Linkovi

Teme

Nasilje nad ženama kroz prizmu vjere: Volja za moć kao glavni krivac

Izložba „Neću biti nijema“ umjetnika Marcio Freitasa

U mnogim društvima religije su utjecale na činjenicu da se ženama onemogući život u punini ljudskog dostojanstva i da se one ostave bez prava na izbor pa tako i u BiH. Istovremeno, ono što je okarakterizirano kao krajnje neprihvatljivo kod svake religije je nasilje nad ženama u bilo kojem obliku.

Vjernici često usljed neznanja i manipulacije, izvlačenjem poruka iz konteksta, zaboravljaju da u svom ponašanju trebaju slijediti uzore koji su im dati, a koji su duboko prezirali svaki oblik nasilja, poput Isusa i poslanika Muhammeda.

Svoje mišljenje o problemu nasilja nad ženama iz perspektive katoličkog, pravoslavnog i islamskog učenja iznijeli su prof.dr. fra Mile Babić, iguman Danilo Pavlović i teologinja i psihologinja Azra Ibrahimović.

„U tolikoj je mjeri zavladalo negativno viđenje, da je vrlo brzo postala uvriježena uzrečica da je 'žena neuspjeli muškarac', što predstavlja jedan užas nepravde prema ženama. Nisu religije krive za takve odnose, nego naša volja za moć. A takav odnos je omogućio muškarcima neprikosnovenu moć. Bit svega je da su ljudi jednaki, a svaka je prisila pogrešna – pa to sve religije zagovaraju“, kazao je fra Mile Babić.

Prof.dr. fra Mile Babić
Prof.dr. fra Mile Babić

Iguman Danilo Pavlović osvrnuo se na pogubnost tradicije odnosa prema ženama na ovim prostorima, koja je, kako je kazao, nezaobilazna kada su u pitanju ovakve teme. Istaknuo je da se u samim tekstovima od početka spominje stvorenje, te je velika odgovornost upravo na sveštenim licima mada to ponavljaju u svojim propovijedima i podsjećaju na ravnopravnost koju religija propagira. Nažalost, kako je istaknuo, mnoge crkve i vjerske zajednice nemaju adekvatne institucije za nošenje s problemom nasilja, ali kao pozitivan primjer je naveo primjer Međugorja, koje ima i svoju sigurnu kuću.

„Vjerska lica treba da izađu iz političkih retorika. Opravdavanje nasilja bilo koje vrste nema veze s vjerom, nego je to zla tradicija. Na nama je, vjerskim službenicima, da se ozbiljno prihvatimo ovog pitanja i sarađujemo na međureligijskom nivou i napravimo dugoročne planove“, poručio je iguman Pavlović.

Iguman Danilo Pavlović
Iguman Danilo Pavlović

Psihologinja Azra Ibrahimović istaknula je kako je uočila da je nasilje u porodici učestalo u našem društvu.

“Kada se dešava nasilje nad ženama - tu nikada žrtva nije samo žena, nego cijela porodica“, rekla je, te je ukazala kako sve češću pojavu vršnjačkog nasilja ne treba rješavati u školama, nego krenuti od porodice, jer upravo su djeca ta koja ponavljaju obrazac ponašanja kojem svjedoče kod kuće. Nerijetko nasilnici pronađu sebi argumente izvlačeći značenja iz ajeta i hadisa, ali se ne sjete da Poslanik nije nikada digao ruku na ženu, smatra Ibrahimović.

„Zlo se ne širi zato što je puno zlih ljudi, nego zato što oni dobri šute“, zaključila je psihologinja Ibrahimović.

Psihologinja Azra Ibrahimović
Psihologinja Azra Ibrahimović

Bitno je naglasiti da je veoma važno raditi i s muškarcima iz svih društvenih sfera kako bi oni kroz svoje djelovanje i stalne kontakte sa širokom grupom ljudi bili spremni prepoznati nasilje i adekvatno mu se suprotstaviti. Sagovornici smatraju kako ključnu ulogu u prekidanju kruga nasilja igraju svjedoci, koji svojim blagovremenim i ispravnim reakcijama mogu spasiti živote žena, ali i čitavih porodica.

Zanimljiv komentar na navedenu temu dao je fratar i profesor iz Splita Šimun Bilokapić u jednoj od svojih recenzija gdje navodi da pitanju o nasilju nad ženama valja pristupiti temeljitije, kompleksnije i razboritije.

“U svjetlu temeljne istine o stvaranju čovjeka kao muškarca i žene osuđen je svaki oblik nasilja nad ženom, a razobličena je i namjera podređivanja žene muškarcu. I jedno i drugo protivi se Božjem naumu. No, kršćanski teolog ne može olako nasjesti na takvo jednostrano poimanje religije, budući da njegovo polazište zauzima vjera, a vjera, upravo kršćanska vjera, nosi u sebi neviđenu snagu kritike svakoga zla i s njim povezanoga nasilja, bilo osobnoga, društvenoga ili strukturalnoga nasilja nad ljudskim bićima”, pojasnio je Bilokapić.

Ova tema se ne čuje često u eteru, a sve je veća potreba da se progovori o problemu koji često dovodi u negativnu konotaciju same vjerske zajednice, dok vjerska učenja bivaju pogrešno interpretirana. S obzirom na uključenost u lokalne zajednice i povezanost s lokalnim stanovništvom, upravo vjerski službenici imaju veliku šansu reagirati i spriječiti ovakve pojave te podići svijest javnosti o stavovima religija prema prema nasilju u porodici i nasilju prema ženama.

See all News Updates of the Day

Senatski odbor odobrio nominaciju sutkinje Barrett za Vrhovni sud uprkos bojkotu demokrata

Kandidatkinja za sudiju Vrhovnog suda Amy Coney Barrett na pretresu o potvrdi njene nominacije u Odboru za pravosuđe u Senatu, 14. oktobar 2020. (Sarah Silbiger/Pool via Rojters)

Odbor za pravosuđe američkog Senata, u kojem većinu imaju republikanci, odobrio je nominaciju Amy Coney Barrett​ za sudiju Vrhovnog suda uprkos tome što su demokratski senatori bojkotovali sastanak.

Time je otvoren put za debatu i glasanje o kandidatkinji predsjednika Donalda Trumpa, za doživotni položaj u najvišem sudu zemlje, pred punim sastavam Senata.

Odbor je odobrio nominaciju Barrett glasovima svih 12 republikanskih članova, dok je 10 demokrata bojkotovalo sastanak.

Predsjedavajući odbora, republikanski senator Lindsay Graham, rekao je da je bojkot demokrata njihov izbor i dodao: "Nećemo im dozvoliti da preuzmu odbor. Ovo je ključni trenutak za konzervativce."

Najavljujući bojkot glasanja, lider demokrata u Senatu Chuck Schumer i demokratski članovi Odbora za pravosuđe ocijenili su da je nominacija Barrett "namješten proces od početka" i dodali da mu neće dati legitimitet svojim učešćem, samo 12 dana uoči predsjedničkih izbora na kojima su desetine miliona Amerikanaca glasale ranije.

Barret je sudija federalnog apelacionog suda, a potvrda njene nominacije učvrstila bi konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu. Trump ju je imenovao za nasljednicu liberalne sudije Ruth Bader Ginsburg, koja je preminula prošlog mjeseca. Trump je prethodno za sudije Vrhovnog suda imenovao Bretta Kavanaugha i Neila Gorsuch​a.

Barrett je tokom prošlonedjeljenog pretresa o potvrdi nominacije izazvala nezadovoljstvo demokratskih članova Odbora za pravosuđe, odbijanjem da direktno odgovori na pitanja o abortusu, predsjedničkim ovlaštenjima, klimatskim promjenama, biračkom pravu, Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti poznatom kao Obamacare i drugim temama.

Potvrda nominacije sutkinje Barrett jedan je od prioriteta za republikance u Senatu koji su preduzeli sve da bi osigurali da to bude urađeno prije izbora 3. novembra, što je Trump zahtijevao.

S obzirom na to da imaju većinu u gornjem domu Kongresa, potvrda nominacije Barrett je gotovo zagarantovana. Trump je rekao da vjeruje da će najviši sud zemlje odlučiti ishod izbora i stavio je do znanja da želi da Barrett bude u Vrhovnom sudu kada se bude odlučivalo o izbornim pitanjima.

Demokrate traže od Barrett da se izuzme iz tih slučajeva zbog konflikta interesa, jer bi potencijalno odlučivala o političkoj sudbini predsjednika koji ju je nominovao na položaj sudije Vrhovnog suda uoči izbora. Barett je odbacila taj zahtjev.

Ni jedan kandidat za položaj u Vrhovnom sudu nije potvrđen u Senatu ovoliko blizu predsjedničkih izbora.

Demokrate kritikuju odluku republikanaca da glasaju o nominaciji Barrett uoči izbora nakon što su 2016. odbili da razmatraju kandidata bivšeg predsjednika Baracka Obama za Vrhovni sud, zato što je bila izborna godina.

New York Times: Trumpove porezne evidencije pokazuju da je pokušao realizovati kineske projekte

Donald Trump

Predsjednik Donald Trump proveo je desetljeće neuspješno provodeći projekte u Kini, rukovodeći tamošnjom kancelarijom tokom svog prvog kandidovanja za predsjednika i sklapajući partnerstvo s velikom vladinom kompanijom, izvijestio je u utorak New York Times.

Kina je samo jedna od tri strane države - ostale su Britanija i Irska - gdje Trump održava bankovni račun, navodi Times-ova analiza predsjednikovih poreznih evidencija. Strani računi se ne pojavljuju u Trumpovim javnim financijskim objavama, gdje mora navesti ličnu imovinu, jer se vode pod korporativnim imenima.

Kineski račun je pod kontrolom kompanije Trump International Hotels Management LLC, za koju porezna evidencija pokazuje da je u Kini platila 188.561 USD poreza, dok je tamo obavljala poslove licenciranja od 2013. do 2015. godine.

Odgovarajući na pitanja The Times-a, Alan Garten, pravnik Trumpove organizacije, rekao je da je kompanija "otvorila račun u kineskoj banci koja ima kancelarije u Sjedinjenim Državama radi plaćanja lokalnih poreza" povezanih s naporima za poslovanje tamo. Rekao je da je kompanija otvorila račun nakon što je osnovala kancelariju u Kini "kako bi istražila potencijal za hotelska poslovanja u Aziji".

"Nikada se nisu ostvarili nikakvi ugovori, transakcije ili druge poslovne aktivnosti, a od 2015. kancelarija je ostala neaktivna", rekao je Garten. "Iako je bankovni račun i dalje otvoren, nikada nije korišten u bilo koju drugu svrhu."

Garten ne bi mogao navesti banku u Kini u kojoj se vodi račun.

Međutim, Kina je i dalje problem u predsjedničkoj kampanji 2020. godine, od predsjednikovog trgovinskog rata do njegovih oštrih napada zbog porijekla pandemije koronavirusa. Njegova kampanja pokušala je prikazati bivšeg potpredsjednika Joe Bidena kao nekog ko ne razumije opasnosti koje predstavlja rastuća snaga Kine. Trump je, takođe, nastojao svog protivnika ocrniti prenapuhanim ili neutemeljenim tvrdnjama o poslovima Huntera Bidena u Kini dok je njegov otac bio na funkciji.

Što se tiče bivšeg potpredsjednika, njegovo objavljivanje javnih finansija, zajedno s prijavama poreza na dohodak koje je dobrovoljno objavio, ne pokazuju vlastiti prihod ili poslovanje u Kini. Međutim, postoji dovoljno dokaza o Trumpovim naporima da tamo posluje.

Kao i sa Rusijom, gdje je bezuspješno istraživao projekte hotela i tornjeva u Moskvi, Trump već dugo traži ugovor o licenciranju u Kini. Njegovi napori sežu barem u 2006. godinu, kada je podnio prijave za zaštitni znak u Hong Kongu i na kopnu. Mnoga odobrenja kineske vlade uslijedila su nakon što je postao predsjednik.

Trump je 2008. godine nastavio projekat kancelarijskog tornja u Guangzhouu koji nikada nije pokrenut. No, njegovi napori ubrzali su se 2012. otvaranjem kancelarije u Šangaju, a porezni podaci pokazuju da je jedna od Trumpovih kompanija povezanih s Kinom, THC China Development LLC, te godine potraživala 84.000 dolara odbitka za putne troškove, pravne takse i kancelarijske troškove.

Times navodi da Trumpove porezne evidencije pokazuju da je tokom godina uložio najmanje 192.000 američkih dolara u pet malih kompanija stvorenih posebno za provođenje projekata u Kini. Te kompanije potražuju najmanje 97.400 američkih dolara poslovnih troškova od 2010. godine, uključujući neke manje isplate poreza i računovodstvene naknade iz nedavne 2018. godine, objavio je Times.

Trebaju li Amerikanci vjerovati ovogodišnjim anketama?

Trebaju li Amerikanci vjerovati ovogodišnjim anketama?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

UIO kaznila prijavitelja korupcije jer je govorio za BIRN BiH o carinskim terminalima

Enes Mešić (Izvor: BIRN BiH)

Prvostepena disciplinska komisija Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) kaznila je uposlenika Emira Mešića zbog povrede službene dužnosti, odnosno što je, kako je navedeno u rješenju, neovlašteno dao izjavu za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) koju su potom prenijeli drugi web portali, te mu je izrečena sankcija degradiranja na niže radno mjesto ili nižu kategoriju u okviru radnog mjesta u trajanju od 12 mjeseci.

U odluci disciplinske komsije UIO-a je navedeno da je Mešić odgovoran za “iznošenje u javnost neistina, neprimjerenih i paušalnih komentara zasnovanih na isključivo vlastitoj percepciji i shvatanju pozitivnih propisa, te neprovjerenih informacija o radu i menadžmentu Uprave na način da je neovlašteno dao izjavu” koja je objavljena na portalu BIRN-a BiH Detektor.

Mešić je javno za BIRN BiH govorio o prijavi Državnom tužilaštvu nepravilnosti prilikom naplate parkinga na carinskim terminalima privatnim kompanijama, nakon čega nije bio saslušan duže od godinu dana. Nedugo nakon objave istraživanja BIRN-a BiH u junu o tome kako je više od polovine od 330 miliona maraka prikupljenih po osnovu parkiranja na carinskim terminalima u BiH, u proteklih deset godina, završilo na računima privatnih firmi, UIO je protiv Mešića pokrenula disciplinski postupak iako je on ranije od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) dobio status nakon “zviždača”, odnosno “zaštićenog prijavitelja korupcije”.

Mešićev pravni zastupnik u ovom postupku Edin S. Hodžić potvrdio je da će, ukoliko bude trebalo, tražiti sudsku zaštitu. Hodžić je tokom trajanja postupka rekao da je apsurdno to što se uopće došlo do ovakve situacije u kojoj se kažnjava onaj ko ukazuje na nepravilnosti i korupciju.

“Smatram da pokretanje disciplinskog postupka protiv osobe koja ima status uzbunjivača ne samo da je suprotno Zakonu o zaštiti uzbunjivača nego i šalje jednu sasvim drugu poruku osobama koje se odluče prijaviti nepravilnosti”, kazao je Hodžić.

U odluci protiv Mešića donesenoj 16. oktobra navodi se da je medijskim istupom “doveo u zabludu zainteresovanu javnost i nanio štetu ugledu UIO-a kao najvažnije finansijske institucije u BiH”.

Na upit BIRN-a BiH zašto Uprava nije reagovala na tekst kada je on objavljen i zbog kojeg je pokrenut predmet protiv Mešića, glasnogovornik UIO-a BiH Ratko Kovačević je rekao da “UIO nije uputila demanti vašem mediju jer ste isključivo prenijeli stavove gospodina Mešića”.

U obrazloženju odluke stoji da Mešić nije postupao u skladu s pravilima službe, odnosno da je prekršio određena pravila kodeksa ponašanja uposlenih u UIO-u, kao i da je zanemario interni akt Uprave kojim se ukazuje da svako neovlašteno davanje informacija i podataka u bilo kojem obliku predstavlja povredu službene dužnosti i podliježe disciplinskom i drugom odgovarajućem postupku, što je cijenjeno kao otežavajuća okolnost.

Mešić je tokom trajanja postupka za BIRN BiH kazao kako očekuje pozitivan ishod od disciplinske komisije UIO-a i kako bi “drugačija odluka dovela u pitanje i Zakon o zaštiti zviždača”.

“Nema tu nikakvog narušavanja ugleda UIO-a, zato što je ta prijava bila u javnom interesu i u pitanju su javni prihodi. Ukazano je na nepravilnosti, dostavljeni su materijalni dokazi Tužilaštvu”, rekao je ranije Mešić.

Glasnogovornik Kovačević navodi da je u Kodeksu ponašanja zaposlenih u UIO-u regulisano pitanje “povjerljivosti i korištenja službenih informacija”, odnosno propisano je da samo uposleni koji su posebno ovlašteni mogu komunicirati s medijima i istupati u ime UIO-a “o pitanjima iz djelokruga poslova Uprave” te da su uposleni u Odjeljenju za komunikacije ovlašteni za kontakte s javnošću.

“Također je izričito propisana i zabrana upuštanja u razgovor sa sredstvima javnog informisanja o pitanjima koja se odnose na rad zaposlenog u UIO-u, bez odobrenja neposrednog rukovodioca i konsultacije sa Odjeljenjem za komunikacije”, kazao je Kovačević.

Komisija je, kako stoji u odluci, imajući u vidu težinu povrede i njene posljedice, zaključila da olakšavajuće okolnosti – da se radi o ocu troje djece i da ranije nije bio kažnjavan – nisu mogle biti od bitnog uticaja na odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri.

Zaštićeni prijavitelj korupcije, prema riječima Hasima Šabotića, direktora APIK-a, ako trpi štetnu radnju, podnosi Agenciji zahtjev da trpi štetnu radnju, nakon čega se traži od Upravnog inspektorata Ministarstva pravde da izvrše kontrolu i ispitaju činjenično stanje.

“On je podnio zahtjev da trpi štetnu radnju, a taj smo zahtjev proslijedili Upravnom inspektoratu Ministarstva pravde, koji je bio u UIO-u, izvršio određene provjere, ali do ovog momenta njihov zapisnik nismo dobili. Šta bude navedeno u zapisniku, tako će se Agencija odrediti. Ukoliko je prekršio neke propise pri instituciji, mi nemamo zakonskog osnova da ga štitimo. Mi njega štitimo samo za ono što je prijavio, zato da ga ne može niko proganjati, suspendirati, maltretirati, pokretati disciplinski postupak. On je dužan da poštuje procedure unutar institucije”, rekao je Šabotić.

U UIO-u tvrde da se disciplinski postupak nikako ne može dovesti u vezu sa statusom zaštićenog prijavitelja korupcije i da su postupali u skladu sa Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH i o tome obavijestili APIK, koja je, kako navodi Kovačević, “potvrdila da dodijeljeni status zaštićenog prijavitelja ne abolira zaposlenog od odgovornosti za kršenje propisa i eventualno učinjenu povredu službene dužnosti”.

Prema njegovim riječima, Mešić ima pravo žalbe na odluku Prvostepene disciplinske komisije u skladu s važećim propisima.

Mešić je u ranijim izjavama za BIRN BiH govorio da su protiv njega pokrenuta dva disciplinska postupka, te isticao da, “umjesto da se istražuju slučajevi koje je prijavio i koji nanose štetu Upravi za indirektno oporezivanje, državi i građanima ove zemlje”, sumnjiči se on za nanošenje navodne štete Upravi.

U drugom disciplinskom postupku protiv Mešića preispituje se njegova uloga u nabavci i izboru ponuđača higijenskih sredstava za Granični prelaz Rača, a riječ je radnjama iz 2018. godine, a oba postupka je Mešić dovodio u vezu sa činjenicom da je on prijavitelj korupcije.

Šta je sljedeće za Alekseja Navalnog?

Šta je sljedeće za Alekseja Navalnog?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:12 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG