Linkovi

Teme

Nasilje nad ženama kroz prizmu vjere: Volja za moć kao glavni krivac

Izložba „Neću biti nijema“ umjetnika Marcio Freitasa

U mnogim društvima religije su utjecale na činjenicu da se ženama onemogući život u punini ljudskog dostojanstva i da se one ostave bez prava na izbor pa tako i u BiH. Istovremeno, ono što je okarakterizirano kao krajnje neprihvatljivo kod svake religije je nasilje nad ženama u bilo kojem obliku.

Vjernici često usljed neznanja i manipulacije, izvlačenjem poruka iz konteksta, zaboravljaju da u svom ponašanju trebaju slijediti uzore koji su im dati, a koji su duboko prezirali svaki oblik nasilja, poput Isusa i poslanika Muhammeda.

Svoje mišljenje o problemu nasilja nad ženama iz perspektive katoličkog, pravoslavnog i islamskog učenja iznijeli su prof.dr. fra Mile Babić, iguman Danilo Pavlović i teologinja i psihologinja Azra Ibrahimović.

„U tolikoj je mjeri zavladalo negativno viđenje, da je vrlo brzo postala uvriježena uzrečica da je 'žena neuspjeli muškarac', što predstavlja jedan užas nepravde prema ženama. Nisu religije krive za takve odnose, nego naša volja za moć. A takav odnos je omogućio muškarcima neprikosnovenu moć. Bit svega je da su ljudi jednaki, a svaka je prisila pogrešna – pa to sve religije zagovaraju“, kazao je fra Mile Babić.

Prof.dr. fra Mile Babić
Prof.dr. fra Mile Babić

Iguman Danilo Pavlović osvrnuo se na pogubnost tradicije odnosa prema ženama na ovim prostorima, koja je, kako je kazao, nezaobilazna kada su u pitanju ovakve teme. Istaknuo je da se u samim tekstovima od početka spominje stvorenje, te je velika odgovornost upravo na sveštenim licima mada to ponavljaju u svojim propovijedima i podsjećaju na ravnopravnost koju religija propagira. Nažalost, kako je istaknuo, mnoge crkve i vjerske zajednice nemaju adekvatne institucije za nošenje s problemom nasilja, ali kao pozitivan primjer je naveo primjer Međugorja, koje ima i svoju sigurnu kuću.

„Vjerska lica treba da izađu iz političkih retorika. Opravdavanje nasilja bilo koje vrste nema veze s vjerom, nego je to zla tradicija. Na nama je, vjerskim službenicima, da se ozbiljno prihvatimo ovog pitanja i sarađujemo na međureligijskom nivou i napravimo dugoročne planove“, poručio je iguman Pavlović.

Iguman Danilo Pavlović
Iguman Danilo Pavlović

Psihologinja Azra Ibrahimović istaknula je kako je uočila da je nasilje u porodici učestalo u našem društvu.

“Kada se dešava nasilje nad ženama - tu nikada žrtva nije samo žena, nego cijela porodica“, rekla je, te je ukazala kako sve češću pojavu vršnjačkog nasilja ne treba rješavati u školama, nego krenuti od porodice, jer upravo su djeca ta koja ponavljaju obrazac ponašanja kojem svjedoče kod kuće. Nerijetko nasilnici pronađu sebi argumente izvlačeći značenja iz ajeta i hadisa, ali se ne sjete da Poslanik nije nikada digao ruku na ženu, smatra Ibrahimović.

„Zlo se ne širi zato što je puno zlih ljudi, nego zato što oni dobri šute“, zaključila je psihologinja Ibrahimović.

Psihologinja Azra Ibrahimović
Psihologinja Azra Ibrahimović

Bitno je naglasiti da je veoma važno raditi i s muškarcima iz svih društvenih sfera kako bi oni kroz svoje djelovanje i stalne kontakte sa širokom grupom ljudi bili spremni prepoznati nasilje i adekvatno mu se suprotstaviti. Sagovornici smatraju kako ključnu ulogu u prekidanju kruga nasilja igraju svjedoci, koji svojim blagovremenim i ispravnim reakcijama mogu spasiti živote žena, ali i čitavih porodica.

Zanimljiv komentar na navedenu temu dao je fratar i profesor iz Splita Šimun Bilokapić u jednoj od svojih recenzija gdje navodi da pitanju o nasilju nad ženama valja pristupiti temeljitije, kompleksnije i razboritije.

“U svjetlu temeljne istine o stvaranju čovjeka kao muškarca i žene osuđen je svaki oblik nasilja nad ženom, a razobličena je i namjera podređivanja žene muškarcu. I jedno i drugo protivi se Božjem naumu. No, kršćanski teolog ne može olako nasjesti na takvo jednostrano poimanje religije, budući da njegovo polazište zauzima vjera, a vjera, upravo kršćanska vjera, nosi u sebi neviđenu snagu kritike svakoga zla i s njim povezanoga nasilja, bilo osobnoga, društvenoga ili strukturalnoga nasilja nad ljudskim bićima”, pojasnio je Bilokapić.

Ova tema se ne čuje često u eteru, a sve je veća potreba da se progovori o problemu koji često dovodi u negativnu konotaciju same vjerske zajednice, dok vjerska učenja bivaju pogrešno interpretirana. S obzirom na uključenost u lokalne zajednice i povezanost s lokalnim stanovništvom, upravo vjerski službenici imaju veliku šansu reagirati i spriječiti ovakve pojave te podići svijest javnosti o stavovima religija prema prema nasilju u porodici i nasilju prema ženama.

See all News Updates of the Day

Kraj ere: Raul Castro se povlači sa mjesta lidera Komunističke partije Kube

ARHIVA - Prvi sekretar Komunističke partije Kine Raul Kastro u govoru 1. januara 2019, tokom proslave 60 godina kubanske revolucije.

Raul Castro potvrdio je da predaje mlađoj generciji rukovodstvo nad kubanskom Komunističkom partijom, na stranačkom kongresu koji je započeo u petak, što je označilo kraj šest decenija vladavine porodice Castro - Raula i njegovog starijeg brata Fidela.

U govoru na početku četvorodnevnog kongresa, 89-godišnji Kastro je rekao da novo rukovodstvo stranke čine lojalisti sa decenijama iskustva, koji su se postepeno probijali do samog vrha partije, i koji su "puni strasti i anti-imperijalističkog duha".

Izjavio je da odlazi u penziju sa osećanjem da je "ispunio svoju misiju" i da je "pun povjerenja u budućnost otadžbine."

“Ništa, ništa, ništa me nije prinudilo na ovu odluku", rekao je Castro, čije je dijelove govora prenijela državna televizija. “Dok sam živ, biću spreman da branim domovinu, revoluciju i socijalizam, snažnije nego ikad."

Na prošlom stranačkom kongresu 2016. Castro je rekao da će to biti posljednji kongres koji predvodi "istorijska generacija" koja se borila u Sijera Maestri da bi srušila diktatora koga su podržavale Sjedinjene Države, u ljevičarskoj revoluciji 1959. Raul Castro je 2018. već prenio dužnost predsjednika na svog 60-godišnjeg protežea, Migelu Diazu-Kanelu.

Kongres je najvažniji sastanak Komunističke partije Kube i održava se na svakih pet godina da bi se razmotrila politika partije i rad njenih lidera. Održava se iza zatvorenih vrata ali se dijelovi govora emituju na državnoj televiziji.

Castro je hvalio Diaz-Kanela kao predstavnika nove generacije lidera, hvaleći dobre rezultate koje je postigao tokom tri godine na položaju.

Kamuflažna vojna uniforma koju je nosio Raul Castro bila je u kontrastu sa civilnim odijelom njegovog štićenika, za koga se vjeruje da će ga naslijediti kao prvi sekretar partije - što je najmoćniji položaj u jednopartijskom sistemu Kube.

Kubanci se voze pored američke ambasade za vreme protesta na kome je traženo ukidanje američke blokade Kube, u Havani, 28. marta 2021.
Kubanci se voze pored američke ambasade za vreme protesta na kome je traženo ukidanje američke blokade Kube, u Havani, 28. marta 2021.

Novi lideri Kube suočavaju se sa najgorom ekonomskom krizom od raspada Sovjetskog Saveza i postoje znaci sve veće frustracije, posebno među mlađom generacijom.

Jačanje američkog trgovinskog embarga, koji traje decenijama, i pandemija koronavirusa, pojačali su krizu likvidnosti posustale, centralizovane ekonomije, koja je već pretrpjela udarac zbog smanjenja pomoći iz Venecuele.

To je dovelo do nestašice najosnovnijih vrsta robe, a mnogi Kubanci satima čekaju u redu da kupe namirnice.

Castro je osudio obnovljeno američko neprijateljstvo za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je poništio odluke bivšeg predsjednika Baraka Obame koje su označile otopljavanje odnosa SAD i Kube.

Američki predsjednik Joe Biden, koji je stupio na položaj u januaru, obećao je da će poništiti neke od Trumpovih sankcija, iako je Bijela kuća u petak saopštila da promjena politike prema Kubi nije među njegovim spoljnopolitičkim prioritetima.

Castro je poručio da je Kuba spremna za nove odnose.

"Sa ovog stranačkog kongresa, potvrđujem želju da razvijemo dijalog pun međusobnog poštovanja i razvijemo novu vrstu odnosa sa Sjedinjenim Državama, ali bez toga da Kuba mora da se odrekne principa svoje revolucije i socijalizma."

Freed: Putin će platiti cijenu ako krene u ofanzivu protiv Ukrajine

Daniel Freed, nekadašnji pomoćnik državnog sekretara za Evropu i Euroaziju i ambasador SAD u Poljskoj (Foto: VOA)

“Ako Putin ponovo otpočne ofanzivu protiv Ukrajine platiće cijenu”, kaže u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike ambasador Daniel Freed, viši saradnik u Atlanskom Savjetu.

Glas Amerike: Tenzije na granici Ukrajine sa Rusijom ponovo su u porastu. Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba je izjavio da Rusija prijeti Ukrajini uništenjem i dodao da je crvena linija za Kijev državna granica. Zapadne zemlje izražavaju zabrinutost tim povodom. Šta bi zapad trebalo da uradi da dovede do de-eskalacije?

Frid: Predsjednik Biden i njegova administracija, kao i američki saveznici, posebno njemačka kancelark Angela Merkel, jasno su stavili do znanja predsjedniku Putinu da će, ako ponovo uđe u ofanzivu protiv Ukrajine ili preduzme druge agresivne akcije, platiti cijenu. Sankcije koje je u četvrtak uvela Bidenova administracija čine to upozorenje uvjerljivijim. SAD imaju na raspolaganju sankcije i druge opcije, uključujući sankcije nekim ruskim državnim bankama i ograničavanje sposobnosti ruskih državnih energetskih kompanija da dođu do investicionog kapitala. Washington bi takođe mogao da uvede sankcije ruskim kompanijama koje su dio Putinove mreže oligarha.

Glas Amerike: SAD oprezno pristupaju Rusiji držeći linije diplomatske komunikacije otvorenim dok istovremeno odgovaraju na rastuće poteze agresije. Predsjednik Biden je u telefonskom razgovoru sa Putinom predložio sastanak sa njim. Ako dođe do tog samita kakve su šanse da on dovede do neke vrste rješenja?

Frid: Mislim da je Bidenova ponuda za sastanak bila dobra ideja. Američka politika prema Putinovoj Rusiji mora da kombinuje saradnju gdje je moguće, poput kontrole nuklearnog naoružanja, sa suprotstavljanjem agresiji Kremlja. Bidenova ponuda za rani sastanak jasno je stavila do znanja da će SAD postaviti uslove za svoj pristup Putinu, a ne pokušati da kupe saradnju putem neadekvatnih ustupaka ili “resetovanjem odnosa” zasnovanog na pretpostavkama o dobroj volji Kremlja.

Glas Amerike: Šta bi trebalo uraditi prije tog Samita da bi se obezbijedio njegov uspjeh?

Frid: Važno je biti jasan u pogledu problema i prilika i držati očekivanja pod kontrolom. Američka administracija može da pomogne u održanju očekivanja na niskom nivou i upotrebi taj samit za jačanje linija komunikacije, definisanje oblasti potencijalne saradnje i upozorenje protiv agresije Kremlja. Još jednom naglašavam - držati očekivanja na skromnom nivou i kad je u pitanju svijet i mi sami.

Glas Amerike: Ako nastojanja ka deeskalaciji ne uspiju kakve scenarije vidite za SAD u tom regionu?

Frid: Ako Putin eskalira agresiju prema Ukrajini ili na nekom drugom mjestu, SAD i - nadamo se - naši saveznici, moraju da odgovore. Trebalo bi da se pripremimo za tu mogućnost kao i za neke eventualno bolje ishode. Ako Putin izvrši vojni napad na Ukrajinu, Ukrajinci će se boriti. Mi bi trebalo da im pomognemo da dobiju oružje neophodno za tu borbu. Trebalo bi takođe da kaznimo Putina i na druge načine. A takođe trebalo bi da investiramo u bolje odnose sa Moskvom u budućnosti, u bolju Rusiju. Obratiti se samom ruskom narodu je takođe dobra ideja.

Ramazan u SAD: Poštivanje zdravstvenih mjera u džamijama

Ramazan u SAD: Poštivanje zdravstvenih mjera u džamijama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Countryman: SAD i Iran moraju do kompromisa bez priznavanja da su ga prihvatili

Thomas Countryman, bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta

Tomas Kantrimen (Thomas Countryman), bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta, govorio je za Glas Amerike o izazovima sa kojima se Sjedinjene Države suočavaju u vezi sa nuklearnim pregovorima sa Iranom, ali i drugim pitanjima.

Kantrimen, direktor Upravnog odbora nevladinog Udruženja za kontrolu naoružanja, rekao je za Glas Amerike da je za rješavanje jednog od glavnih spoljnopolitičkih izazova sa kojima je suočen predsjednik Joe Biden (ograničavanje iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i destabilizujuće aktivnosti i podršku terorizmu od strane Teherana) potrebno da se Iran i SAD istovremeno vrate punom poštovanju Zajedničkog sveobuhvatnog programa akcije (Iranskog nuklearnog sporazuma).

Najteži dio će biti da dvije strane dođu do kompromisa, bez da ijedna od njih prizna da je prihvatila kompromis. Specifično mora da postoji srednje rješenje između iranskog stava u javnosti da sve sankcije uvedene od 2017. moraju da budu ukinute, i američkog stava da će ne-nuklearne sankcije ostati na snazi”, rekao je Kantrimen – dodavši da će pun povratak Iranskom nuklearnom sporazumu biti osnova za razgovore o balističkim projektilima i regionalnim bezbjednosnim pitanjima.

Glas Amerike: Koje bi bile neposredne opasnosti ukoliko SAD i Iran ne uspiju da postignu sporazum?

Kantrimen: Ako sporazum ne bude postignut do iranskih predsjedničkih izbora u junu, vjerovatno će biti velika pauza prije nego što se pregovori nastave. Iran će nastojati da dalje razvije svoje kapacitete kao adut za nove pregovore, proširenjem programa za obogaćivanje uranijuma. To bi dovelo do većeg rizika od vojnog konflikta između Irana i Izraela, a druge bliskoistočne zemlje i SAD bi mogle da budu uvučene u taj konflikt.

Glas Amerike: Predsjednici Biden i Putin su razgovarali telefonom ove nedjelje, između ostalog o kontroli naoružanja i novim bezbjednosnim problemima. Biden je apelovao na Putina da de-eskalira rastuće tenzije u regionu pošto je Rusija rasporedila dodatne snage na granici sa Ukrajinom. Predsjednik Biden je predložio sastanak sa Putinom da bi se razmotrila rješenja. Da li bi taj samit imao šansu da bude produktivan?

Kantrimen: Samiti, posebno između Washingtona i Moskve su istorijski najproduktivniji kada postoji brižljiva priprema unaprijed na nižim nivoima. Rusko miješanje u Ukrajini je jedan od najvećih spoljnopolitičkih izazova bilo gdje u svijetu i teško mi je da predvidim kako bi sastanak licem u lice dvojice predsjednika doveo bliže rješenju. Pa ipak taj samit bi mogao da bude vrijedan, ako se obje strane snažno obavežu na saradnju po drugim pitanjima, poput klimatskih promjena i pandemije, i pregovaraju o novim sporazumima o kontroli naoružanja.

Glas Amerike: U svim tim pitanima, da li bi trebalo dati diplomatiji primarnu ulogu pošto SAD već imaju adekvatan potencijal za odvraćanje?

Kantrimen: Biden je jasno stavio do znanja da je diplomatija bila potcijenjena i nedovoljno korištena od strane SAD u proteklih nekoliko godina. Njegov prijedlog budžeta usporava rast dijela budžeta za odbranu i vraća resurse koje je izgubio State Department. Ohrabren sam predsjednikovom odlukom da povuče borbene trupe iz Afganistana ove godine. To je ispunjenje njegovog obećanja da će okončati ‘beskrajne ratove’.

Austin: Ukrajina ima podršku SAD

Austin: Ukrajina ima podršku SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG