Linkovi

Najnovije

Napad na Capitol 6. januara: Texašanin proglašen krivim po svim tačkama optužnice

Guy Wesley Reffitt, stanovnik Texasa koji je optužen za napad na američki Capitol, na skici iz sudnice, 28. februara 20022.
Guy Wesley Reffitt, stanovnik Texasa koji je optužen za napad na američki Capitol, na skici iz sudnice, 28. februara 20022.

Guy Wesley Reffitt, stanovnik Texasa, koji je učestvovao u napadu pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na američki Capitol, proglašen je krivim na prvom do sada održanom suđenju jednom od osumnjičenih za događaje 6. januara 2021. Ova presuda je važna pobjeda za federalne tužioce. 

Reffitt je proglašen krivim po svih pet tačaka optužnice, koja ga između ostalog tereti da je donio pištolj na prostor Capitola i ometao zvaničnu proceduru (potvrde pobjede demokrate Joe Bidena nad Trumpom na predsjedničkim izborima 2020).

Suđenje je viđeno je važan test za Sekretarijat za pravosuđe, koji nastoji da stotine optuženih koji nisu prihvatili pogodbu sa tužilaštvom budu osuđeni zbog svoje uloge u napadu na Kongres.

Federalna porota u Washingtonu vratila se sa jednoglasnom presudom poslije samo dva sata vijećanja.

Reffitt nikada nije ušao u Capitol, ali se na video snimcima vidi kako podstiče masu i predvodi grupu izgrednika uz stepenice kod jednog od ulaza u zgradu. Texašanin, koji je nosio neprobojni prsluk i šlem, nastavio je da se penje i kada ga je jedan policajac isprskao biber sprejem.

Na video snimku koji je pušten porotnicima, Reffitt se vidi kako više puta poziva izgrednike da na silu izvuku Nancy Pelosi, predsjedavajuću Predstavničkog doma i druge članove Kongresa iz zgrade.

"Nisam došao da se igram - tu sam da osvojim Capitol", rekao je Reffitt u jednom trenutku. "Samo želim da vidim kako Pelosi glavom udara u svaki stepenik na izlaz iz Capitola."

Pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa penju se uz zapadni zid američkog Capitola, 6. januara 2021.
Pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa penju se uz zapadni zid američkog Capitola, 6. januara 2021.

Tužioci su takođe optužili 49-godišnjeg Reffitta da je prijetio nasiljem svojoj deci, tinejdžerima, ukoliko ga budu odali vlastima koje istražuju napade.

Reffittov sin, koji sada ima 19 godina, prijavio je svog oca FBI-ju i svjedočio protiv njega na suđenju koje je trajalo nedjelju dana. "Rekao je - ako se okreneš protiv mene, ti si izdajnik", izjavio je Jackson Reffitt tokom svjedočenja. "A izdajnici se strijeljaju."

Oko 200 optuženih je već priznalo krivicu za napad, tokom kojeg su neki članovi Kongresa bježali da sačuvaju život. Optuženi koji se nisu nagodili sa tužilaštvom se terete za niz krivičnih djela - od nedozvoljenog javnog protesta do zavjere i pobune, za koje je u januaru optuženo 11 osoba povezanih sa desničarskom organizacijom Čuvari zakletve.

Hiljade ljudi upale su u Capitol 6. januara 2021, poslije vatrenog govora u kome je Trump lažno poručio da je izbore izgubio zvog velike prevare i krađe glasova. To je tvrdnja koju su odbacili brojni sudovi, državni izborni zvaničnici i članovi njegove sopstvene administracije.

See all News Updates of the Day

Kakav je život ruskih političkih zatvorenika?

Ispred ruske ambasade u Varšavi, Poljska, u petak, 16. februara 2024. (AP Photo/Czarek Sokolowski)
Ispred ruske ambasade u Varšavi, Poljska, u petak, 16. februara 2024. (AP Photo/Czarek Sokolowski)

Za političke zatvorenike kao što je Kara-Murza, život u ruskim kaznenim kolonijama je mračna realnost fizičkog i psihičkog pritiska, nedostatka sna, nedovoljne hrane, zdravstvene zaštite koja je loša ili jednostavno uskraćena, i vrtoglavog skupa proizvoljnih pravila.

Vladimir Kara-Murza je mogao samo da se nasmije kada su zvaničnici u Kaznenoj koloniji broj 6 neobjašnjivo stavili mali ormarić u njegovu ionako skučenu betonsku ćeliju, pored kreveta na sklapanje, stolice, lavaboa i klozeta.

Taj trenutak crnog humora došao je jer je u njega jedino morao da pohrani četkicu za zube i šolju, rekla je njegova supruga Jevgenija, pošto opozicionom aktivistu nije bilo dozvoljeno da ima lične stvari u samici.

Drugi put, rekla je, Kara-Murzi je rečeno da pokupi svoju posteljinu sa druge strane hodnika - osim što zatvorenici moraju držati ruke iza leđa kad god su izvan ćelije.

Kako ga je trebao pokupiti? Sa svojim zubima?" Jevgenija Kara-Murza rekla je za agenciju Associated Press. Kada je uzeo plahte, pojavio se čuvar sa kamerom i rekao mu da je prekršio pravila, čime je uvedena veća disciplina.

Ruski opozicionar Vladimir Kara-Murza prisustvuje sudskom ročištu u Moskvi
Ruski opozicionar Vladimir Kara-Murza prisustvuje sudskom ročištu u Moskvi

Ovaj mjesec je donio zapanjujuće vijesti iz udaljene arktičke kaznene kolonije, jednog od najstrožih objekata u Rusiji: još uvijek neobjašnjivu smrt Alekseja Navalnog, najžešćeg neprijatelja Kremlja.

Niko u ruskom zatvorskom sistemu nije bezbjedan“, kaže Grigorij Vajpan, advokat Memorijala, grupe osnovane da dokumentuje represiju u Sovjetskom Savezu, posebno iz staljinističkog zatvorskog sistema poznatog kao gulag.

Za političke zatvorenike situacija je često gora, jer država ima za cilj da ih dodatno kazni, ili dodatno izoluje od svijeta, ili učini sve da im slomi duh”, rekao je Vaypan. Njegova grupa broji 680 političkih zatvorenika u Rusiji.

Kara-Murza je prošle godine osuđen za izdaju zbog osude rata u Ukrajini. On služi 25 godina, što je najstroža kazna za kritičara Kremlja u modernoj Rusiji, i među rastućim je brojem disidenata koji se drže u sve težim uslovima pod političkim udarima predsjednika Vladimira Putina.

NASLJEĐE GULAGA

Bivši zatvorenici, njihovi rođaci i zagovornici ljudskih prava slikaju sumornu sliku zatvorskog sistema koji je potekao iz SSSR-ovog gulaga, što je dokumentovao Aleksandar Solženjicin u „Jedan dan iz života Ivana Denisoviča“ i „Arhipelag Gulag“.

Dok prolazi kroz reforme, „manje-više još uvijek ima okosnicu sovjetskog sistema“, kaže Oleg Kozlovksy, istraživač za Rusiju Amnesty Internationala.

Zatvorenici najčešće žive u barakama sa zbijenim krevetima na sprat. Konstantin Kotov, aktivista koji je od 2021. do juna 2022. proveo više od godinu dana u Kaznenoj koloniji broj 2 u Vladimirskoj oblasti — zatvoru Navalnog — prisjeća se skučenih odaja i do 60 muškaraca po sobi.

Ni pandemija to nije promijenila, rekao je Kotov za AP. Maske su bile potrebne od 6 do 22 sata, ali sumnja da su mnogo pomogle. “Svako malo ljudi su imali visoku temperaturu. Odvezeni su u ambulantu, pa vraćeni i to je to”, rekao je on.

Obroci su osnovni i nezadovoljavajući.

Doručak je bio kašasta kaša, ručak supa sa malo ili bez mesa, pire krompir i mesni ili riblji kotlet; kao i večera, rekao je Kotov. Zatvorenici dobijaju dva jaja nedeljno, a voće i povrće su bili luksuz koji se skoro uvijek rasprodao na zatvorskim kioscima, dodao je.

Obrok nije dovoljan, a često je i nejestiv. Tako da skoro niko ne živi samo od obroka”, rekao je jednom Navalni. Supruga je opisala njegove obroke kao kašu za doručak, supu i kašu za ručak i kašu sa haringom za večeru.

Dodatna hrana se prodaje, ili rođaci mogu slati pakete, u granicama. Oni u kaznenim ćelijama ne dobijaju pakete.

Kaznena kolonija broj 2, poznata po svojim posebno teškim uslovima, u Pokrovu, u Vladimirskoj oblasti, 85 kilometara istočno od Moskve, Rusija, 28. februara 2021. godine.
Kaznena kolonija broj 2, poznata po svojim posebno teškim uslovima, u Pokrovu, u Vladimirskoj oblasti, 85 kilometara istočno od Moskve, Rusija, 28. februara 2021. godine.

Postoji strogi režim poslova i dužnosti, kao što je čišćenje.

Andrej Pivovarov, koji služi četiri godine zbog vođenja zabranjene političke organizacije, mora da čisti svoju samicu nekoliko sati dnevno i da sluša snimak zatvorskih propisa, kaže njegova supruga Tatjana Usmanova. Ali on ne može da radi oboje u isto vrijeme, ili da završi brzo i odmori se, dodala je ona. Čuvari koji gledaju putem CCTV-a kažnjavaju prekršioce pravila.

SAD i evropski lideri isključili mogućnost slanja trupa u Ukrajinu

Ukrajinski vojnici na obuci koju vode britanske oružane snage u istočnoj Engleskoj, 24. februara 2024. (Foto: AFP/Henry Nichols)
Ukrajinski vojnici na obuci koju vode britanske oružane snage u istočnoj Engleskoj, 24. februara 2024. (Foto: AFP/Henry Nichols)

Bijela kuća saopštila je u utorak da Sjedinjene Države neće slati trupe da se bore u Ukrajini, nakon što francuski predsjednik Emanuel Macron nije isključio mogućnost slanja zapadnih snaga.

Predsjednik Joe Biden "jasno je poručio da SAD neće slati trupe da se bore u Ukrajini", navela je u saopštenju portparokla Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson.

Portparol State Departmenta Metthew Miller je u odgovoru na pitanje da li bi Amerika mogla da pošalje vojnike u neke druge svrhe osim obuke, rekao da se Bidenova administracija protivi bilo kakvom raspoređivanju trupa u Ukrajini.

"Nećemo slati vojnike u Ukrajinu. Predsjednik je bio jasan u pogledu toga", rekao je Miller novinarima.

I Bijela kuća i State Department poručili su da je prioritet da Kongres odobri novu vojnu pomoć za Kijev.

"U suštini, mislimo da put do pobjede za Ukrajinu trenutno vodi kroz Predstavnički dom", naglasio je Miller.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, saveznik bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, odbija da dozvoli da se glasa o Bidenovom zahtjevu da se za Ukrajinu izdvoji oko 60 milijardi dolara.

Bez evropskih vojnika u Ukrajini

Njemačka, Velika Britanija i druge evropske zemlje saopštile su u utorak da nemaju planove da pošalju kopnene trupe u Ukrajinu, pošto je Francuska nagovijestila takvu mogućnost, a Kremlj upozorio da bi svaki takav potez neminovno doveo do sukoba Rusije i NATO.

Francuski predsjednik u ponedeljak je rekao da zapadni saveznici ne bi trebalo da isključe nijednu opciju dok nastoje da spriječe pobjedu Rusije u Ukrajini, iako je naglasio da u ovoj fazi ne postoji konsenzus o tome.

Macron je te komentare iznio na brzo sazvanom sastanku evropskih lidera u Parizu, u vrijeme dok snage ruskog predsjednika Vladimira Putina ostvaruju pobjede na bojnom polju u istočnoj Ukrajini, dok se na ukrajinskoj strani vidi manjak municije i ljudstva.

Međutim, Njemačka, Britanija, Španija i Češka Republika su se distancirale od svakog nagovještaja da će poslati kopnene trupe u ratu u Ukrajini, koji je sada ušao u treću godinu.

"Neće biti kopnenih grupa niti vojnika na ukrajinskom tlu koje bi poslale evropske zemlje ili članice NATO", rekao je njemački kancelar Olaf Šolc u utorak.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius je bio podjednako odlučan.

"Kopnene trupe nisu opcija za Njemačku", rekao je Pistorijus novinarima tokom posjete Beču.

U nastojanju da pojasni Makronove komentare, francuski šef diplomatije Stefan Sežurn je u utorak rekao da je predsjednik mislio na vojnike koji obavljaju specifične poslove kao što je čišćenje mina, proizvodnja oružja i cyber odbrana.

Kongresmen Raskin: Nezamislivo je da okrenemo leđa Ukrajini

Jamie Raskin, demokrata iz savezne države Maryland
Jamie Raskin, demokrata iz savezne države Maryland

Demokratski zastupnik iz Marylanda vjeruje da je većina u Kongresu, bez obzira na stranačku pripadnost, za to da se obezbijedi pomoć Ukrajini

Iskreno se nadam da će najnovije sankcije koje smo uveli Rusiji dati rezultate, i pokazati odlučnost Amerike da pomogne narodu Ukrajine, kao i ujediniti američku javnost protiv prljavog Putinovog rata“, kaže u intervjuu za Glas Amerike kongresmen Jamie Raskin, demokrata iz savezne države Maryland.

Kongresmen Raskin dodaje da ne vjeruje da će nove sankcije prisiliti Putina da povuče vojnike iz Ukrajine, ili da obustavi njihovo žrtvovanje.

Kongresmen Jamie Raskin: Meni se čini da Putin ima beskrajnu toleranciju, ili čak apetit prema tome da svoje vlastite vojnike šalje u smrt. ... Putin je iznašao svoj način da apsorbuje šok američkih sankcija, i očigledno surađuje s drugim autokratskim i tiranskim vladama, uključujući Iran, Kinu i Sjevernu Koreju. Dakle, u tom smislu niko od nas ne misli da će novi krug sankcija biti odlučan u određivanju uspjeha Ukrajine u ratu, ali se iskreno nadam da će to biti poticaj Amerikancima i Kongresu da u potpunosti razumiju fundamentalnu važnost ove borbe.

Na pitanje Glasa Amerike postoji li tzv. Plan B, u slučaju da republikanska većina u Zastupničkom domu odbije novi paket za Ukrajinu, kongresmen Raskin kaže da takvog plana nema, ali da je nezamislivo da će Amerika okrenuti leđa narodu Ukrajine, koji je pokazao snagu i hrabrost u borbi protiv ruske sile i brani demokraciju, svoju ali i evropsku.

Kongresmen Jamie Raskin: "Jednostavno mislim da ne možemo razmišljati o alternativama. Znamo sada da evropske zemlje pomažu na vrlo značajne načine, da ulažu, te da zemlje NATO saveza pokazuju odlučnost da se porazi Putin. Ali neću ni da razmišljam da Evropa sama ide protiv jedne fašističke sile. Ja želim da znam da je Amerika u tome. Mi ne šaljemo svoje snage na teren, ali pružamo pristup američkim resursima. Ovdje se radi o 5 do 10 posto američkog godišnjeg budžeta za obranu. A kakva je svrha našeg budžeta za obranu? To je upravo obrana ljudskih prava, naroda, zemlje saveznika Sjedinjenih Država. A Ukrajina je demokratski saveznik kojem je potrebna pomoć . … Svi demokrati (u Kongresu) i veliki broj republikanaca ne žele napustiti Ukrajinu …Mi jednostavno sada ne možemo okrenuti leđa Ukrajini, to potcjenjuje sve ono u šta Amerika vjeruje."

Objašnjavajući dodatno američku strategiju pomoći Ukrajini, kongresmen Raskin objašnjava između ostaloga da cilj Amerike nije neka potencijalna podjela Ukrajine, niti je to rezultat eventualnih pregovora nakon kojih je Rusiji omogućeno da oduzme gradove koje želi i njihovu populaciju.

Mi želimo da Ukrajina dobije rat, a da se potom ostvari mir putem pregovora , koji bi se zasnivao na nacionalnoj sigurnosti Ukrajine i povratu demokracije”, zaključuje demokratski kongresmen iz Marylanda, Jamie Raskin.

Pritisak Zapada na BH vlasti: Spasiti Javni RTV servis

Ilustracija
Ilustracija

Evropska unija u Bosni i Hercegovini, Misija OSCE-a, Ured visokog predstavnika te ambasade Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država pozivaju vlasti u BiH da neodložno spriječe kolaps javnog RTV sistema. Javnom objavom skreće se pažnja na težak položaj sektora javnih emitera.

"Javni RTV sistem bi trebao da ima ključnu ulogu u očuvanju demokratskih principa, informisanju građana i promovisanju slobode informacija. Međutim, zbog višegodišnjeg političkog uplitanja i lošeg upravljanja, javni RTV sistem je doveden na rub nelikvidnosti, što ugrožava realizaciju njegove funkcije u službi javnog interesa i predstavlja ozbiljnu prijetnju medijskom pluralizmu i demokratskom dijalogu", navedeno je u pismu koje potpisuju Evropska unija, OSCE, OHR, Ujedinjeno kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

"Nesprovođenje Zakona o javnom RTV sistemu BiH omogućilo je političkim pritiscima te stranačkim i etnonacionalističkim agendama da ugroze uređivačku nezavisnost javnog RTV sistema i naruše povjerenje u njegovu sposobnost da pruža nepristrasne i objektivne informacije", stoji u objavi.

"Pronalaženje održivog modela za finansiranje javnog RTV sistema predstavlja ključan prioritet na evropskom putu, dio je relevantnih obaveza koje je BiH preuzela kao država članica OSCE-a, ali je i jedan od preduslova za integraciju i funkcionisanje sistema kao cjeline i kao takav zahtijeva hitno rješavanje. Paralelno s tim, vlasti u BiH treba da podrže napore za osposobljavanje javnog RTV sistema da odgovori potrebama modernog digitalnog okruženja. Pravilno funkcionisanje javnog RTV sistema nije samo stvar slobode medija, već i pokazatelj posvećenosti Bosne i Hercegovine demokratskim vrijednostima i vladavini prava", navedeno je u javnom pozivu vlastima Bosne i Hercegovine.

BiH: Počinje digitalizacija javnih servisa, BHRT-u prijeti gašenje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Kremlj upozorava na sukob s NATO-om ako se trupe alijanse budu borile u Ukrajini

Kremlj je u utorak upozorio da bi sukob između Rusije i vojnog saveza NATO-a predvođenog SAD-om bio neizbježan ako evropske članice NATO-a pošalju trupe da se bore u Ukrajini.

Rat u Ukrajini izazvao je najgoru krizu u odnosima Rusije sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. godine, a predsjednik Vladimir Putin je ranije upozorio na opasnosti direktne konfrontacije između NATO-a i Rusije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorio je u ponedjeljak vrata evropskim zemljama koje šalju trupe u Ukrajinu, iako je upozorio da u ovoj fazi nema konsenzusa.

"Sama činjenica da se razgovara o mogućnosti slanja određenih kontingenata u Ukrajinu iz zemalja NATO-a je veoma važan novi element", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o Makronovim primjedbama.

Na pitanje novinara o rizicima ako članice NATO-a pošalju svoje trupe da se bore u Ukrajini, Peskov je rekao:

"U tom slučaju, ne bismo morali govoriti o vjerovatnoći, već o neizbježnosti (direktnog sukoba)".

Peskov je rekao da Zapad treba da se zapita da li je takav scenario u interesu njihovih zemalja i njihovih naroda.

Čak i razgovor o konfrontaciji između Rusije i NATO-a – hladnoratovskoj noćnoj mori lidera i stanovništva – ukazuje na opasnosti od eskalacije dok se Zapad bori sa Rusijom koja se ponovo oporavlja 32 godine nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Fotografija snimljena 24. februara 2024. prikazuje Kremlj u Moskvi. (Photo by Alexander NEMENOV / AFP)
Fotografija snimljena 24. februara 2024. prikazuje Kremlj u Moskvi. (Photo by Alexander NEMENOV / AFP)

Rusija i Sjedinjene Države - velika sila iza NATO-a - imaju najveće svjetske arsenale nuklearnog oružja. Predsjednik Joe Biden upozorio je da bi sukob između Rusije i NATO-a mogao izazvati Treći svjetski rat.

STRATEGIJA UKRAJINE?

Nakon ruske invazije 2022. godine, zapadni lideri rekli su da će pomoći Ukrajini da porazi ruske trupe na bojnom polju i protjerati ruske trupe.
Ali to se nije dogodilo.

Ukrajinska kontraofanziva 2023. nije uspjela probiti ukopane ruske linije i Rusija i dalje gura na ukrajinsku teritoriju baš u trenutku kada je američka podrška Ukrajini upletena u domaće političke debate u SAD.

Macron je rekao da ništa ne treba isključiti jer Zapad traži strategiju za suprotstavljanje Rusiji, koja kontroliše nešto manje od petine teritorije priznate kao Ukrajina.

"Ništa ne treba isključiti. Učinićemo sve što moramo da Rusija ne pobijedi", rekao je Macron.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je Reutersu da Sjedinjene Države nemaju planove da pošalju trupe da se bore u Ukrajini, kao ni da pošalju trupe NATO-a da se bore u Ukrajini.

Putin predstavlja Sjedinjene Države i njihove saveznike kao imperiju u raspadanju koja želi uništiti Rusiju i ukrasti njene prirodne resurse.

Zapad postavlja Putina kao diktatora i ubicu, a Putinovu Rusiju kao neprijatelja.

Sjedinjene Države su odbacile ruske tvrdnje da žele uništiti Rusiju, ali je Biden ranije ovog mjeseca nazvao Putina "ludim", a američki izvori su rekli da Rusija planira da postavi nuklearno oružje u svemir.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG