U cilju sprječavanja nasilja nad djecom u Bosni i Hercegovini, danas je u Pozorištu mladih u Sarajevu, prikazan animirani film “Nasilje nad djecom” te su predstavljene mobilna aplikacija/igrica “Super safe” i memorijska igrica “Stay safe”.
Na izradi filma i aplikacije su radili Ministarstvo sigurnosti BiH, Švedska ambasada, Federalna uprava policije, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, Policija Brčko Distrikta, UNICEF, Save the Children i MFS-EMMAUS.
Animirani film je namijenjen edukaciji djece mlađeg uzrasta o različitim oblicima nasilja kojima mogu biti izloženi. Mogu ga koristiti i nastavnici, roditelji, kao i svi koji rade s djecom kao alat u nastavi kako bi obradili temu nasilja.
Mobilna aplikacija (igrica) „Super Safe“ je namijenjena djeci od 11 do 15 godina. Zamišljeno je da djeca odigraju igricu, a zatim razgovaraju o vrstama nasilja koje su prepoznali.
Projektni koordinator nevladine organizacije MFS-EMMAUS Haris Karabegović kazao je da stanovništvo u BiH prepoznaje, reagira na nasilje i prijavljuje ga.
“Nasilje nad djecom ne poznaje granice i dešava se svuda oko nas. Posljedice su ogromne, a djeca koje pretrpe nasilje, imaju poteškoće pri normalnom funkioniranju u životu. Danas se javljaju novi oblici online nasilja koje je dosta teško upratiti. Zbog pandemije korona virusa djeca provode dosta više vremena na internetu te tako postaju izloženija nasilju”, rekao je Karabegović.
Istaknuto je da je u posljednje tri godine broj prijavljenih slučajeva nasilja nad djecom u BiH udvostručen, što ohrabruje sve one koji trpe nasilje, da učine isto.
Alwin Nijholt, zamjenik rezidentnog predstavnika UNICEF-a u BiH, pojasnio je kako je nasilje, nažalost, i dalje prisutno medu velikim brojem djece.
“Različiti su oblici nasilja, a i dalje je fizičko nasilje najčešće i najprijavljivanije među djecom. Nasilje se tiče svih nas, a posebno bi roditelji trebali obratiti pažnju i bit upućeni u problem koji ima njihovo dijete. UNICEF će nastaviti podržavati sve mjere u cilju sprječavanja nasilja nad djecom. Oni moraju biti svjesni formi nasilja i dovoljno snažni da ga prepoznaju i prijave. Uvijek moraju znati gdje potražiti podršku”, istaknuo je Nijholt.
Prama njegovim riječima, još uvijek postoji raskorak između deklarativne posvećenosti i poduzimanja konkretnih mjera. U sklopu dva projekta koje provode uz podršku UNICEF-a, Vlade Švedske i organizacije Save the Children i kroz aktivnosti Centra za sigurni internet rade na edukaciji djece, roditelja i ostalih kako da prepoznaju i prijave nasilje, te kako da zatraže podršku za žrtve.
“Od početka godine kada smo svi pogođeni pandemijom korona virusa, porasla je zabrinutost da je broj slučajeva nasilja nad djecom povećan, za šta postoje i dokazi”, naglasio je predstavnik UNICEF-a u BiH.
Nakon prikazivanja animiranog filma, djeca su podijelila svoje utiske te su bili jednoglasni kako je uvijek ispravno prijaviti nasilje među vršnjacima.
“Ne trebamo se plašiti prijavljivati nasilje i film nam, upravo, skreće pažnju na to. Roditelji nikada ne smiju zanemarivati šta im govore djeca, jer je baš u tom momentu žele razgovarati o potencijalnom nasilju nad njima”, kazala je djevojčica Amina iz Sarajeva.
Njen vršnjak Alen smatra da djeca nikada ne smiju otkrivati identitet nepoznatim osobama niti razgovarati o ličnim stvarima.
“Ukoliko bih primijetio da nekog od mojih drugara trpi nasilje, svakako bih mu rekao da odmah prijavi roditeljima ili nastavnicima”, rekao je Alen.
Eneid Hasanović iz Federalne uprave policije kazao je da ta institucija radi na sprječavanju zlostavljanja djece u digitalnom okruženju kroz istražne radnje iz svoje nadležnosti, te preventivno kroz obuke djece u saradnji s nevladinim sektorom.
Prema podacima UNICEF-a, Bosna i Hercegovina nema jedinstveni registar o djeci žrtvama nasilja. Istraživanje UNICEF- a u periodu 2010.-2011. godine, pokazuje da je 55 posto djece uzrasta od 2-14 godina doživjelo fizičko kažnjavanje ili psihološku agresiju u kući. Također, mnoga djeca u BiH doživljavaju zanemarivanje, nasilje u porodici i vršnjačko nasilje. U posljednje vrijeme, učestalijim korištenjem društvenih mreža, prisutno je nasilje na internetu, kao što su seksualna eksploatacija i zlostavljanje djece na internetu. Nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, 2013. godine, broj prijavljenih slučajeva nasilja je porastao.