Pokušaji da se problemi otklone bili su otežani mješavinom tehničkih i vremenskih neprilika.
Curenje vodonika je otkriveno 3. septembra kada je raketa počela da se puni superhladnim pogonskim gorivom.
Kontrolori su pokušali da naprave nekoliko popravki, ali bez uspjeha.
Vozilo sagorijeva 2,7 miliona litara tečnog vodonika i kiseonika kako bi obezbijedilo potisak potreban za odlazak sa Zemlje.
Međutim, kada su kontrolori poslali komandu za punjenje rezervoara vodonika, oglasio se alarm koji je ukazivao da je došlo do curenja.
32 sprata visoka raketa Space Launch System (SLS) i njena kapsula Orion trebale su poletjeti s Cape Canaveral na Floridi, početku NASA-inog ambicioznog programa Mjesec-Mars Artemis, 50 godina nakon posljednje lunarne misije Apollo.
I prethodni pokušaj lansiranja u ponedjeljak završio je tehničkim problemima koji su prisilili prekid odbrojavanja i odgodu leta bez posade.
Testovi su pokazali da su tehničari otad popravili nepropusnu cijev goriva koja je doprinijela otkazivanja lansiranja u ponedjeljak, rekao je novinarima u petak Jeremy Parsons, zamjenik voditelja programa u svemirskom centru.
Druga dva ključna problema na samoj raketi - neispravan senzor temperature motora i neke pukotine u izolacijskoj pjeni - riješena su na NASA-ino zadovoljstvo, rekao je voditelj misije Artemis Mike Sarafin novinarima u četvrtak navečer.
Nazvana Artemis I, misija označava prvi let i za SLS raketu i za kapsulu Orion, izgrađene prema NASA-inim ugovorima s Boeing Co odnosno Lockheed Martin Corp.
Također signalizira veliku promjenu u smjeru NASA-inog programa ljudskih svemirskih letova nakon Apolla, nakon desetljeća usmjerenih na nisku Zemljinu orbitu sa svemirskim šatlovima i Međunarodnom svemirskom postajom.
Nazvana po božici koja je bila Apolonova sestra blizanka u starogrčkoj mitologiji, Artemis ima za cilj vratiti astronaute na mjesečevu površinu već 2025. godine.
Dvanaest astronauta hodalo je po Mjesecu tokom šest misija Apollo od 1969. do 1972., jedinih svemirskih letova koji su do sada postavili ljude na površinu Mjeseca. Ali Apollo, rođen u američko-sovjetskoj svemirskoj utrci tokom Hladnog rata, bio je manje vođen znanošću od Artemide.
Program mladog mjeseca uključio je komercijalne partnere kao što su SpaceX i svemirske agencije Europe, Kanade i Japana kako bi na kraju uspostavili dugoročnu lunarnu bazu operacija kao odskočnu dasku za još ambicioznija ljudska putovanja na Mars.
Pokretanje svemirske letjelice SLS-Orion s tla ključni je prvi korak. Njegovo prvo putovanje ima za cilj provesti tešku letjelicu u rigoroznom testnom letu pomičući granice dizajna, dokazujući da je svemirska letjelica prikladna za upravljanje astronautima.
Ako misija uspije, let s posadom Artemisa II oko Mjeseca i natrag mogao bi se dogoditi već 2024. godine, nakon čega bi za nekoliko godina uslijedilo prvo slijetanje astronauta na Mjesec, od kojih je jedna žena, s Artemisom III.
Proglašena najsnažnijom i najkompleksnijom raketom na svijetu, SLS predstavlja najveći novi vertikalni lansirni sidtem koji je američka svemirska agencija izgradila od Saturna V iz Apolloove ere.
Ako izuzmemo poteškoće u posljednjem trenutku, subotnje odbrojavanje trebalo bi završiti s četiri glavna raketna motora R-25 i njegovim dvostrukim raketnim pojačivačima na čvrsto gorivo koji se pale kako bi proizveli, oko 15% više potiska Saturna V, šaljući svemirsku letjelicu prema nebu.
Otprilike 90 minuta nakon lansiranja, gornji stepen rakete izbacit će Orion iz Zemljine orbite na kurs za 37-dnevni let koji ga dovodi do unutar 60 milja od Mjesečeve površine prije plovidbe 40.000 milja (64.374 km) iza Mjeseca i natrag do Zemlje. Očekuje se da će kapsula pasti u Pacifik 11. oktobra.
Iako na brodu neće biti ljudi, Orion će nositi simuliranu tročlanu posadu - jednu mušku i dvije ženske lutke - opremljene senzorima za mjerenje razine radijacije i drugih stresova koje bi astronauti u stvarnom životu doživjeli.
Glavni cilj misije je testirati izdržljivost Orionovog toplinskog štita tokom ponovnog ulaska u Zemljinu atmosferu brzinom od 39.429 km na sat, ili 32 puta brže od brzine zvuka, pri povratku iz mjesečeve orbite - mnogo brže od uobičajenih ponovnih ulazaka kapsula koje se vraćaju iz Zemljine orbite.
Toplinski štit je dizajniran da izdrži trenje pri ponovnom ulasku za koje se očekuje da će podići temperature izvan kapsule na gotovo 2760 Celzija.
Više od desetljeća u razvoju s godinama kašnjenja i prekoračenja proračuna, svemirska letjelica SLS-Orion dosad je koštala NASA-u najmanje 37 milijardi dolara, uključujući dizajn, konstrukciju, testiranje i zemaljske objekte. NASA-in Ured glavnog inspektora predviđa da će ukupni troškovi Artemisa iznositi 93 milijarde dolara do 2025. godine.
NASA brani program kao dobrobit za istraživanje svemira koji će generirati desetine hiljada radnih mjesta i milijarde dolara u trgovini.
