U Washingtonu je okončano redovno proljetno zasjedanje Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda sa zaključkom da je izbjegnuta globalna despresija. Istovremeno za novi Program hrvatske vlade o gospodarskom oporavku rečeno da je ohrabrujući.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će svjetska ekonomija ove godne rasti po bržoj stopi nego što se očekivalo, prognozira se globalni ekonomski rast po stopi od 4,2 posto. Glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard kaže da je svjetska ekonomija u vrlo važnoj fazi oporavka od globalne financijske krize. "Izbjegnuta je globalna depresija. Svjetska ekonomija se oporavlja i to bolje nego što smo prije uopće smatrali mogućim. To je vrlo dobra vijest”.
Blanchard prognozira se da će Azija doživjeti najjači rast, po stopi od 8,7 posto. Među razvijenim ekonomijama, Sjedinjene Države će, kako se očekuje, ostvariti življi gospodarski rast od Europe i Japana, ali će zaostati iza Kine i drugih zemalja u razvoju. Međutim, za zemlje jugoistočne Europe predviđena stopa rasta iznosi samo tri posto. Gdje je tu Hrvatska, koja je u dubokoj ekonomskoj krizi. Odgovor smo potražili kod Petera Harrolda - direktora Svjetske banke za nove članice Europske unije i za Hrvatsku - koji kaže da je novi Program hrvatske vlade o gospodarskom oporavku ohrabrujući. “Prošla je godina bila vrlo teška za Hrvatsku. Vidjeli smo značajno smanjenje ekonomskih aktivnosti, visoku razinu neuposlenosti…U ovoj vidimo vrlo umjereni oporavak. Nije tako loše kao što je bilo prošle godine. Jedno je sigurno – oporavak je spor i još imamo vrlo tešku situaciju”.
U izvješću MMF-a o stanju globalnog gospodarstva upozorava se da bi vrtoglavi rast deficita državnih proračuna, odnosno javnih zaduženja, mogao imati teške posljedice po svjetsku ekonomiju. Upravo je to i najveći problem Hrvatske. Imerit Gill je glavni ekonomist u Svjetskoj banci. “Hrvatska ima vrlo dobre rezultate u trgovini i financijskom sektoru. Što se proračuna tiče moglo biti bolje. Kada se analaziraju troškovi vidljivo je da veliki dio novca odlazi na mirovine i socijalnu skrb. Praktično govoreći – financijski sektor je snažan, a socijalni sektor je slabost financijskog stanja u Hrvatskoj”.
Međutim, ukoliko vlada krene s reformama morat će praviti i bolne rezove za koje svaka vlada treba imati hrabrosti, a društvo mora biti spremno za njih. Sve to može izazvati velika nezadovoljstva hrvatskih građana. Komentira ministar financija i potpredsjednik vlade Ivan Šuker. “Mislim da moramo konačno postati svjesni toga da neke stvari moramo napraviti jer, ako ih ne napravimo, onda nam neće biti dobro. Radili smo mi sa Svjetskom bankom i u proteklim razdobljima i daj Bože da je bilo političke odlučnosti kao što ima današnja premijerka, da se to uradilo ranije".
Ministar Šuker kaže da se reforme moraju provesti i da to predviđa i novi Program gospodarskog oporavka Hrvatske. Nadam se da je najgore u Hrvatskoj već iza nas – kaže Peter Harrold Novinare je zanimalo može li Hrvatska postati nova Grčka, čija je gospodarska kriza u središtu pozornosti ovogodišnjeg zasjedanja dvije najmoćnije svjetske financijske institucije? " Hrvatska treba učiti na grčkoj krizi, jer nije u istoj situaciji kao Grčka, ali ima tu nekih paralela. Hrvatska ima veći dug od najvećeg dijela europskih zemalja, ima velik proračunski deficit. No, ne mislimo da je Hrvatska sljedeća Grčka. Naime, struktura hrvatskog duga je bolja, jer ima više dugoročnih zajmova, više institucionalnih dugovanja nego dugovanja u komercijalnim obveznicama. Ali, iz ove situacije treba nešto naučiti. Treba zaustaviti dalji rast deficita i javnog dugovanja. Grčka je upozorenje, ali Hrvatska nije sljedeća Grčka”.
U Zagreb za dva dana na konzultacije dolazi izaslanstvo MMF-a, koje će, zajedno s hrvatskim dužnosnicima detaljno pregledati pojedine mjere novog programa. Nove će ocjene izaslanstva MMF-a imati ključni utjecaj na cijenu kapitala za Hrvatsku na financijskim tržištima.