Linkovi

Teme

Nasilje nad ženama kroz prizmu vjere: Volja za moć kao glavni krivac

Izložba „Neću biti nijema“ umjetnika Marcio Freitasa

U mnogim društvima religije su utjecale na činjenicu da se ženama onemogući život u punini ljudskog dostojanstva i da se one ostave bez prava na izbor pa tako i u BiH. Istovremeno, ono što je okarakterizirano kao krajnje neprihvatljivo kod svake religije je nasilje nad ženama u bilo kojem obliku.

Vjernici često usljed neznanja i manipulacije, izvlačenjem poruka iz konteksta, zaboravljaju da u svom ponašanju trebaju slijediti uzore koji su im dati, a koji su duboko prezirali svaki oblik nasilja, poput Isusa i poslanika Muhammeda.

Svoje mišljenje o problemu nasilja nad ženama iz perspektive katoličkog, pravoslavnog i islamskog učenja iznijeli su prof.dr. fra Mile Babić, iguman Danilo Pavlović i teologinja i psihologinja Azra Ibrahimović.

„U tolikoj je mjeri zavladalo negativno viđenje, da je vrlo brzo postala uvriježena uzrečica da je 'žena neuspjeli muškarac', što predstavlja jedan užas nepravde prema ženama. Nisu religije krive za takve odnose, nego naša volja za moć. A takav odnos je omogućio muškarcima neprikosnovenu moć. Bit svega je da su ljudi jednaki, a svaka je prisila pogrešna – pa to sve religije zagovaraju“, kazao je fra Mile Babić.

Prof.dr. fra Mile Babić
Prof.dr. fra Mile Babić

Iguman Danilo Pavlović osvrnuo se na pogubnost tradicije odnosa prema ženama na ovim prostorima, koja je, kako je kazao, nezaobilazna kada su u pitanju ovakve teme. Istaknuo je da se u samim tekstovima od početka spominje stvorenje, te je velika odgovornost upravo na sveštenim licima mada to ponavljaju u svojim propovijedima i podsjećaju na ravnopravnost koju religija propagira. Nažalost, kako je istaknuo, mnoge crkve i vjerske zajednice nemaju adekvatne institucije za nošenje s problemom nasilja, ali kao pozitivan primjer je naveo primjer Međugorja, koje ima i svoju sigurnu kuću.

„Vjerska lica treba da izađu iz političkih retorika. Opravdavanje nasilja bilo koje vrste nema veze s vjerom, nego je to zla tradicija. Na nama je, vjerskim službenicima, da se ozbiljno prihvatimo ovog pitanja i sarađujemo na međureligijskom nivou i napravimo dugoročne planove“, poručio je iguman Pavlović.

Iguman Danilo Pavlović
Iguman Danilo Pavlović

Psihologinja Azra Ibrahimović istaknula je kako je uočila da je nasilje u porodici učestalo u našem društvu.

“Kada se dešava nasilje nad ženama - tu nikada žrtva nije samo žena, nego cijela porodica“, rekla je, te je ukazala kako sve češću pojavu vršnjačkog nasilja ne treba rješavati u školama, nego krenuti od porodice, jer upravo su djeca ta koja ponavljaju obrazac ponašanja kojem svjedoče kod kuće. Nerijetko nasilnici pronađu sebi argumente izvlačeći značenja iz ajeta i hadisa, ali se ne sjete da Poslanik nije nikada digao ruku na ženu, smatra Ibrahimović.

„Zlo se ne širi zato što je puno zlih ljudi, nego zato što oni dobri šute“, zaključila je psihologinja Ibrahimović.

Psihologinja Azra Ibrahimović
Psihologinja Azra Ibrahimović

Bitno je naglasiti da je veoma važno raditi i s muškarcima iz svih društvenih sfera kako bi oni kroz svoje djelovanje i stalne kontakte sa širokom grupom ljudi bili spremni prepoznati nasilje i adekvatno mu se suprotstaviti. Sagovornici smatraju kako ključnu ulogu u prekidanju kruga nasilja igraju svjedoci, koji svojim blagovremenim i ispravnim reakcijama mogu spasiti živote žena, ali i čitavih porodica.

Zanimljiv komentar na navedenu temu dao je fratar i profesor iz Splita Šimun Bilokapić u jednoj od svojih recenzija gdje navodi da pitanju o nasilju nad ženama valja pristupiti temeljitije, kompleksnije i razboritije.

“U svjetlu temeljne istine o stvaranju čovjeka kao muškarca i žene osuđen je svaki oblik nasilja nad ženom, a razobličena je i namjera podređivanja žene muškarcu. I jedno i drugo protivi se Božjem naumu. No, kršćanski teolog ne može olako nasjesti na takvo jednostrano poimanje religije, budući da njegovo polazište zauzima vjera, a vjera, upravo kršćanska vjera, nosi u sebi neviđenu snagu kritike svakoga zla i s njim povezanoga nasilja, bilo osobnoga, društvenoga ili strukturalnoga nasilja nad ljudskim bićima”, pojasnio je Bilokapić.

Ova tema se ne čuje često u eteru, a sve je veća potreba da se progovori o problemu koji često dovodi u negativnu konotaciju same vjerske zajednice, dok vjerska učenja bivaju pogrešno interpretirana. S obzirom na uključenost u lokalne zajednice i povezanost s lokalnim stanovništvom, upravo vjerski službenici imaju veliku šansu reagirati i spriječiti ovakve pojave te podići svijest javnosti o stavovima religija prema prema nasilju u porodici i nasilju prema ženama.

See all News Updates of the Day

Online obilježavanje godišnjice holokausta, u Austriji i Slovačkoj vakcinacija preživjelih

The gate of the Auschwitz I Nazi death camp in Oswiecim, Poland, Monday, Jan. 27, 2020.

Institucije širom svijeta za srijedu, 27. januar, planiraju održavanje online događaja povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, javlja agencija Associated Press (AP).

Među njima su Memorijalni muzej Auschwitz-Birkenau u Poljskoj, Yad Vashem u Izraelu i Memorijalni muzej holokausta u Washingtonu.

Predsjednici Izraela, Njemačke i Poljske su među zvaničnicima koji će održati govore ovim povodom, prenio je AP.

Online priroda ovogodišnjih komemoracija je u kontrastu sa prošlogodišnjom, kada je obilježeno 75 godina od oslobađanja Auschwitza velikim skupom na mjestu nekadašnjeg logora uz učešće preživjelih i nekoliko desetina evropskih lidera.

Stotine preživjelih u Austriji i Slovačkoj će u srijedu dobiti prvu dozu vakcine protiv bolesti koju izaziva korona virus.

„To im dugujemo“, rekla je Erika Jakubovits, organizatorica akcije vakcinacije iz Jevrejske zajednice u Beču. „Oni su pretrpjeli toliko trauma i čak su se osjećali nesigurnije tokom ove pandemije.”

Agencija AP navodi da se očekuje da će oko 400 Austrijanaca, mahom u osamdesetim i devedesetim godinama, koji su preživjeli holokaust biti 27. januara vakcinisano u najvećem bečkom centru za vakcinaciju koji je postavljen u kongresnom centru austrijske prijestolnice.

Jevrejska zajednica Bratislave u Slovačkoj takođe u srijedu vakciniše preživjele.

„Veoma, veoma smo zahvalni što se vakcinacije održavaju ovog simboličnog dana“, rekao je Thomas Stern, šef jevrejske zajednice u Bratislavi.

Oko 128 preživjelih trebalo je da u srijedu primi prvu dozu u jevrejskom zajednici Bratislave, a narednih dana još 330 širom zemlje.

Evropski jevrejski kongres procjenjuje da danas oko 20.000 preživjelih od holokausta još uvijek živi u Evropskoj uniji.

Izrael je saopštio uoči obilježavanja 27. januara da je oko 900 ljudi koji su preživjeli holokaust preminulo 2020. godine od posljedica bolesti koju izaziva korona virus.

Kako je saopštio je Centralni biro za statistiku Izraela, oko 5.300 preživjelih u masovnom ubistvu evropskih Jevreja koje su počinili nacisti i njihovi saradnici u Drugom svjetskom ratu bilo je zaraženo korona virusom prošle godine.

Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. januara – na dan kada su jedinice Crvene armije 1945. godine oslobodile nacistički logor Auschwitz u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno najmanje 1,1 milion ljudi.

Prema podacima memorijalnog centra Yad Vashem, tokom holokausta je ubijeno između pet i šest miliona Jevreja.

U UN, Bidenova administracija podržava rješenje nezavisne države za Palestince

Arhiva - Palestinci protestuju protiv očekivane posjete državnog sekretara SAD Mikea Pompea jevrejskom naselju Psagot, u blizini grada Al Bireh na Zapadnoj obali, 18. novembra 2020.

Vršilac dužnosti američkog ambasadora u Ujedinjenim nacijama potvrdio je posvećenost administracije Joea Bidena rješenju dvije države za Izrael i Palestince i rekao da se nada da će "polako graditi" narušeno povjerenje između dvije strane.

"Prema novoj administraciji, politika Sjedinjenih Država biće da podrže međusobno dogovoreno rješenje između države, u kojem Izrael živi u miru i bezbjedno zajedno sa održivom palestinskom državom", rekao je ambasador Richard Mills​ na virtuelnom sastanku Savjeta bezbjednosti na visokom nivou u utorak.

Iako je priznao da je ova vizija "pod ozbiljnim stresom", rekao je da ostaje najbolje rješenje i primjetio da "mir ne može biti nametnut ni Izraelcima ni Palestincima".

Prije godinu dana, administracija predsjednika Donalda Trumpa predstavila je svoj dugo očekivani bliskoistočni mirovni plan. Palestinci su ga otvoreno odbacili, rekavši da je favorizovao Izrael i da im nije dao suverenu, susjednu državu čiji je glavni grad Istočni Jerusalim. Izraelci su pozdravili takozvani "posao vijeka", koji je ispregovarao tim koji je vodio Trumpov zet, Jared Kushner. Trumpova administracija je takođe preselila američku ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, što je dodatno naljutilo Palestince.

Biden je kritikovao potez, ali nije rekao da će ga preokrenuti. Tokom svoje kampanje, predložio je otvaranje američkog konzulata u istočnom Jerusalimu zbog poslova sa Palestincima.

Administracija Bidena takođe nastoji da "obnovi vjerodostojan američki angažman sa Palestincima, kao i Izraelcima", potvrdio je Mills.

Palestinci su tokom Trumpove administracije odustali od Sjedinjenih Država kao medijatora i posrednika u postizanju mira. Ministar inostranih poslova Riyad al-Malki rekao je sastanku da su posljednje četiri godine "testirale našu kolektivnu odlučnost".

"Sada je vrijeme da se izliječi i sanira šteta koju je ostavila prethodna američka administracija", rekao je al-Malki. "Radujemo se ukidanju nezakonitih i neprijateljskih mjera koje je preduzela Trumpova administracija".

Biden planira da obnovi američku finansijsku podršku za ekonomski razvoj i programe humanitarne pomoći koji idu u korist palestinskom narodu, kao i da preduzme korake za ponovno otvaranje diplomatskih misija zatvorenih u posljednje četiri godine.

U septembru 2018. Trump je naredio zatvaranje kancelarije Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u Washingtonu, rekavši da Palestinci nisu preduzeli korake da započnu pregovore sa Izraelcima.

"Istovremeno, moram jasno reći - SAD će zadržati svoju postojanu podršku Izraelu", rekao je Mills.

Mills je takođe upozorio obje strane na jednostrane korake koji bi mogli otežati postizanje rješenja za dvije države, uključujući aneksiju teritorije, sprovođenje aktivnosti naseljenika, rušenje palestinskih domova, podsticanje na nasilje i obezbjeđivanje odštete zatvorenicima zbog terorističkih akata.

"Nadamo se da će biti moguće započeti rad na polaganom izgrađivanju samopouzdanja na obje strane kako bismo stvorili okruženje u kojem bismo ponovo mogli da pomognemo u unapređivanju rješenja", rekao je.

"Izrael je iznova izrazio spremnost da pregovara i pronađe održivo rješenje za sukob", rekao je izraelski izaslanik Gilad Erdan. "Izrael je više puta pokazao da će postići mir kada bude imao voljnog partnera."

Trumpova administracija je takođe olakšala normalizaciju odnosa Izraela sa Bahreinom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Marokom i Sudanom. Mills je rekao da će nova administracija pozvati druge zemlje da slijede njihov primjer, ali da ti sporazumi nisu zamjena za izraelsko-palestinski mir.

"Nada Sjedinjenih Država je da će se normalizacija odvijati na način koji otključava nove mogućnosti za unapređenje rješenja dvije države", rekao je.

Prva dama Jill Biden fokusirat će se na obrazovanje

Prva dama Jill Biden fokusirat će se na obrazovanje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Merkel i Biden dogovorili jačanje transatlantske saradnje

Arhiv - Biden i Merkel

Njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Joe Biden složili su se u telefonskom pozivu u ponedjeljak da se sa pandemijom COVID-19 i ostalim globalnim izazovima može boriti samo bližom saradnjom, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik vlade u Berlinu, prenosi Reuters.

Transatlantski odnosi naglo su zahladili u vrijeme mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je više puta napadao Njemačku zbog izvozne snage i relativno niske potrošnje za odbranu unutar NATO saveza.

U prvom telefonskom pozivu nakon što je Biden stupio na dužnost prošle sedmice, Merkel je čestitala na inauguraciji, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert.

"Istovremeno je najavila spremnost Njemačke da preuzme odgovornost u rješavanju međunarodnih zadataka zajedno sa svojim evropskim i transatlantskim partnerima", rekao je Seibert.

Merkel i Biden složili su se da su potrebni veći međunarodni napori za suočavanje s pandemijom COVID-19.

"U tom je kontekstu kancelarka pozdravila povratak Sjedinjenih Država u Svjetsku zdravstvenu organizaciju", dodao je Seibert.

Bijela kuća je rekla kako su se lideri složili oko "važnosti globalne saradnje", uključujući borbu protiv klimatskih promjena.

Biden i Merkel su također razgovarali o vanjskopolitičkim pitanjima, posebno onim koja se odnose na Afganistan i Iran, te su razgovarali o trgovinskoj i klimatskoj politici, rekao je Seibert.

Bijela kuća rekla je da je Biden rekao Merkel da namjerava obnoviti transatlantski savez. Dogovorili su se da će raditi na zajedničkim vanjskopolitičkim prioritetima, uključujući Afganistan, Iran, Kinu, Rusiju, Ukrajinu i Zapadni Balkan.

Merkel je pozdravila Bidenovu odluku da vrati Sjedinjene Države Pariškom klimatskom sporazumu i pozvala ga da posjeti Njemačku čim pandemija to dopusti, rekao je Seibert.

Biden potpisao uredbu o kupovini američkih proizvoda

U.S. President Joe Biden signs an executive order after speaking about his administration's plans to strengthen American manufacturing as Vice President Kamala Harris listens in the South Court Auditorium at the White House in Washington, U.S., January 25, 2021. REUTERS/Kevin Lam

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je uredbu o kupovini američkih proizvoda od koje se očekuje da obezbjedi podršku američkoj proizvodnji i preduzetnicima.

Kada kupujemo američko nabavljaćemo od čitave Amerike – svih njenih zajednica koja su tokom prošlosti bila izostavljenja iz sistema državnih nabavki”, rekao je Biden nakon potpisivanja uredbe.

Kako je kazao, ključni plan za obezbjeđivanje budućnosti biće kupovina američkih proizvoda.

Novac poreskih obveznika iskoristićemo da obnovimo Ameriku”, rekao je Biden.

Prema njegovim riječima, radi se o najvećem iskoraku u oblasti infrastrukture, istraživanja i razvoja od Drugog svjetskog rata.

Na osnovu uredbe biće potrebno da veći broj komponenti bude proizveden u Americi”, ukazao je Biden.

Uredba bi trebalo da osnaži primjenu zakona iz 1920. (Jones Act) koji podrazumijeva da se dobra i proizvodi između američkih luka transportuju brodovima čiji su proizvođači, vlasnici i oni koji njima upravljaju – američki državljani ili građani sa trajnom boravišnom dozvolom.

Predsjednik o vakcinaciji i paketu pomoći

Nursing home residents make a line for the coronavirus disease vaccine at Harlem Center for Nursing and Rehabilitation, a nursing home facility, Jan. 15, 2021, in the Harlem neighborhood of New York.
Nursing home residents make a line for the coronavirus disease vaccine at Harlem Center for Nursing and Rehabilitation, a nursing home facility, Jan. 15, 2021, in the Harlem neighborhood of New York.

Američki predsjednik najavio je da bi cilj koji je odredio, 100 miliona vakcinisanih građana u prvih sto dana njegovog mandata, mogao biti povećan na 150 miliona vakcinisanih građana.

Trebalo bi da u naredne tri nedjelje imamo milion vakcinisanih građana dnevno. Stručnjaci smatraju da bi smo, ako budemo nosili maske do kraja aprila, mogli spasiti 50.000 života”, rekao je Biden.

Takođe, američki predsjednik je ukazao da je otvoren za razgovore o uslovima koje je potrebno ispuniti kako bi se ostvario njegov prijedlog o odobravanju paketa pomoći u iznosu od 1,4 hiljada milijardi dolara ugroženima koronavirusom.

Novčana pomoć odobrena decembra prošle godine odnosila se na građane koji godišnje zarađuju manje od 75.000 dolara ili bračne parove koji imaju godišnji prihod manji od 150.000.

Zabrinutost zbog tretmana Navalnog

Law enforcement officers detain a man during a rally in support of jailed Russian opposition leader Alexei Navalny in Moscow, Jan. 23, 2021.
Law enforcement officers detain a man during a rally in support of jailed Russian opposition leader Alexei Navalny in Moscow, Jan. 23, 2021.

U vezi sa spoljnopolitičkim temama, predsjednik Biden rekao je da su Sjedinjene Države zabrinute zbog tretmana ruskog opozicionara i kritičara Kremlja Alekseja Navalnog.

Ukazao je i da SAD žele produženje nuklearnog sporazuma START sa Rusijom.

Možemo djelovati u obostranom interesu kada je riječ o novom START sporazumu, ali i jasno staviti do znanja Rusiji da smo veoma zabrinuti zbog njihovog ponašanja, bilo da je riječ o Navalnom, ili o drugim temama”, rekao je Biden.

Ruski opozicioni lider pritvoren je u Rusiji, pošto se u tu zemlju vratio iz Njemačke gdje se oporavljao od trovanja nervnim agensom, za šta je kao odgovorne označio ruske vlasti.

Tokom vikenda i protesta podrške Navalnom, ruske vlasti su širom zemlje uhapsile više od 3.500 građana, uključujući i suprugu Alekseja Navalnog - Juliju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG