U saopštenju vlade se navodi da mirovna konferencija ima za cilj da bude platforma za diskusiju o načinima za postizanje "sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira za Ukrajinu zasnovanog na međunarodnom pravu i povelji UN", kao i rad na okviru za sprovođenje mirovnog plana i kako uključiti Rusiju i Ukrajinu u mirovni proces.
Švajcarska je domaćin konferencije na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali Rusija neće prisustvovati skupu.
Rusija je kritikovala proces i rekla da će se uključiti u mirovne pregovore samo ako bude uzeta u obzir situacija na terenu, uključujući dobitke Rusije na bojnom polju od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Zelenski je zatražio od Rusije da se povuče sa teritorije Ukrajine.
Borbe u regionu Harkova: Zaustavljeno napredovanje Rusije
Napredovanje Rusije prema Harkovu je "zaustavljeno" nakon što su Sjedinjene Države delimično dozvolile Ukrajini da koristi oružje koje su obezbijedile SAD za napade na ciljeve unutar Rusije, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan u nedelju.
"Harkov je i dalje pod prijetnjom, ali Rusi nisu uspjeli da ostvare materijalni napredak na terenu posljednjih dana u toj oblasti", rekao je Sullivan tokom intervjua za televiziju CBS.
Sullivan je rekao da su Sjedinjene Države dozvolile Ukrajini da koristi oružje koje su obezbijedile SAD za odbranu svog regiona Harkov, na granici sa Rusijom, uprkos prethodnoj zabrinutosti da bi takvi udari mogli da uvuku vojnu alijansu NATO u direktan sukob sa Rusijom.
"Iz perspektive predsjednika, to je bio zdravrazumski (potez)", rekao je Sullivan, ističući da bi Ukrajinci trebalo da budu u mogućnosti da pucaju na ruske logore i da pucaju na njih iz oružja.
Saveznici u NATO, poput Francuske i Njemačke, slijedili su primjer Washingtona, dozvoljavajući Ukrajini da koristi neko od oružja koje je obezbijedio Zapad za napade preko granice od Harkova u Rusiju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je Sjedinjene Države i saveznike u NATO da bi takav potez mogao da ga navede da postavi slično rusko oružje u zemlje u dometu SAD ili njihovih evropskih saveznika.
Zamrznuta ruska imovina
Tokom državne posete Francuskoj, američki predsjednik Joe Biden rekao je u nedjelju da su se on i njegov francuski kolega Emmanuel Macron složili da iskoriste profit od 280 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za pomoć ukrajinskim ratnim naporima protiv ruske agresije.
Ideja je da se ovaj profit iskoristi kao stalan tok prihoda za servisiranje velikog zajma od 50 milijardi dolara za odbranu i infrastrukturu Ukrajine.
Neke zemlje su izrazile zabrinutost u vezi sa iskorištavanjem profita od zamrznute ruske imovine, ali zvaničnik američkog Sekretarijata za finansije rekao je u prošlog utorka da Sjedinjene Države i njihovi partneri u G7 - Grupi sedam vodećih industrijalizovanih zemalja - napreduju po tom pitanju.
Rusija je saopštila da bi svako preusmjeravanje profita iz njenih zamrznutih sredstava predstavljalo krađu.
Ruska zamrznuta sredstva ostvaruju 2,7 do 3,8 milijardi dolara godišnje dobiti, za koju Evropska unija kaže da nije ugovorno dužna Rusiji i da stoga predstavlja neočekivani prihod.
Američki zvaničnici očekuju da će bogate demokratije G7 ove nedjelje poslati novo oštro upozorenje manjim kineskim bankama da prestanu da pomažu Rusiji u izbjegavanju zapadnih sankcija, kažu dvije osobe upoznate sa ovim pitanjem.
Pregovori o tačnom formatu i sadržaju upozorenja i dalje su bili u toku, kažu ljudi, koji su odbili da budu imenovani razgovarajući o tekućim diplomatskim angažmanima.
