Dva lidera su razvila snažne lične veze koje su pomogle u uspostavljanju odnosa Moskve i Pekinga, koji su se još više približili pošto je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022. Kina je postala glavni kupac ruske nafte i gasa i izvor ključnih tehnologija usred sveobuhvatnih zapadnih sankcija protiv Moskve.

U razgovoru sa Xijem, Putin je naglasio da su odnosi Rusije i Kine zasnovani na zajedničkim interesima, jednakosti i obostranoj koristi, napominjući da "ne zavise od unutrašnjih političkih faktora i trenutnog međunarodnog okruženja".

"Zajedno podržavamo razvoj pravednijeg multipolarnog globalnog poretka i radimo na obezbjeđivanju nedjeljive bezbjednosti u Euroaziji i svijetu u cjelini", rekao je Putin Xiju u izjavi koju je prenijela ruska državna televizija. "Zajednički napori Rusije i Kine igraju važnu stabilizujuću ulogu u globalnim poslovima."

Xi je na sličan način pohvalio blisku saradnju Moskve i Pekinga, rekavši da ona pomaže da se "donese pozitivna energija u reformu i razvoj globalnog sistema".

Iako niko od njih dvojice nije direktno pomenuo Trumpa u fragmentu njihovog susreta koji je prenosila televizija, tajming razgovora može se tumačiti tako da Putin i Xi žele da koordiniraju akcije u dijalogu sa novom američkom administracijom.

Kineski predsjednik je prošle nedjelje razgovarao sa Trumpom i izrazio nadu u pozitivne veze sa SAD-om.

Trump je zaprijetio da će uvesti tarife i druge mjere protiv Kine u svom drugom mandatu, a također je nagovijestio načine na koje bi dvije rivalske sile mogle da sarađuju u pitanjima kao što su regionalni sukobi i obuzdavanje izvoza supstanci koje se koriste u proizvodnji fentanila.

Putin, koji tek treba da razgovara sa Trumpom, čestitao mu je preuzimanje dužnosti u televizijskim izjavama tokom video razgovora sa zvaničnicima i pozdravio njegovu namjeru da otvori dijalog sa Moskvom.

Trump je novinarima nakon preuzimanja dužnosti rekao da mu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da želi da sklopi mirovni sporazum i izrazio nadu da će Putin slijediti njegov primjer. Dodao je da bi Putin uništio Rusiju ukoliko ne uspije da postigne dogovor, ukazujući na ruske ekonomske probleme, uključujući visoku inflaciju.

Putin je pozdravio Trumpovu otvorenost za dijalog dok je razgovarao sa članovima Savjeta bezbjednosti Rusije neposredno prije inauguracije predsjednika SAD.

"Čujemo izjave Trumpa i članova njegovog tima o njihovoj želji da obnove direktan kontakt sa Rusijom, koje je odlazeća administracija prekinula bez naše krivice", rekao je Putin. "Čujemo i njegove izjave o potrebi da se učini sve da se spriječi Treći svjetski rat. Svakako pozdravljamo takav pristup i čestitamo novoizabranom predsjedniku SAD-a na preuzimanju dužnosti."

Ruski lider je takođe istakao da dijalog dva naroda treba da bude zasnovan na "ravnopravnoj osnovi i međusobnom poštovanju, uzimajući u obzir važnu ulogu koju naše zemlje imaju u nekim ključnim pitanjima globalne agende, uključujući jačanje globalne bezbjednost i stabilnosti".

Putin je takođe napomenuo da je Moskva otvorena za dijalog sa Trumpovom administracijom o sukobu u Ukrajini, ističući potrebu da poštuje interese Rusije i dodao da je "najvažnije otkloniti osnovni uzrok krize".

"Što se tiče rješavanja situacije, želeo bih da podvučem da njegov cilj ne bi trebalo da bude kratko primirje, ne neka vrsta predaha za pregrupisavanje snaga i prenaoružavanje u cilju naknadnog nastavka sukoba, već dugoročni mir zasnovan na poštovanju legitimnih interesa svih ljudi, svih naroda koji žive u ovom regionu", rekao je Putin.

Zvaničnik Hamasa rekao je agenciji AFP u utorak da će sljedeća grupa talaca biti četiri Izraelke, koje će biti puštene na slobodu u zamjenu za određeni broj palestinskih zatvorenika koje Izrael drži.

Pošto je prekid vatre održan u utorak, ali je ostalo više od pet sedmica do početka druge faze, ostala su pitanja o tome koliko će brzo i uspješno Izrael i Hamas pregovarati o uslovima sljedeće faze.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak nakon što su zvaničnici njegovog tima i administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena nastojali postići prekid vatre prije promjene vlasti, izrazio je određene sumnje u primirje.

"Nisam siguran", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak. "To nije naš rat. To je njihov rat."

Trump je rekao da bi njegova administracija "mogla" pomoći u naporima za obnovu u Gazi.

Petnaest mjeseci rata opustošio je pojas Gaze, uništivši mnoge domove u koje su se Palestinci, koji su pobjegli u potrazi za sigurnošću, nadali da će se vratiti nakon prekida borbi.

Prekid vatre je do sada uključivao povratak tri taoca koji su držani u Gazi, kao i 90 palestinskih zatvorenika koje drži Izrael.

Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova saopćio je da je u ponedjeljak u Gazu ušlo 915 kamiona pomoći.

Sukob je počeo 7. oktobra 2023. godine, kada je Hamas napao Izrael, ubivši 1.200 ljudi i uzevši 250 talaca. U izraelskoj kontraofanzivi u Gazi poginulo je više od 47.000, od kojih su većinom žene i djeca, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su od Associated Pressa, Reutersa i agencije France-Presse.

Donio je i niz naredbi usmjerenih na imigraciju, kao što je proglašenje izvanrednog stanja na granici SAD-a i Meksika, ukidanje azila i zaustavljanje državljanstva po rođenju za neku djecu rođenu u SAD-u.

Trump je također naredio provjeru "do najvećeg mogućeg stupnja" svih onih koji žele ući u SAD.

U svom prvom mandatu na dužnosti, Trump je slijedio oblik vanjske politike "Amerika na prvom mjestu", a naredba koju je potpisao u ponedjeljak upućuje novog državnog sekretara Marca Rubija da usredotoči napore State Departmenta na tu misiju.

"Od ovog dana pa nadalje, vanjska politika SAD-a zagovarat će temeljne američke interese i uvijek će Ameriku i američke građane stavljati na prvo mjesto", stoji u naredbi.

Trump je naredio Sjedinjenim Državama da se povuku iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015, što je ponovio potez koji je napravio i u svom prvom mandatu. Trump je rekao da SAD ima uspješnu evidenciju "napretka i ekonomskih i ekoloških ciljeva" koji bi trebali biti uzor drugim zemljama.

Gotovo 200 zemalja potpisalo je sporazum usmjeren na ograničavanje globalnog zagrijavanja pri čemu je svaka zemlja dala vlastiti plan za ograničavanje emisija stakleničkih plinova koji doprinose klimatskim promjenama.

Trump je naredio SAD-u da se povuku iz Svjetske zdravstvene organizacije zbog pritužbi da je agencija loše upravljala pandemijom COVID-19 i da dobiva previše sredstava od SAD-a.

WHO je u priopćenju od utorka rekao da "žali" zbog Trumpove najave i da se raduje konstruktivnim razgovorima za održavanje partnerstva sa Amerikom "za dobrobit zdravlja i dobrobit miliona ljudi širom svijeta".

"Više od sedam decenija, WHO i SAD spasili su nebrojene živote i zaštitili Amerikance i sve ljude od zdravstvenih prijetnji", saopćio je WHO. "Zajedno smo iskorijenili velike boginje i zajedno smo doveli dječju paralizu do ruba iskorijenjenja. Američke institucije pridonijele su i imale koristi od članstva u WHO."

Nazvavši američku stranu pomoć "neusklađenom s američkim interesima", Trump je izdao nalog da se pauzira inozemna razvojna pomoć na 90 dana i da se programi podvrgnu reviziji.

Kongres je već dodijelio sredstva za mnoge programe, tako da nije bilo jasno na koliko će pomoći u početku utjecati naredba.

Trump je također poništio naredbu koju je prošle sedmice potpisao bivši predsjednik Joe Biden kojom je Kuba uklonjena s popisa država sponzora terorizma.

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel u ponedjeljak je odgovorio na Trumpov potez nazvavši ga "činom arogancije i nepoštivanja istine".

Što se tiče trgovine, Trump je izdao nalog pozivajući na reviziju niza trgovinskih sporazuma, uključujući onaj s Kinom i Sporazum SAD-Meksiko-Kanada.

Također je posebno pozvao na procjenu "nezakonite migracije i protoka fentanila" iz Kanade, Meksika i Kine. Prije preuzimanja dužnosti, Trump je rekao da će te zemlje morati djelovati na tim područjima kako bi izbjegle carine na robu koja se šalje u SAD.

Kao odgovor na zakon donesen tokom Bidenovog mandata koji bi blokirao TikTok u SAD-u u vezi s zabrinutošću za nacionalnu sigurnost, Trump je potpisao naredbu kojom je Ministarstvu pravosuđa rekao da ne provodi tu zabranu dok njegova administracija "ne odredi odgovarajući smjer naprijed".

Zakon je naložio zabranu TikToka osim ako ga njegova matična kompanija sa sjedištem u Kini ne proda odobrenom kupcu. Američki dužnosnici koji promiču zabranu izrazili su zabrinutost da bi kineska vlada mogla doći do digitalnih podataka Amerikanaca.

Trump je i sam pokušao provesti sličnu zabranu tokom svog prvog mandata, ali posljednjih se sedmica zalagao za to da TikTok ostane dostupan korisnicima u SAD-u, uključujući mogućnost da američka vlada stekne udio u kompaniji.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su Associated Press i Reuters

"Sjedinjene Države će se ponovo smatrati rastućom nacijom, onom koja povećava naše bogatstvo, širi našu teritoriju, gradi naše gradove, podiže naša očekivanja i nosi našu zastavu u nove i lijepe horizonte", rekao je u svom inauguracijskom obraćanju u ponedjeljak. "I mi ćemo nastaviti svoju manifestnu sudbinu u zvijezde, lansirajući američke astronaute da postave američku zastavu na Mars."

Zatim je krenuo na posao potpisivanjem gomile izvršnih uredbi. Rekao je da su uključuju proglašenje vanrednog stanja na južnoj granici koje bi omogućilo raspoređivanje trupa i vanredno stanje na nacionalnom nivou koje bi omogućilo više domaćeg vađenja nafte i gasa. Također je izjavio da postoje samo dva roda, muški i ženski, i rekao da će narediti da se Meksički zaliv preimenuje u Američki zaliv.

"Ovo je bio jedan od najstranačkijih predsjedničkih inauguracijskih govora - bio je to manje inauguracijski govor, a više stanje nacije. On je samo naveo niz ključnih tačaka projekata koje želi preduzeti, od deportacije imigrante do toga se ponovo zauzme Panamski kanal", rekao je Jeremi Suri, profesor historije na Univerzitetu Texas u Austinu.

Ubrzo nakon svog inauguracijskog govora, Trump je razgovarao s manjom grupom pristalica na Capitolu i ponovio tvrdnje da su izbori 2020. bili "potpuno namješteni" - tvrdnja bez dokaza. On je također pomilovao neke od osuđenih zbog nasilnih događaja 6. januara 2021. godine, kada je gomila Trumpovih pristalica pokušala poremetiti potvrđivanje izbora koje je Trump izgubio.

"Mislim da je ovo bio bolji govor od onog koji sam održao gore, OK?" rekao je Trump.

Izvršni direktor Tesle i SpaceXa Elon Musk bio je među milijarderima koji su se okupili u Capitol na ceremoniji i pozdravili Trumpovu pobjedu. Nakon što je Trump položio zakletvu, Musk je izašao na binu skupa u Capital One Areni kako bi ga pohvalio.

"Ovo nije bila obična pobjeda", rekao je. "Ovo je bila račvanje na putu ljudske civilizacije."

Grupe za zagovaranje potrošača alarmiraju zbog nekih tišijih poteza novog predsjednika, za koje kažu da nastoje olabaviti propise i donijeti korist ekstremno bogatima.

"Kada razmišljamo o tome zašto nova Trumpova administracija želi zamrznuti propise i zaustaviti javnu zaštitu na veliko, to je po volji najbogatijih među nama, korporativnim posebnim interesima", rekla je Lisa Gilbert, kopredsjednica neprofitne organizacije za zastupanje potrošača Public Citizen.

Trump se u ponedjeljak nije direktno pozabavio pitanjima vanjske politike kao što su Ukrajina i konkurencija s Kinom - ali profesor Suri je rekao da je njegova ekspanzionistička retorika poslala poruku.

"Teško je Sjedinjenim Državama reći [ruskom predsjedniku] Vladimiru Putinu ili [kineskom predsjedniku] Xi Jinpingu da ne bi trebali tražiti proširenje kada naš predsjednik govori o proširenju, ali u onoj mjeri u kojoj ne slijedimo tu retoriku, mi još uvijek imamo vrlo jaku osnovu da kažemo da je invazija vašeg susjeda, kao što je to Putin učinio u Ukrajini, ili kao što bi Kina potencijalno mogla učiniti u Tajvanu, zabranjeno, to prelazi granicu, sve dok to su samo naše riječi", rekao je. "Ako bismo krenuli u rat da pokušamo zauzeti Panamski kanal, to bi svakako dalo neku vrstu slobode Putinu i Xi Jinpingu, jer oni iznose iste argumente za Ukrajinu i Tajvan."

Trump je potpisao uredbe koje su njegovi zvaničnici nazvali "zdravorazumskom imigracionom politikom". To, između ostalog, uključuje proglašenje vanrednog stanja na južnoj granici SAD-a, raspoređivanje oružanih snaga, izgradnju graničnih zidova, ukidanje azila i ukidanje državljanstva po rođenju za neku djecu rođenu u SAD-u.

Tokom svog inauguracionog obraćanja, Trump je rekao: "Imamo vladu koja je dala neograničena sredstva za odbranu stranih granica, ali odbija da brani američke granice ili, što je još važnije, svoj narod."

U razgovoru s novinarima ranije tog dana, Trumpovi zvaničnici su iznijeli planove administracije da se pozabavi, kako se opisuje, "krizom nacionalne sigurnosti i javne sigurnosti" na američko-meksičkoj granici.

"Predsjednik Trump je izabran sa snažnim mandatom da izvrši obećanja koja je dao tokom kampanje, što uključuje njegovo obećanje da će osigurati južnu granicu i izvršiti najveću deportaciju kriminalaca migranata u historiji", rekao je novi zvaničnik Bijele kuće pod uslovom anonimnosti.

Zvaničnici su također naglasili opredijeljenost administracije da provede ono što nazivaju najvećom deportacijom kriminalaca migranata u historiji SAD-a.

Evo nekih planova nove administracije.

Nacionalna vanredna situacija na granici

Trump je rekao da će rasporediti vojsku na američko-meksičku granicu, uključujući Nacionalnu gardu, kako bi pomogao postojećim službenicima za provođenje zakona. Zvaničnici su naglasili da je granična sigurnost nacionalna sigurnost, a administracija je posvećena obezbjeđivanju granice upotrebom vojske.

Aaron Reichlin-Melnick, viši saradnik u Američkom savjetu za imigraciju, napisao je na X da je bez dozvole Meksika obećanje o vraćanju u Meksiko "samo su riječi na papiru".

Politika ostanka u Meksiku, stvorena za vrijeme prve Trumpove administracije, zahtijeva od nekih tražitelja azila na južnoj granici da čekaju u Meksiku do saslušanja na američkom sudu za imigracije.

Juan Ramon de la Fuente, meksički sekretar za vanjske odnose, rekao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak ujutro da je to nešto "s čime se ne slažemo".

"Želimo da se prilagodimo to ... Želja je da se zadrži ista politika kao sada", rekao je on.

Na pitanje o broju vojnika koji se očekuje da će biti raspoređeni na granici, zvaničnici Trumpove administracije rekli su da će odluku na kraju donijeti ministar odbrane.

Administracija također ukida graničnu politiku Bidenove administracije dajući američkoj službi za imigraciju i carinu i agentima carine i granične zaštite SAD proširena ovlaštenja za provođenje i uspostavljanjem saveznih radnih grupa za rad s državnim i lokalnim organima za provođenje zakona u naporima za deportaciju.

Masovne deportacije

Još jedno saopštenje se odnosi na imigrante bez dokumenata širom zemlje. Republikanski predsjednik je više puta obećavao tokom svoje kampanje da će izvršiti masovne deportacije, ciljajući najmanje 11 miliona osoba bez dokumenata.

U razgovoru za novinare s novinarima, Trumpovi zvaničnici su rekli da će administracija dati službenicima za imigraciju potrebna "ovlasti" za provođenje postojećih zakona. U svojoj kampanji, Trump je obećao da će eliminirati prioritete deportacije predsjednika Joea Bidena, koji su ciljali na pojedince s krivičnim dosjeima i one koji se smatraju prijetnjama nacionalnoj sigurnosti, i umjesto toga proširiti provođenje na sve imigrante bez dokumenata.

Stephen Yale-Loehr, penzionisani profesor imigracionog prava na Pravnom fakultetu Cornell, napisao je u e-poruci Glasu Amerike da bi napori masovne deportacije i racije mogli privući najveću pažnju, ali deportacije se neće odmah brzo povećati.

"Ako osoba već ima neispunjenu naredbu za deportaciju, može se odmah deportovati. Ali to je relativno mali broj. Većina pokupljenih ljudi bit će stavljena u postupak deportacije na imigracijskim sudovima. Ti sudovi već imaju zaostatak od preko 3,8 miliona predmeta. S obzirom na taj zaostatak, proći će godine prije nego što će mnogi ljudi saznati hoće li biti deportovani ili im je dozvoljeno da ostanu na osnovu azila ili nekog drugog oblika zaštite", napisao je Yale-Loehr.

Puštanje migranata

Nova administracija je također najavila prekid prakse puštanja migranata u SAD-u dok čekaju svoja saslušanja pred imigracijskim sudom.

Trumpovi zvaničnici nisu objasnili kako će se nositi s povećanjem broja pritvorenih imigranata.

Program za izbjeglice

Trump također završava program preseljenja izbjeglica. Tokom svoje prve administracije, on je postepeno snižavao godišnji plafon za prijem izbjeglica na historijski najniži nivo od 15.000 za fiskalnu 2021.

Zagovornici izbjeglica rekli su u to vrijeme da su smanjenja označila odmak od dugogodišnje uloge Sjedinjenih Država u globalnom preseljavanju izbjeglica.

Erol Kekic, viši potpredsjednik programa Crkvene svjetske službe, napisao je u mailu novinarima da njegova grupa poziva predsjednika Trumpa da preispita plan. Crkvena svjetska služba je jedna od devet nacionalnih agencija za preseljenje izbjeglica koje je federalna vlada ovlastila da pomogne izbjeglicama u započinjanju novih života.

Ukidanje azila i CBP One aplikacije

Jedna od Trumpovih naredbi poziva na hitnu deportaciju migranata koji su ilegalno prešli granicu bez mogućnosti da svoj slučaj iznesu službeniku za azil.

Ubrzo nakon Trumpove inauguracije, Carinska i granična zaštita SAD-a objavila je obavijest na svojoj web stranici u kojoj se navodi da agencija više ne koristi aplikaciju CBP One, koja je omogućila legalan ulazak gotovo milion ljudi u Sjedinjene Države s kvalifikacijama za rad.

Aplikacija je omogućila migrantima da se prijave za termin za dolazak na granicu i zatraže humanitarni uslovni otpust ili druge oblike pravne obrade. Upotreba uslovnog otpusta prema sistemu CBP One bila je dio širih napora Bidenove administracije da upravlja tokovima migracija i obezbijedi legalne puteve za ulazak, umjesto da pojedinci ilegalno prelaze granicu.

Međutim, uslovni otpust odobren preko CBP One nije garantovao stalni pravni status, obično je dozvoljavao pojedincima da privremeni boravak i, u nekim slučajevima, podnose zahtjev za radnu dozvolu dok se njihov imigracioni status pregledava.

Državljanstvo po rođenju

Konačno, Trump je potpisao naredbu o ukidanju državljanstva po rođenju. Državljanstvo po rođenju daje automatsko američko državljanstvo svakome rođenom na američkom tlu, pravo utvrđeno 14. Amandmanom na Ustav SAD-a.

Očekuje se da će se akcije nove administracije suočiti sa značajnim pravnim i političkim izazovima, a grupe za zagovaranje imigranata izražavaju zabrinutost zbog implikacija ovih politika.

ACLU of Northern California, neprofitna organizacija u Sjedinjenim Državama posvećena odbrani individualnih prava i sloboda zagarantovanih američkim Ustavom i zakonima, napisala je u e-poruci novinarima da su "spremni".

"Spremni smo to učiniti ponovo, od prvog dana druge Trumpove administracije. ... Branit ćemo prava imigranata na propisani postupak u suočavanju s masovnim deportacijama", navodi se u mailu.