Kompanija NIS sankcionisana je zbog takozvanog "sekundarnog rizika" odnosno zbog povezanosti sa ruskim Gasprom njeftom.

Ministarstvo finansija SAD saopštilo je da je preduzelo sveobuhvatne mjere da ispuni obavezu G7 da se smanje ruski prihode od energije koji se koriste za rat protiv Ukrajine.

Američko ministarstvo je nametnulo sankcije većem broju brodova koji prevoze naftu, trgovcima ruskom naftom, dobavljačima nafte sa sjedištem u Rusiji i ruskim energetskim zvaničnicima.

"Sjedinjene Države preduzimaju sveobuhvatne mjere protiv ključnog ruskog izvora prihoda za finansiranje njenog brutalnog i ilegalnog rata protiv Ukrajine", navela je u saopštenju ministrica finansija Janet Yellen.

State Department, kako se navodi, također preduzima korake da smanji prihode Rusije od energije blokiranjem dva aktivna projekta tečnog prirodnog gasa, velikog ruskog naftnog projekta i entiteta iz trećih zemalja koji podržavaju ruski izvoz energenata.

Naftna industrija Srbije našla se na listi šest preduzeća koja su "u vlasništvu ili pod kontrolom, deluju ili navodno djeluju za ili u ime, direktno ili indirektno, Gasprom njefta".

Ruske državne kompanije Gasprom njeft i njena krovna kompanija Gasprom od 2008. godine imaju većinsko vlasništvo u NIS-u od 56,15 odsto, dok je 29,87 odsto u vlasništvu Srbije.

Vlada Srbije usvojila je Odluku o obrazovanju Koordinacionog tela u cilju obezbjeđivanja sigurnog snabdijevanja naftom i gasom zbog, kako je navedeno, potencijalnog uvođenja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).

Prethodno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao za RTS da očekuje papir iz Sjedinjenih Država o uvođenju sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog ruskog vlasništva 10. ili 13. januara.

NATO neće poslušati prijedlog Donalda Trumpa za veliko povećanje troškova za odbranu, ali će vjerovatno pristati da pređe svoj trenutni cilj, tvrde zvaničnici i analitičari.

Novoizabrani američki predsjednik rekao je u utorak da bi članice vojnog saveza trebale trošiti 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu – što je ogromno povećanje u odnosu na sadašnji cilj od 2% i nivo koju trenutno nema niti jedna zemlja NATO-a, uključujući Sjedinjene Države.

Zvaničnici iz zemalja NATO-a rekli su da se slažu da potrošnja za odbranu treba rasti, ali nisu podržali cifru od 5%, za koju analitičari kažu da bi bila politički i ekonomski nemoguća za gotovo sve članice. To bi zahtijevalo stotine milijardi dolara dodatnog finansiranja.

Međutim, novi cilj će vjerovatno biti dogovoren na samitu NATO-a u Hagu u junu.

Neki očekuju da će se 32 članice NATO-a, nakon mnogo prepirki, složiti sa ciljem od oko 3% BDP-a. Ali čak i to bi predstavljalo natezanje za mnoge, koji jedva da ostvaruju ili ne dostižu cilj od sadašnji cilj 2%.

"Čini se da će doći do pomaka", rekao je italijanski ministar odbrane Guido Crosetto za Reuters. "Ne mislim da će to biti 5%, što bi bilo nemoguće za skoro svaku naciju na svijetu u ovom trenutku, ali... neće biti dva (posto), što se već borimo da dostignemo, ali će biti više od dva."

Italija, sa potrošnjom za odbranu od oko 1,5% BDP-a, je među osam članica NATO-a koje ne ispunjavaju trenutni cilj.

Poljska, koja se graniči s Ukrajinom, članica je NATO-a koja troši najveći dio BDP-a na odbranu – 4,12% prošle godine, pokazuju procjene alijanse. Slijede Estonija sa 3,43% i Sjedinjene Američke Države sa 3,38%.

NATO je procijenio ukupnu potrošnju na odbranu svojih članica na 1,474 hiljada milijardi dolara u 2024. godini - oko 968 milijardi dolara od Sjedinjenih Država i 507 milijardi dolara od evropskih zemalja i Kanade. Ukupni prosjek je oko 2,71% BDP-a NATO-a.

Neki zvaničnici i analitičari vide Trumpov prijedlog od 5% kao namjerno visoku ponudu za početak višemjesečnih pregovora i očekuju da bi se mogao zadovoljiti s nečim što je bliže 3%.

Tokom prošlogodišnje kampanje za predsjedničke izbore u SAD-u, Trump je predložio cilj od 3%.

Šokirane ruskim ratom u Ukrajini, mnoge evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina.

Fenella McGerty, stručnjakinja za ekonomiju odbrane u istraživačkom centru Međunarodnog instituta za strateške studije, rekla je da su nedavna povećanja bila "izvanredna", ali su potrebne godine da bi zemlje počele da postižu nove ciljeve.

"Čak i ako bi Evropa nastavila sa tom stopom prilično izvanrednog rasta - većom od 10% u realnom iznosu u 2024. - i dalje bi bilo potrebno još 10 godina da dođe do čak 3% BDP-a", rekla je ona.

Međutim, mnoge evropske vlade kažu da bi kontinent trebao učiniti više za odbranu i manje se oslanjati na Sjedinjene Države.

Francuska i baltičke zemlje zalažu se za zajedničko zaduživanje Europske unije za finansiranje troškova odbrane. Ishod te rasprave mogao bi ovisiti o nacionalnim izborima sljedećeg mjeseca u Njemačkoj, koja se do sada protivila toj ideji.

Trenutno sigurnosno okruženje sugerira da bi evropske zemlje trebale trošiti oko 3% BDP-a na obranu, rekla je Camille Grand, nekadašnja visoka dužnosnica NATO-a za ulaganja u odbranu.

Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Pododbora za odbranu Europskog parlamenta, rekla je da Europa mora povećati potrošnju, ali ne fiksirati se na proizvoljnu brojku.

Medicinski isljednik okruga Los Angeles saopštio je u četvrtak uveče novi broj smrtnih slučajeva, koji se udvostručio u odnosu na ranije izvještaje. Zvaničnici upozoravaju da bi broj utvrđenih smrti mogao da se poveća kada požari budu stavljeni pod kontrolu i kada spasioci budu mogli da pregledaju ruševine.

Gašenje požara nastavljeno je do noći u četvrtak, a helikopteri koji su ispuštali vodu iskoristili su to što je vjetar privremeno oslabio.

Predsjednik Joe Biden rekao je na brifingu u Bijeloj kući u četvrtak popodne da su federalni resursi i dodatna finansijska sredstva stavljeni na raspolaganje Kaliforniji za borbu protiv šumskih požara koje je opisao kao "najgore požare koji su ikada pogodili Los Angeles".

Novac će, rekao je predsjednik, biti iskorišten za pokrivanje svih troškova za 180 dana za privremena skloništa, uklanjanje opasnih materija, plate pripadnika hitnih službi i mjere za zaštitu života.

Na brifingu je govorila i potpredsjednica Kamala Harris, bivša američka senatorica iz Kalifornije.

Harris je situaciju u Kaliforniji opisala kao "apokaliptičnu" i "nešto što će imati utjecaja u narednim mjesecima i godinama".

Potpredsednica ima kuću u zoni evakuacije, ali za sada nije objavljeno da li je njena kuća pretrpjela štetu.

Vlasti su saopštile da su šumski požari u gradu Los Angelesu i njegovoj okolini prisilili na evakuaciju skoro 180.000 ljudi, uništili hiljade domova i spalili desetine hiljada hektara zemlje.

"Ovo je apsolutno bez presedana, historijska oluja", rekla je gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass.

Na brifingu za novinare u četvrtak, gradski i okružni zvaničnici Los Angelesa dali su najnovije informacije o požarima i naporima da se oni stave pod kontrolu.

Šefica vatrogasne službe Los Angelesa Kristin Crowley rekla je novinarima da su se žestoki vjetrovi koji su izazvali požare dovoljno smirili da bi vatrogascima bilo moguće da se efikasnije bore protiv širenja požara i da se vazdušne operacije nastave.

Kalifornijsko Odjeljenje za šumarstvo i zaštitu od požara saopštilo je da se bori protiv pet aktivnih šumskih požara u oblasti Los Angelesa: požara pod imenima Palisades, Eaton, Hurst, Lidia i Sunset, pri čemu su požari Palisades i Eaton najveći.

Izbijanje šestog požara - požara Kenneth, u blizini Woodland Hillsa - objavljeno je u četvrtak, a na snazi je obavezna naredba za evakuaciju za tu oblast, prema Vatrogasnoj službi Los Angelesa.

Odjeljenje za šumarstvo i zaštitu od požara Kalifornije je u svom posljednjem izvještaju saopštilo da su požari spalili više od 11.750 hektara zemlje, saopšteno je prije nego što je izbio požar Kenneth.

Neki ljudi očigledno pljačkaju devastirana naselja, a najmanje 20 ljudi je uhapšeno posljednjih dana zbog pljačke.

"Obećavam vam da ćete snositi odgovornost", rekla je supervizorica Los Angelesa Kathryn Barger na konferenciji za novinare u četvrtak.

"Sramota za one koji pljačkaju naše stanovnike u ovo vrijeme krize", rekla je Barger, prenosi Los Angeles Times.

Šerif okruga Los Angeles Robert Luna rekao je da su požari izazvali evakuaciju skoro 180.000 stanovnika, a za još 200.000 stanovnika je naređena evakuacija.

Pozivajući se na lokalne vatrogasne zvaničnike, Morningstar-DBRS je saopštio da su požari već uništili više od 1.100 domova i ugrožavaju više od 28.000 objekata. Organizacija, koja prati i procjenjuje rizik, saopštila je da očekuje da će požari imati negativan i upravljiv uticaj na osiguravače imovine u Kaliforniji.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz AP-a i Reutersa.

"Mi posmatramo ovaj prilično dramatičan razvoj situacije, ali za sada, hvala Bogu, [sve ostaje] na nivou izjava", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u četvrtak.

"Arktička zona je zona naših nacionalnih i strateških interesa. Mi smo prisutni u arktičkoj zoni i tu ćemo biti i dalje", dodao je Peskov.

Ogromna teritorija Grenlanda — od kojih veći dio leži iznad granice arktičkog kruga — zvanično je dio Kraljevine Danske od 1953. godine, iako ostrvo ima svoju vladu.

Nacionalna bezbjednost

Upitan na konferenciji za novinare na Floridi u utorak, Trump je rekao da je Sjedinjenim Državama Grenland potreban iz bezbjednosnih razloga. On je tada odbio da isključi mogućnost upotrebe ekonomskih ili vojnih sredstava za postizanje tog cilja.

"Ljudi zaista ne znaju da li Danska ima ikakvo zakonsko pravo na to. Ali ako imaju, trebalo bi da ga se odreknu jer nam je to potrebno za nacionalnu bezbjednost. To je za slobodan svijet. Govorim o zaštiti slobodnog svijeta", rekao je Trump.

"Imate kineske brodove svuda. Imate ruske brodove svuda. Ne dozvoljavamo da se to događa", dodao je on.

Kao i veći dio Arktika, Grenland se brzo zagrijava. To mijenja geopolitiku regiona, rekla je analitičarka Liana Fix iz Savjeta za spoljne odnose.

"Arktik sve više postaje zona takmičenja i rivalstva velikih sila. A Sjedinjene Države su zabrinute da će izgubiti ovu utakmicu", rekla je Fix.

"Arktik postaje mnogo pristupačniji, kako za trgovinu robom, tako i za kritične minerale, posebno za rijetke minerale", rekla je Fix. "I također postaje sve više militarizovana zona", dodala je ona, napominjući da Rusija sarađuje sa kineskom obalskom stražom u regionu.

Nije na prodaju

Danska je jasno stavila do znanja da Grenland nije na prodaju. Ministar spoljnih poslova Lars Lokke Rasmussen odbacio je sugestiju da Trumpovi komentari predstavljaju spoljnopolitičku krizu za njegovu vladu.

"Vidim predsednika koji je na putu za Belu kuću, koji ima pojačan fokus na Arktiku, i mogu da razumem da ima to. To imamo i sa danske strane, a imamo i u okviru NATO-a", rekao je Rasmussen u srijedu.

Danska se suočava sa dilemom, rekla je analitičarka Fix.

"I za Dansku je vrlo jasno da bi pojačana saradnja sa Sjedinjenim Državama, kako po pitanju investicija na Grenlandu, tako i u vojnoj saradnji, zapravo bila u interesu svih", rekla je Fix za Glas Amerike.

Nekoliko evropskih lidera odbacilo je Trumpove komentare, iako je većina prestala da direktno kritikuje budućeg predsjednika SAD.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da su u pitanju osnovne zapadne vrijednosti.

"Princip nepovredivosti granica važi za svaku zemlju, bez obzira da li se nalazi istočno ili zapadno od nas", rekao je on.

Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot bio je direktniji. "Ne dolazi u obzir da Evropska unija dozvoli bilo kojoj zemlji na svijetu, koja god da je — a da kažem počevši od Rusije — da definiše njene suverene granice", rekao je on u srijedu.

Nezavisnost Grenlanda

Vlada Grenlanda se u međuvremenu zalaže za referendum o punoj nezavisnosti i rekla je da će samo narod odlučivati o budućnosti Grenlanda.

"Grenland je na putu u novu eru i novu godinu u kojoj će Grenland biti u centru svjetske pažnje. Grenlandski narod je jedan narod, bez obzira gdje žive. I kao ljudi u vremenu u kojem živimo, mi moramo biti ujedinjeni kako bismo bili spremni za novu budućnost koja je pred našom zemljom", rekao je premijer Mute Egede tokom posjete Kopenhagenu u četvrtak.