Prošlo je deset godina otkad su islamski teroristi napali Sjedinjene Države i time privukli svjetsku pozornost na odnos Amerike prema muslimanskom svijetu. Dopisnik Glasa Amerike u Indoneziji, zemlji koja ima više muslimana nego ikoja druga na svijetu, ispituje trenutno stanje američko-muslimanskih odnosa.
Većina muslimana u svijetu osudila je terorističke napade na Sjedinjene Države od 11. rujna 2001. No, mnogi smatraju da je odgovor Washingtona na te napade bio još gori. Steven Kull, direktor Programa za međunarodnu politiku na Sveučilištu Maryland, proveo je brojne ankete javnog mnijenja u zemljama s većinski muslimanskim stanovništvom. On kaže da je i prije 11. rujna postojao negativan stav o Americi, djelomice temeljen na američkoj podršci Izraelu, no tada još nije bio oformljen. Ratovi koji su uslijedili u Afganistanu i Iraku, vojna intervencija NATO saveza u Libiji i zamijećena podrška autoritarnim režimima koji su iskoristili prijetnju al-Qaide kako bi ugušili pobune, učvrstili su njihove stavove, kaže Steven Kull. Iako se mnogi muslimani dive američkim demokratskim vrijednostima, kaže Kull, danas u većinski muslimanskim zemljama vlada općenito negativno mišljenje o Americi:
"Postoji loša Amerika u kojoj ne zažive uvijek te vrijednosti, i koja se vidi kao neprijatelj islama, spremnog da upotrijebi vojnu snagu bez obzira na međunarodne zakone i promicanje demokracije."
Esam El-Erian čelnik je konzervativne organizacije Muslimansko bratsvo u Egiptu, koja je nekoć bila zabranjena jer se protivila vladavini Hosnija Mubaraka. On navodi da u američkim vojnim operacijama izgine više ljudi nego u napadima islamskih terorista te ističe da je uporaba sile u svrhu stabilnosti i nametanja demokracije u muslimanskim zemljama doživjela poraz:
"Poraženi su u Afganistanu, da: nisu uspjeli staviti na noge državu. Poraženi su i u Iraku jer nisu uspjeli uspostaviti model demokracije."
Ankete javnog mnijenja pokazuju da su napori američkog predsjednika Baracka Obame da angažira muslimanski svijet imali vrlo malo utjecaja na takve stavove. Međutim, Indonezija je jedna od rijetkih iznimaka jer gaji pozitivno mišljenje o Sjedinjenim Državama. To se pripisuje činjenici što je predsjednik Obama kao dječak živio u toj zemlji, kao i tome što je Indonezija postigla znatan napredak u demokraciji te što je i sama bila pogođena terorističkim napadima. Međutim, glasna manjina u Indoneziji protivi se američkoj vojnoj politici i američkim čvrstim vezama s Izraelom.
Prošle je godine pogubni izraelski napad na flotu mirovnih aktivista izazvao prosvjede u Džakarti. Student Sahid Sundana kaže da za to treba okriviti i predsjednika Obamu:
"Predsjednik Obama mora spriječiti Izrael od takvih akcija, a ne ga štititi ili prikrivati odgovornost te zemlje."
Mnoge muslimane ljuti ono što nazivaju američkim nedostatkom ‘osjetljivosti’ prema islamu. Nakon što su u svibnju američke snage ubile Osamu Bin Ladena, neki muslimanski klerici kritizirali su Sjedinjene Države – ne zbog ubojstva tog terorističkog čelnika, već zbog toga što su njegovo tijelo bacili na dno oceana – čin koji je protivan njihovoj interpretaciji islamskog učenja.
U Tunisu, gdje je započeo pokret Arapskog proljeća, mnogi kažu da je Washington pružao vrlo malo podrške prodemokratskim udrugama. No, drugi na ulicama Tunisa smatraju da se američka politika sada mijenja na bolje:
"Amerikanci su se počeli zanimati za Tunis. Počeli su pomagati Tunižanima i imam dojam da će nam pomagati još više," kaže jedan građanin Tunisa.
Steven Kull kaže da će se, uz povlačenje američkih snaga iz Iraka i Afganistana te ukoliko bude napretka po pitanju uspostave mira između Izraela i Palestinaca, stav muslimana prema Americi poboljšati. No, ako Washington želi podržati razvoj demokracije u svijetu, onda mora surađivati i s Muslimanskim bratstvom i ostalim islamističkim organizacijama, kaže on.
Državna tajnica Hillary Clinton nagovijestila je da je Washington spreman poduzeti korake u tom smjeru i angažirati egipatsko Muslimansko bratstvo, no El-Erian kaže da ih Washington do sada nije kontaktirao. Deset godina nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001., mišljenje muslimana o Americi i dalje je nešto na čemu obje strane trebaju poraditi.