Linkovi

NASA svemirska misija planira lansirati umjetnu zvijezdu u svemir


Gledajući duboko u svemir, NASA/ESA Hubble svemirski teleskop hvata usputni pogled na brojne strukture nalik na ruke koje se prostiru oko ove spiralne galaksije sa prečkama, poznate kao NGC 2608.
Gledajući duboko u svemir, NASA/ESA Hubble svemirski teleskop hvata usputni pogled na brojne strukture nalik na ruke koje se prostiru oko ove spiralne galaksije sa prečkama, poznate kao NGC 2608.

U narednim godinama, svjetlucanju zvijezda na noćnom nebu mogao bi se pridružiti i sjaj laserskih zraka.

Novi NASA-in svemirski projekat, Landolt misija, planira lansirati umjetnu "zvijezdu" u Zemljinu orbitu. Projekat će se koristiti za preciznije određivanje apsolutne kalibracije fluksa zvijezda, poznatog i kao njihov sjaj.

Zemaljska kontrola misije bit će smještena na Univerzitetu George Mason u državi Virginia.

Misija se proširuje na rad svog inspiratora i imenjaka Arla Landolta, pokojnog astronoma i pionira kataloga zvezdanog sjaja.

Njegovo prezime je poznato u cijeloj astronomskoj zajednici. Landoltova standardna zvijezda…svi znaju šta je to”, rekao je Daniel Huber, vanredni astronom i profesor na Institutu za astronomiju Univerziteta Havaja.

Novi projekat će uporediti sjaj vještačke zvezde sa sjajem stvarnih zvijezda. "Zvijezda", zapravo satelit opremljen sa osam lasera, kružit će oko Zemlje 35.785 kilometara u svemir, na udaljenosti dovoljnoj da oponaša karakteristike prave zvijezde.

Iako satelit neće biti dovoljno svijetao da se vidi golim okom, bit će vidljiv kroz lični teleskop.

Naučnici će vršiti zemaljska posmatranja "zvijezde" teleskopom na različitim lokacijama, uključujući i Univerzitet na Havajima.

Pošto satelit ima poznatu stopu emisije fotona, naučnici će moći da uporede sjaj lasera sa sjajem zvijezda, razvijajući preciznija mjerenja sjaja i nove kataloge zvjezdanog sjaja.

Projekat, ako bude uspješan, mogao bi imati širok uticaj.

"Uvijek se odnosimo na količinu svjetlosti koju nam zvijezde šalju da bismo dobili skoro sve u astronomiji", rekao je za Glas Amerike Jonathan Gangé, naučni savjetnik za planetarijum u Montrealu i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu.

Gangé je jedan od naučnika uključenih u projekat i pomoći će u odabiru zvijezda koje treba izmjeriti.

Rezultati projekta mogu se primijeniti na razumijevanje evolucije zvijezda i sastava egzoplaneta – planeta na kojima bi se potencijalno mogao nalaziti život. Preciznija mjerenja bi također mogla dovesti do boljeg poznavanja tamne energije i brzine širenja svemira.

Projekat bi se čak mogao koristiti za pronalaženje drugih planeta sličnih Zemlji na kojima bi ljudi mogli živjeti u budućnosti.

"Postoji grupa ljudi, stručnjaka za egzoplanete, koji vole da predviđaju gde bi mogli da vide planetu sličnu Zemlji, i za njih je zaista važno da razumiju svojstva zvijezda", rekla je Susana Deustua, fizičarka za Nacionalni institut za standarde i tehnologiju i vezu sa misijom.

Iako projekat ima mnogo potencijalnih praktičnih primjena, članovi su takođe uzbuđeni zbog njegovih nematerijalnih dobara, kao što je mentorstvo nove generacije naučnika.

Prema riječima Petera Plavchana, Georgea Masona, vanrednog profesora fizike i astronomije i primarnog istraživača Landolt misije, kolaborativna i pedagoška priroda projekta je čak posuđena iz humanističkih disciplina.

Razvili smo ovaj novi pristup koji je zapravo pozajmljen iz pozorišta. To je sistem podučavanja, koji uparuje uloge viših projekata u misiji sa mlađim naučnicima i mlađim inženjerima. To je pravo partnerstvo”, rekao je Plavčan za Glas Amerike.

Datum lansiranja još nije određen, ali se očekuje da će se održati negdje 2029. godine.

Druge partnerske institucije uključuju Blue Canyon Technologies i Univerzitet Viktorija.

XS
SM
MD
LG