Stanje populacija i izazovi upravljanja
Iako vuk, medvjed i ris nisu univerzalno ugrožene vrste, u BiH su pod značajnim pritiskom zbog krivolova, gubitka staništa i sukoba s ljudima. Krivolovci ciljaju ove vrste zbog krzna, mesa i trofeja, dok su zakonska zaštita i nadzor nedovoljni. Emir Delić, magistar šumarstva i slatkovodne biologije, međunarodni konsultant i ekspert za biološku raznolikost pri Resursnom centru za okoliš (REC) u Sarajevu, trenutno student na Yale Univerzitetu, istakao je ključne probleme i rješenja.
„Bosna i Hercegovina nema integrirani plan za upravljanje velikim zvijerima poput medvjeda, vuka i risa, što dovodi do fragmentiranog pristupa zaštiti,“ naglasio je Delić. Procjenjuje se da u zemlji živi 1200-1500 smeđih medvjeda, 500 vukova i 50-70 risova, ali ove populacije ugrožavaju urbanizacija, krčenje šuma i sukobi s ljudima. Medvjedi i vukovi podliježu različitim režimima zaštite u entitetima, dok je ris strogo zaštićen, ali slabo istražen.
Projekti monitoringa, poput obilježavanja zvijeri GPS ogrlicama, pružaju vrijedne podatke. „Ove tehnologije omogućavaju bolje razumijevanje njihovih migracija i ponašanja, što je ključno za donošenje odluka o zaštiti,“ dodao je Delić.
Krivolov i nedostatak sankcija
Krivolov ostaje ozbiljan problem, posebno zbog potražnje za krznom, mesom i trofejima. „Krivolov ugrožava i naučne projekte uklanjanjem GPS ogrlica,“ istakao je Delić. Vukovi su nezaštićeni u Republici Srpskoj, gdje je lov dozvoljen tokom cijele godine.
Za efikasniju zaštitu potrebne su strože sankcije, bolja koordinacija institucija i edukacija javnosti. „Bez tih mjera, ključne vrste na vrhu hranidbenog lanca nastaviće trpjeti posljedice ljudskih aktivnosti,“ upozorio je.
Klimatske promjene kao dodatni pritisak
Klimatske promjene dodatno ugrožavaju vuka, medvjeda i risa kroz degradaciju staništa, nedostatak hrane i povećane sukobe s ljudima. „Smanjenje snježnog pokrivača otežava lov risovima, dok suše i šumski požari uništavaju staništa medvjeda i vuka,“ objasnio je Delić.
Pored toga, kraće zime produžavaju aktivnost medvjeda, dok širenje bolesti dodatno ugrožava ove vrste. „Fragmentacija staništa zbog migracija izazvanih klimatskim promjenama povećava sukobe s ljudima,“ dodao je.
Potencijal ekoturizma i ekonomski doprinos
Divlje zvijeri imaju ogroman ekonomski potencijal kroz ekoturizam i očuvanje ekosistema. „Posmatranje ovih vrsta u prirodnim staništima, poput Nacionalnog parka Una, može privući turiste i istraživače,“ rekao je Delić.
Ove vrste takođe igraju ključnu ulogu u ekosistemima. Medvjedi pomažu u regeneraciji šuma širenjem sjemena, dok vukovi i risovi kontrolišu populacije biljojeda, održavajući šumske ekosisteme. „Pravilna promocija i preventivne mjere mogu povećati ekonomske koristi i svijest o njihovom značaju,“ dodao je.
Wildlife kamere
U BiH su na niz lokaliteta postavljene i kamere za posmatranje divljeg svijeta (wildlife kamere) na kojima je snimljeno i nekoliko zanimljivih događaja – od dokaza da je medvjedima poremećen zimski san do niza prolazaka rijetkih i zanimljivih zvijeri.
„Snimci su nastali na planini Plješevici, nedaleko od Bihaća, gdje se posljednjih nekoliko godina intenzivira praćenje risa, vuka i medvjeda. Ovaj rad omogućava bolje razumijevanje kretanja i reprodukcije risova na tom području, čime se stvara detaljniji uvid u stanje populacije i ekološke uslove u kojima ova vrsta živi.“, objasnio je.
Deliće je učestvovao u nekoliko projekata vezanih za pručavanje divljih zvijeri. Jedan od takvih projekata je realiziran u Nacionalnom parku Una. „Tokom tog projekta, po prvi put u historiji smo obilježili risa GPS ogrlicom i pratili ga devet mjeseci“, komentarisao je Delić slike uspavanog risa.
Rješavanje konflikata i uloga države
Zaštita divljih zvijeri zahtijeva balans između očuvanja prirode i zaštite ljudskih interesa. „Sukobi, poput šteta na stoci i usjevima, mogu se smanjiti korištenjem električnih ograda i pasa čuvara,“ naglasio je Delić.
Efikasni sistemi kompenzacije i transparentni zakoni su ključni za rješavanje konflikata. „Država mora ulagati u monitoring, edukaciju i podršku ruralnim zajednicama kako bi integrisane politike zaštite prepoznale ekološku i ekonomsku važnost ovih vrsta,“ zaključio je.
Očuvanje vuka, medvjeda i risa u BiH nije samo pitanje zaštite prirode, već i održivog razvoja. Integrisana strategija, edukacija i podrška lokalnim zajednicama ključni su za očuvanje ovih veličanstvenih vrsta, koje su neprocjenjivi dio bosanskohercegovačkog prirodnog naslijeđa.
