Dok u ovom razdoblju oštrih proračunskih rezova radi na novim rješenjima za budućnost i izazove koji se pred nju postavljaju, Američka agencija za istraživanje svemira, NASA, obilježava ovaj mjesec jedan važan datum.
Prije 50 godina - 20. veljače 1962. - prvi američki astronaut ostvario je orbitalni let. Bio je to John Glenn. Po povratku na Zemlju dočekalo ga je oduševljenje javnosti i američki svemirski program u punom rastu i razvoju, program u okviru kojega će, 1969. godine, Amerika poslati i prvog čovjeka na Mjesec.
Desetljeća kasnije, astronautkinja Cady Coleman, koju ovdje vidimo za njena prošlogodišnjeg boravka na Međunarodnoj svemirskoj postaji, dio je NASA-ine baštine istraživanja svemira: “Činjenica da imamo svemirsku postaju, koja se održava u orbiti, na kojoj živi i radi šest ljudi i vrši ispitivanja koja ne možemo ovdje provesti daje mi dovoljno razloga da budem uzbuđena, i da to uzbuđenje ne krijem, kad je riječ o budućnosti.”
Ta budućnost još uvijek uključuje planove za slanje čovjeka na Mars, dao je na znanje, u svojem prijedlogu proračuna za iduću godinu, šef NASA-e Charles Bolden: “Misije na kojima smo sada angažirani - Mars Science Laboratory i MAVEN - pružat će nam višegodišnje podatke za bolje razumijevanje “Crvenog planeta” i naših potreba u bliskoj budućnosti kako bismo mogli odgovoriti na predsjednikov izazov, a to je - slanje čovjeka na Mars, do sredine 30-ih godina.”
Marsovi roveri, lenderi i orbiteri već znanstvenicima daju detalje o Marsu. NASA-in rover Mars Science Laboratory, poznat i pod imenom Curiosity, trebao bi na Mars sletjeti u kolovozu. Lansiranje letjelice MAVEN očekuje se već iduće godine.
Čovjek će ići na Mars, u to nema sumnje, kaže Cady Coleman: “Neće to biti tako skoro kako bi to bilo tko od nas želio, ali čovjek je nestrpljiv, i mi, u Sjedinjenim Državama, i drugi, u svijetu. Čovječanstvu je suđeno da istražuje, a mi smo svi dio svemira. Mars je logičan sljedeći korak, tehnički govoreći, i bit ćemo tamo kad budemo za to spremni. Ja sam svakako veliki zagovornik spremnosti. I zagovornik uspješnog slanja ljudi na Mars i njihovog vraćanja na Zemlju, a da bismo za to bili spremni, moramo još puno raditi.”
Cady Coleman kaže da bi se vrlo rado sama ponovno vratila u svemir, želja koju je pokazao i jedan od NASA-inih prvih sedam astronauta. Tridesetšest godina nakon njegova orbitalna leta, želja Johna Glenna se ostvarila - u okviru misije STS-95 (raketoplan Discovery) Glenn je, 1998., ponovno poletio i u dobi od 77 godina postao najstariji čovjek u svemiru.
