelu kuću, ukrajinski saveznici pokušavaju da osiguraju da će se ispoštovati obaveze prije nego što možda "presuši" američka pomoć, prenosi AFP.
U okviru tih napora, lideri G7 su u četvrtak u Italiji dogovorili zajam Ukrajini od 50 milijardi dolara, od profita na kamate na rusku zamrznutu imovinu, dok je predsjednik Joe Biden sa Kijevom potpisao desetogodišnji bezbjednosni sporazum.
Ministri odbrane zemalja članica NATO-a u petak su podržali plan da kadrovi širom alijanse od Amerike preuzmu jedinice koje koordinišu isporuke oružja i obuku za Ukrajinu.
"To će omogućiti liderima NATO-a da pokrenu te napore na samitu u Vašingtonu u julu, čime bi naša podrška Ukrajini bila na čvršćoj osnovi narednih godina", rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg.
Iako je riječ o manjoj promjeni, koja obuhvata do 700 kadrova, NATO zvaničnici tvrde da će to pomoći da se nastave isporuke oružja čak i ako Trump ukine američku pomoć.
Vašington bi međutim i dalje bio na čelu političke grupacije zadužene za pomoć Ukrajini.
"Cilj je da (pomoć) bude otporna na bilo koju situaciju", rekla je holandska ministrica odbrane Kajsa Ollongren, komentarišući promjene.
Ruski rat, kako je navela" "možda će trajati godinama, tako da želite da imate nešto što neće zavisiti od određenih osoba, ministara ili bilo koga", istakla je Ollongren.
Jedan NATO diplomata je bio direktniji.
"Riječ je o zaštiti od Trumpa, i to je ono što Stoltenberg kaže, da se (pomoć) zaštiti od političkih promjena".
Operaciju trenutno vodi oko 500 američkih vojnih kadrova, rekao je taj diplomata.
"Bilo koji predsjednik može to sjutra da zaustavi".
Prebacivanje koordinacije isporuka oružja na NATO može praktično da pomogne, ali bi Trump i dalje mogao da zada veliki udarac zapadnoj podršci ako ukine američku vojnu pomoć.
Američka pomoć za sada čini više od polovine od oko 100 milijardi koliko su NATO članice dale Kijevu od ruske invazije 2022. godine.
Da bi smanjio eventualni rizik, Stoltenberg vrši pritisak na članice da se na predstojećem samitu obavežu da će održati vojnu podršku na dosadašnjem nivou. To je ukupno oko 43 milijarde dolara godišnje.
Stoltenberg ističe da želi da to bude podijeljeno u skladu sa veličinom BDP-a svake zemlje, što znači da bi SAD i dalje davale oko polovinu.
Međutim, teško bi bilo sprovesti bilo kakvo obećanje i Trump ne bi imao obavezu da to poštuje ako dođe na vlast. Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto takođe je rekao da Rim ne može da daje 3,5 milijardi eura godišnje.
"Nema 40 milijardi (eura). Italija je rekla da nije saglasna sa obavezom koja predviđa 40 milijardi", rekao je Crosseto u petak.
