Linkovi

Vijesti

Najmanje tri žrtve tornada na jugoistoku SAD

Tornada pogodila SAD, velika šteta na jugu zemlje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Tornado u Luizijani

Najmanje tri osobe poginule su u tornadima koji su pogodili jugoistočni dio Sjedinjenih Država. U Alabami su stradale dvije osobe, a u Luizijani jedna.

Oluja je zahvatila i druge savezne države, a najveća šteta pričinjena je u dijelovima Luizijane, Misisipija, Alabame i Teksasa, saopštili su lokalni zvaničnici.

U pogođena područja će u utorak biti poslati timovi za procjenu štete, saopšteno je iz Nacionalne meteorološke službe.

"Prema početnim izvještajima, prvi tornado je pogodio Luizijanu u ponedjeljak oko 10:35 ujutro po lokalnom vremenu, a poginula je jedna osoba", navedeno je iz meteorološke službe.

Kiša i vjetar se očekuju i u utorak, dok se oluja kreće ka Džordžiji, Floridi i obali Sjeverne i Južne Karoline.

Gotovo 30 hiljada ljudi je bez električne energije u Misisipiju, Luizijani i Alabami.

See all News Updates of the Day

Kim Džong Un se izvinio zbog ubistva južnokorejskog zvaničnika

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un izvinio se u petak zbog ubistva južnokorejskog zvaničnika blizu sporne pomorske granice između dvije zemlje, saopštila je Južna Koreja.

Južnokorejska vojska u četvrtak je optužila sjevernokorejske snage za ubistvo zvaničnika koji je, kako vjeruje Seul, pokušavao da prebjegne u Sjevernu Koreju.

Prema saopštenju koje je objavila južnokorejska predsjednička rezidencija, Kim je izrazio "duboko žaljenje" zato što je razočarao Južnokorejce zbog tog incidenta. U saopštenju se navodi da je smrt južnokorejskog zvaničnika "neprihvatljiva" i da "nije trebalo da se dogodi".

Zvaničnik je nestao u ponedjeljak sa svog patrolnog čamca, oko 10 kilometara južno od de fakto granice između dvije Koreje.

Seul vjeruje da je čovjek bio u dugovima i da je vjerovatno pokušao da prebjegne u Sjevernu Koreju čije su ga snage, prema navodima južnokorejske vojske, presrele na moru nakon što je napustio čamac, ispitivale, ubile, a zatim zapalile njegovo tijelo.

Sjeverna Koreja iznijela je drugačiju verziju događaja. Navela je da su njene pogranične trupe, u skladu sa smjernicama za subijanje širenja koronavirusa, iz daljine ispalile 10 hitaca u čovjeka. Kada su prišle dušeku na kojem je plutao, pronašle su samo krv. Zatim su zapalile dušek, navodi se u saopštenju.​

Neuobičajeno izvinjenje

Izvinjenje Sjeverne Koreje Seulu je uručio sjevernokorejski Odsjek za ujedinjeni front koji se bavi međukorejskim vezama. U pismu se izražava nada da "povjerenje i odnosi" između dvije Koreje neće biti narušeni.

Sjeverna Koreja se veoma rijetko izvinjava. Poslije nekih ubistava južnokorejskih civila u prošlosti, Pjongjang je izražavao "žaljenje" ali je često krivio Seul za incidente.

Sa Kimovim izvinjenjem, rizik od eskalacije je smanjen, smatra Leif - Erik Isli, profesor na Univerzitetu Eva u Seulu. Naglasio je da je ubistvo moglo da dovede do kršenja vojnog sporazuma čiji cilj je da se smanje tenzije duž granice.

“Zbog incidenta, javnost u Južnoj Koreji počela je da se protivi mirovnim naporima i davanju humanitarne pomoći Pjongjangu. Kimovim diplomatskim potezom kratkoročno se izbjegava potencijalni sukob i čuva opcija dugoročne koristi od Seula", ocjenjuje profesor Isli.

Južnokorejski predsjednik Mun Džae-in se u video obraćanju na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija ove nedjelje založio za zvanično proglašenje kraja rata između dvije Koreje i saradnju u borbi protiv koronavirusa.

Mun, koji pokušava da poboljša veze sa Pjongjangom prije nego što 2022. godine napusti položaj predsjednika, pokušava da ubijedi Sjevernu Koreju da se vrati dijalogu i saradnji koja je obilježila početak njegovog petogodišnjeg mandata.

Pisma Mun-Kim

Južna Koreja je u petak objavila da su Kim i Mun nedavno razmijenili pisma.

U pismu od 12. septembra, Kim je izrazio saosjećanje sa Južnokorejcima koji se suočavaju sa posljedicama pandemije koronavirusa, ali i nedavnih tajfuna.

“Iskreno, svima želim dobro", poručio je Kim u pismu koje je objavila predsjednička rezidencija. Mun je, prema Seulu, poslao Kimu poruku 8. septembra.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un i južnokorejski predsjednik Mun Džae-in tokom susreta u demilitarizovanoj zoni, 27. april 2018. godine
Sjevernokorejski lider Kim Džong Un i južnokorejski predsjednik Mun Džae-in tokom susreta u demilitarizovanoj zoni, 27. april 2018. godine

Sjeverna Koreja je ranije ove godine prekinula kanale komunikacije sa Seulom i uništila de fakto ambasadu dvije zemlje, nakon što je osudila južnokorejske aktiviste koji su preko granice puštali balone sa propagandnim materijalom protiv Pjongjanga.

Kim je u junu neočekivano obustavio kampanju vršenja pritiska. Od tada, Sjeverna Koreja uglavnom je usredsređena na unutrašnja pitanja, kao što su pandemija i katastrofalne poplave.

Restriktivne mjere za subijanje koronavirusa

Američki komandant u Južnoj Koreji, general Robert Abrams, nedavno je rekao da je Sjeverna Koreja izdala "naredbe o strijeljanju" da bi spriječila širenje koronavirusa iz Kine.

O uspostavljanju bezbjednosnih zona povezanih sa koronavirusom prvobitno je izvijestio Dejli NK, vebsajt sa sjedištem u Seulu koji ima izvore u Sjevernoj Koreji.

Taj vebsajt navodi da će prema novim pravilima bez upozorenja "biti upucani svi koji krše pravila ili remete javni red blizu granice".

“Sjeverna Koreja je zatvorena gotovo kao u ratnom stanju da bi spriječila širenje Kovida 19", kaže Jang Mu-džin, profesor na Univerzitetu sjevernokorejskih studija u Seulu.

Sjeverna Koreja je mjesecima tvrdila da u toj zemlji nema zaraženih od koronavirusa, da bi na kraju odustala od tih tvrdnji.

Demokrate predlažu novi paket pomoći za Amerikance pogođene pandemijom

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi

Demokrate u Predstavničkom domu Kongresa rade na prijedlogu zakona kojim bi se obezbjedilo dodatnih 2,2 hiljada milijardi dolara pomoći za one koji su pogođeni pandemijom koronavirusa.

O tom paketu bi se moglo glasati sljedeće nedjelje, a predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla je da je spremna da pregovara sa Bijelom kućom.

Formalni razgovori dvije strane stoje u mjestu već sedam nedjelja, a novi paket pomoći je usvojen pošto je direktor Federalnih rezervi rekao da Kongres mora da obezbjedi još jedan paket pomoći za one koji su pogođeni pandemijom.

"Konture su tu, mislim da je sada pitanje vremena kada će biti usvojen", kazao je član Odbora za finansije Richard Neal i predvidio da bi se o tome moglo glasati narednih dana.

Lider demokratske većine u Predstavničkom domnu Kevin McCarthy​ rekao je da nova inicijativa nije samo demokratska. Ipak, pitanje je da li bi ovakav prijedlog prošao u Senatu gdje su većina republikanci.

"To su probni baloni, mislim da nemaju šanse za uspjeh", rekao je Dean Phillips​, demokratski kongresmen iz Minnesote i podsjetio da i republikanci u Senatu nisu mogli da se usaglase oko svog prijedloga paketa pomoći za građane

Formalni razgovori između Pelosi, lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera, sekretara za finansije Stevene Mnuchina i šefa Trumpovog kabineta Marka Medowsa prekinuti su 7. avgusta, nakon što nije postignut dogovor o novom paketu federalne pomoći onima koji su ostali bez posla tokom pandemije.

Isplata federalne pomoći Amerikancima od 600 dolara nedjeljno istekla je krajem jula.

Ipak, Pelosi se čula sa Mnuchinom i prenijela da su spremni da nastave pregovore.

Pelosi i Schumer su u početku tražili 3,4 hiljade milijardi dolara u paketu pomoći, spustili su se na 2,2 hiljade milijardi. Ali, i dalje nije jasno da li bi Bijela kuća pristala na tu sumu, s obzirom na to da je njihov paket bio 1,3 hiljade milijardi dolara.

U međuvremenu, republikanci u Senatu, koji nisu bili direktno uključeni u razgovore, u početku su predlagali hiljadu milijardi dolara, da bi na kraju spustilli svoj prijedlog na 300 milijardi, ali ni taj prijedlog nije usvojen.

Helsinki: Psi koji mogu nanjušiti koronavirus testiraju na aerodromu

Sniffer dog K'ssi works at the Helsinki airport in Vantaa, Finland, Sept. 22, 2020.

Aerodrom Helsinki postaje kreativan kada je u pitanju sigurno poslovanje u doba COVID-19. Od ove sedmice, putnici koji dođu u najprometniju finsku zračnu luku imaće priliku proći dobrovoljni test na novi koronavirus koji traje 10 sekundi i posve je bezbolan - ali nije neobičan test, već je ko ga radi.

Novi pilot-program i istraživanje koje finansira država koristi pse koji mogu nanjušiti koronavirus kako bi otkrili prisutnost virusa u roku od 10 sekundi sa visokom tačnošću. Preliminarni rezultati ispitivanja pokazuju da su psi, koji su ranije korišteni za otkrivanje bolesti poput raka i malarije, uspjeli identificirati virus s preciznošću od gotovo 100%.

Mnogi su psi uspjeli otkriti koronavirus mnogo prije nego što je pacijent razvio simptome, što čak ni laboratorijski testovi ne uspijevaju učiniti.

Nakon što putnici u Helsinki stignu iz inostranstva i pokupe prtljagu, pozvani su da krpom obrišu vrat kako bi sakupili uzorke znoja koji se potom stave u usisnu kutiju. U odvojenom separeu, trener pasa postavlja kutiju uz nekoliko limenki koje sadrže razne mirise i pas kreće na posao.

Naučnici još nisu utvrdili što tačno psi nanjuše kad otkriju virus, ali jedna preliminarna studija objavljena u julu otkrila je da postoje "vrlo visoki dokazi" da su se mirisi znoja osobe pozitivne na COVID-19 razlikovali od onih koji su nemaju virus. To je ključno, jer psi mogu otkriti razliku zahvaljujući svom oštrom njuhu.

Naime, lako hlapljive tvari u znoju se razlikuju između osoba koje su inficirane i onih koje nisu. Psi imaju čulo njuha koje je 10 000 do 100 000 puta osjetljivije nego ljudsko i mogu osjetiti male promjene u mirisu. Međutim, kod istraživanja kako psi mogu nanjušiti prisustvo raka štitnjače, preciznost ovakve dijagnostike je bila svega oko 88%. U radu koji je vezan za pilot-studiju s helsinškog aerodroma, objavljenog u BMC Infectious Diseases, navodi se kako su psi imali dijagnostičku senzitivnost tj. da su pravilno raspoznali osobu koja ima virus, od 82.63%, dok je dijagnostička specifičnost iznosila 96.35%.

Ovo je relativno visoka specifičnost, ali ne i senzitivnost, ali na aerodromu svakako u pilot-programu koriste i PCR testiranja te im psi služe kao jedna vrsta „trijaže“ prije PCR-a. U komentarima na ovaj rad koje su dale stručne osobe koje nisu bile uključene u studiju (peer-reviews), navode se i potencijalna ograničenja ovakvog pristupa, recimo da psi ne mogu diskriminirati ovaj virus od nekih drugih koronavirusa. Također, u samoj studiji, na koju se oslanja projekat u Helsinkiju, istraživano je samo kako psi osjete osobe koje su hospitalizirane. Na terenu, situacija je drugačija i osobe mogu imati blage simptome ili biti bez simptoma, što utječe na promjenu sastava hlapljivih komponenti znoja. Sami autori su svjesni ovih ograničenja i naglašavaju da se radi o preliminarnoj studiji.

Ako pas uzorak označi kao pozitivan, putnik se upućuje u zdravstveni centar aerodroma na besplatni test PCR virusa.

Iako je bilo slučajeva da se životinje zaraze novim koronavirusom, čini se da se psi ne mogu lako zaraziti. Nema dokaza da psi mogu prenijeti virus na ljude ili druge životinje.

Naučnici iz drugih zemalja, poput Francuske, Njemačke i Britanije, bave se sličnim istraživanjima, ali Finska je prva zemlja u Evropi koja je pustila pse na posao kako bi nanjušili novi koronavirus.

Finski naučnici kažu da bi se, ako se pilot program pokaže efikasnim, psi mogli koristiti za brzu i efikasnu provjeru posjetitelja u prostorima poput domova za stara lica ili bolnica kako bi se izbjeglo nepotrebno stavljanje karantena za zdravstvene radnike.

Predstavnici Univerziteta u Helsinkiju, koji provodi ovo istraživanje, rekli su da će Finskoj trebati između 700 i 1000 posebno dresiranih pasa koji njuškaju koronavirusom kako bi pokrivali škole, trgovačke centre i domovepenzionera. Za širi obuhvat bi bilo potrebno još više treniranih životinja - i samih trenera.

Milioni novoraseljenih ove godine zbog eskalacije konflikata i nasilja

Djeca u kampu za lica raseljena zbog borbi između vladinih snaga i Hutija, u jemenskoj sjevernoj pokrajini al-Džaf, u Maribuu, 8. marta 2020. (Foto: Reuters)

Polugodišnji presjek koji je uradilo Centar za monitoring interno raseljenih lica (IDMC), sa sjedištem u Švajcarskoj, otkriva da su konflikti i nasilje, koji su eksalirali u prvoj polovini ove godine, izazvali porast broja ljudi koji su pobjegli iz svojih kuća i postali nova interno raseljena lica unutar svojih zemalja.

Oko 14,6 miliona ljudi u 127 zemalja raseljeno je u periodu između januara i jula ove godine zbog prirodnih katastrofa, ali i onih koje izazivaju ljudi.

Centar za monitoring interno raseljenih u izvještaju objavljuje da su konflikti i nasilje izazvali jednu trećinu, ili 4,8 miliona novih raseljavanja, najvećim dijelom u Africi i na Bliskom istoku.

Direktorica IDCM-a, Aleksandra Bilak, kaže da je Sirija na vrhu liste zemalja sa najvećim povećanjem novoraseljenih. Ona kaže da su vojne operacije u sjeverozapadnoj pokrajini Idlib u toj zemlji prouzrokovale to da više od 1,4 miliona civila pobjegne iz svojih kuća.

"Demokratska Republika Kongo takođe bilježi nagli porast nasilja i oružanog nasilja i nesigurnosti, posebno u sjeveroiztočnoj pokrajini Ituri, što je takođe dovelo do, kao i u Siriji, 1,4 miliona raseljavanja", rekla je ona.

Bilak kaže da je Burkina Faso, sa gotovo pola miliona novoraseljenih, postala zemlja sa najgorom krizom raseljavanja u Zapadnoj Africi, zbog oružanog kinflikta koji se širi cijelim regionom.

Ona je izrazila zabrinutost zbog brzo pogoršavauće situacije u Kamerunu, Mozambiku, Nigeru i Somaliji. Rekla je da su narastajući konflikti i nasilje u tim zemljama rezultirali sa više novih raseljavanja u prvoj polovoni ove godine nego u čitavoj 2019.

Ali, ona je napomenula da situacija u Jemenu, koja se smatra trenutno najvećom humanitarnom katastrofom, ostaje posebno zabrinjavajuća.

"Iako su brojevi za Jemen mali, brojevi u izvještajima su mali, mi podvlačimo trostruko krizu sa kojom se Jemen trenutno suočava u obliku, naravno, ovog postojećeg i sadašnjeg konflikta koji je pogoršan visokom stopom zarazare koronavirusom, kao i nedavno jednom od najgorih poplava koje je zemlja doživjela u nizu godina", rekla je ona.

Zapravo, u izvještaju se otkriva da su polagani i iznenadni nastupi prirodnih katastrofa širom svijeta izazvali 9,8 miliona novih raseljavanja.

Izveštava se da su cikloni u Indiji i Bangladešu, poplave i rojevi skakavaca u istočnoj Africi, razorni požari u Australiji i Sjedinjenim Državama rezultirali su prisilnom evakuacijom miliona ljudi u strahu za život.

Trump odao poštu sutkinjii Ruth Bader Ginsburg

Donald i Melania Trump odaju poštu Ruth Bader Ginsburg (Foto: AP)

Američki predsjednik Donald Trump dočekan je zviždicima i uzvicima „izglasajte ga”, kada je sa suprugom Melanijom došao pred Vrhovni sud SAD da oda počast preminuloj sutkinji Ruth Bader Ginsburg. 

Predsjednik je nosio masku i nije ništa rekao dok je kratko zastao blizu njenog kovčega, koji se nalazi na vrhu stepenica koje vode u ulaz na sud.

Kovčeg prekriven zastavom unijet je srijedu ujutro u zgradu Vrhovnog suda, gdje je Ginsburg služila 27 godina.

Na privatnoj službi u Vrhovnom sudu, kojoj je prisustvovalo preostalih osam sudija, glavni sudija John Roberts rekao je da Ruth Bader Ginsburg najbolje opisuju riječi "čvrsta, hrabra, borac, pobjednik", ali i "pažljiva, saosjećajna, iskrena".

“Njen glas u sudnici i u našoj sali za sastanke je bio tih, ali kada je govorila ljudi su slušali", rekao je Roberts.

Poslije privatne službe, kovčeg je premješten na stepenice zgrade gdje se od Ginsburg do četvrtka uveče mogu oprostiti građani.

U saopštenju Vrhovnog suda navodi se da će Ginsburg biti sahranjena pored svog supruga Martina naredne sedmice na Nacionalnom groblju u Arlingtonu, gdje je sahranjen i predsjednik John F. Kennedy, kao i njegova braća Robert i Edward, obojica istaknuti senatori.

Ginsburg je preminula prošlog petka od raka pankreasa u 88. godini. Smatrala se ikonom liberala i borbe za jednaka prava žena. Od njene smrti, građani dolaze ispred zgrade Vrhovnog suda, ostavljaju cvijeće i pale svijeće kako bi odali poštu liderki liberalnog bloka u sudu.

Njena smrt dovela je do političke borbe oko popunjavanja upražnjenog mjesta u Vrhovnom sudu, čije odluke utiču na mnoge sfere američkog života.

Predsjednik Trump i republikanci u Senatu najavili su da će imenovati i potvrditi novog sudiju prije predsjedničkih izbora 3. novembra, čime bi učvrstili konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu. Trump je najavio da će nasljednika Ginsburg imenovati u subotu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG