U podnožju Capitola, sjedišta američkog Kongresa, u zgradi sa staklenom kupolom, nalazi se američki Nacionalni botanički vrt. Otvoren 1820., on je dom više od 10 tisuća biljaka, okupljenih u izložbene postave koje prikazuju svjetske pustinje, džungle i druge krajolike. Mnoge od tih vrsta nestaju iz svjetskih pustinja i džungli.
Nacionalni botanički vrt pravi je raj za ljubitelje bilja. Danas je u središtu pozornosti njegova zbirka rijetkih i ugroženih biljnih vrsta. U hawajskoj dvorani, masa zelenih biljaka raste u i oko stijenja umjetnog toka lave i vodopada.
"Hawaii imaju jednu od najmanjih površina tla u Sjevernoj Americi, ali i najveći postotak ugroženih vrsti. Gotovo svaka biljka koju vidite u ovoj dvorani je u opasnosti."
Ray Mins, hortikulturalist botaničkog vrta, izdvaja brigamiju - zvanu također ‘glavica kupusa na štapu’ - čija glavica sukulentnih listova okrunjuje visoku, drvenastu stabljiku. Prevelika ispaša, izgradnja i konkurencija invazivnih vrsti desetkovala je populaciju brigamije. Uz to, kaže Mins, poremećena je i delikatna ravoteža između biljke i njezinog oprašivača.
"Oprašivač te biljke je izumro i nema prirodnog načina da ona bude oprašena. U uzgoju, - u zarobljeništvu, da tako kažem - moguće ju je oprašiti."
Upravo to i radi Nacionalni botanički vrt, razmnažajući brigamiju i druge rijetke biljke. Kako kaže Mins, zahvaljujući velikim genetskim populacijama i dobrom zastupljenošću ugroženih vrsta, Botanički vrt se nada da će mnoge uspjeti ponovno uvesti u prirodni okoliš. Premda ne i one bez oprašivača, za druge vrste u opasnosti, fond Botaničkog vrsta je svojevrsna polica osiguranja. U dvorani s pustinjskim postavom, nalazi se rijetka velvičija - ili pustinjski luk -, omiljena biljka za antilope i nosoroge u suhim područjima Namibije i Angole. Ray Mins kaže da ta biljka ovisi za svoje preživljavanje o obalnoj magli.
"Područja u kojima ona raste mogu godinama ne dobiti ni kapi kiše. Listovi su posebno oblikovani da svaku kap koja se formira od vlage usmjere ka središtu biljke u korijenu. Premda ju se ne smatra ugroženom vrstom, velvičija je zakonom zaštićena zato što je ukupan broj tih biljaka malen."
Upravo sada, velvičije izložene u Botaničkom vrtu cvjetaju, na radost posjetitelja. Cvjetaju i orhideje. Botanički vrt posjeduje oko 5 tisuća vrsta orhideja, rotirajući po dvije stotine na deblima i granama maglovite dvorane džungle. Raya Minsa brine što je velik broj orhideja - poput onih koje su izložene u Botaničkom vrtu - ugrožen, ponajviše zbog ilegalnih kolekcionara.
"Nadamo se da će ljudi, kad vide ljepotu tih ugroženih biljaka, odavde otići s razumijevanjem da ono što radimo kao ljudi i kao vrtlari može stvarno imati posljedice po biljke i da ono što činimo kod kuće može pomoći vrstama koje su u opasnosti."
Jedna posjetiteljica Botaničkog vrta, koja kaže da tu redovno dolazi kako bi se opustila, očito je istih misli. ‘Kad nešto nestane iz svijeta, više se ne vraća,’ kaže ona, dodajući: ‘Sve u prirodi postoji s razlogom i utječe na naše živote.’