Njena glavna misija je afirmacija žena kroz umjetnost i kulturu, a u razgovoru za Glas Amerike Latić Hulusić ističe kako da uspjeh jedne žene zavisi od nje same.
“Naravno da je puno lakše uspjeti u civiliziranom društvu gdje se ženama ne nameću dodatne prepreke na putu ka ostvarivanju njenih želja. Međutim, žene ne trebaju čekati da im se neko ‘smiluje’ ili za opravdanje uzimati otežavajuću sredinu. Uspješne žene koje su djelovale u okolnostima koje mi danas ne možemo ni zamisliti, pronalazile su način da ih historija pamti. Ako ništa posthumno, da vrednuje njihov uspjeh ako već nije prepoznat u teškim društvenim okolnostima tog vremena”, kaže mlada rediteljica koja je završila studij režije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.
Njen dokumentarni film “Njena filmska ljubav” prikazan je na brojnim festivalima kao što su Hot Docs, Visions du Réel, DOK Leipzig, ZagrebDox i Dokufest. Film “Underthecovered” koji je Nejra radila zajedno sa Sabrinom Begović Ćorić našao se u takmičarskoj regionalnoj konkurenciji na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Zagrebu. “Ispod marame” govori o ženama u vezi kojih se vode žestoke rasprave o tome bi li muslimanke trebale nositi veo u javnosti. Kako bi zaprava trebala izgledati ženska sloboda?
Postavlja se pitanje da li se žena u društvu mora više potruditi kako bi došla do ostvarenja svojih ciljeva nego muškarci ili joj je, pak, lakše?
Naša sagovornica smatra da je teže i to ne samo u BiH veći u većini drugih zemalja.
“Od tzv. paycheck gaps [razlika u plaći između spolova] do vječnog nametanja standarda koje jedna žena treba ispuniti kako bi zadovoljila društvo, od izgleda do broja djece. Nije svaka žena imuna na okolinu. Tešto je nešto zamisliti i onda ti se pola komšiluka počne miješati i iznositi svoj sud o tebi. Većina žena prosto nije odgajana, za razliku od muškaraca, da fura svoj film”, smatra Nejra.
Udruženje Hava Film upravo zbog toga fokus stavlja na produkciju dokumentarnih i igranih filmova koji afirmiraju mlade autorice ili govore o inspirativnim ženama. Iz Have je na svjetske festivale izašlo nekoliko kratkih igranih i dokumentarnih filmova - “Her Cinema Love”, “U Plavo”, “Treba biti lav”, “Undercovered”, “Svukuda”.
Na pitanje da li je sadašnji položaj žena u društvu odredila ranija dogma i da li se kroz različite historijske krugove formirao status žene, rediteljica kaže kako je dogma u islamu odredila da su muškaci i žene stvoreni da budu ravnopravni.
“To što su već vijekovima žene bile incident na zasjedanjima kada su se tumačila njena prava, dovelo je do toga da se danas izgovaraju pamfleti koje su vijekovima smišljale sijede brade kako bi zaštitile svoju muškost. To nema veze ni sa izvornom dogmom ni sa pameću. Smatram da je obrazovanje najveći ključ uspjeha jedne žene u BiH. Ali ne mora svaka žena imati pet diploma da bi bila uspješna. Bitnije je učiti djevojčice da mogu biti što god žele, da su jednako vrijedne, da imaju snove i da znaju zastupati svoje stavove. Ne bih ja tu pravila znak jednakosti između uspjeha i diploma. Postoje vrlo snažne i samostalne žene poljoprivrednice, frizerke, a s druge strane postoje i one koje drže po dvije diplome u vitrini”, pojašnjava sagovornica.
Sloboda je osnovni ljudski instinkt i to je jedino zbog čega treba živjeti i čemu treba težiti. Smatra kako je danas u svijetu i BiH sloboda luksuz da budeš ono što jesi, da javno imaš pravo na svoje mišljenje, na sisteme obrazovanja, da razvijaš svoje mišljenje…
Na kreiranje mišljenja o jednoj ženi često mogu utjecati i mediji, a Hulusić kaže kako treba izuzeti one medije koji kreiraju sliku žene kakvu neko zamišlja.
“To vam je ona priča o kilaži, boji kose, obliku noktiju… Malo ljudi zna da postoji način kadriranja žene u odnosu na muškarca koji je u kinematografiji usvojen kao pravilo. Žena se slika uvijek ispod grudi kako gledalac ne bi ostao uskraćen za pogled na iste. Od toga pa do činjenice da su do unazad nekoliko godine žene uglavnom igrale i glavne uloge koje su neki glagol pridjev trpni. Rijetko radni”, naglašava Nejra i dodaje da biti feministica samo znači boriti se za povratak prava koja je ženema dao Bog, a muškarci oduzeli.
Često možemo čuti konstatacije kako bi bosanskohercegovačkom društvu trebalo “više obrazovanje”, da je to faktor zbog kojeg kaskamo za zamljama ispred nas, a i statistika ne pokazuje drukčije.
“Naše društvo je neobrazovano i to je naš okov. Ljudi u našoj zemlji se plaše promjena i samostalnog promišljanja, kao i činjenice da u svemu trebaju biti prvi. Mlade žene pristaju na sve i svašta. U mojoj generaciji u BiH je strašan trend od pristajanja na nametnutu sliku tijela koja se nudi kroz reklame”, zaključuje Nejra.
