Linkovi

Top priča

Trump govorom iz Bijele kuće zatvara republikansku konvenciju

President Donald Trump walks to the stage after Vice President Mike Pence delivered a speech on the third day of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument and Historic Shrine in Baltimore, Aug. 26, 2020.

Partijski skupovi, na kojima su protekle dvije nedjelje dvije glavne stranke u SAD imenovale svoje predsjedničke kandidate, biće okončani u četvrtak obraćanjem predsjednika Donalda Trumpa na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji, u kojem će zvanično prihvatiti nominaciju za drugi mandat.

Trump će govoriti iz Bijele kuće, poslije čega će biti održan vatromet. U četvrtak će se, između ostalih, obratiti i lideri republikanaca u Senatu i Predstavničkom domu Mitch McConnell​ i Kevin McCarthy, senator Tom Cotton​ i Trumpova kćerka i savjetnica Ivanka.

US Vice President Mike Pence speaks during the third night of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument in Baltimore, Maryland, August 26, 2020. (Photo by SAUL LOEB / AFP)
US Vice President Mike Pence speaks during the third night of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument in Baltimore, Maryland, August 26, 2020. (Photo by SAUL LOEB / AFP)

Dok se protesti i neredi uzrokovani rasnim pitanjima šire Amerikom, potpredsjednik Mike Pence je u svom govoru treće večeri Republikanske nacionalne konvencije poručio da "građani neće biti bezbjedni u Americi Joe Bidena" i napao demokratskog kandidata kao nekoga ko želi da smanji budžet policiji.

"Joe Biden kaže da je Amerika sistemski rasistička. Da policija u Americi ne tretira jednako manjine. Kada su ga pitali da li bi podržao smanjenje budžeta policiji, odgovorio je potvrdno", kazao je Pence.

"Istina je da nećete biti bezbjedni u Americi Joe Biden", rekao je potpredsjednik SAD koji se na konvenciji obratio iz Fort McHenryja u Baltimoru, gdje su se 1814. američke trupe odbranile od napada Britanaca, što je inspirisalo i pisanje američke himne.

Predsjednik Donald Trump i njegove pristalice su optužile Bidena da podržava pozive grupa Black Lives Matter i drugih da se ukine finansiranje policije, što je Biden negirao.

Ali, Pence je tačno rekao da Biden i njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris žele da smanje budžet policiji i taj novac prebace drugim službama koje se bore protiv kriminala.

U.S. President Donald Trump, first lady Melania Trump, U.S. Vice President Mike Pence and his wife Karen Pence hold their hands over their hearts as they listen to singer Trace Atkins sing the U.S. National Anthem after Pence's acceptance speech as the 20
U.S. President Donald Trump, first lady Melania Trump, U.S. Vice President Mike Pence and his wife Karen Pence hold their hands over their hearts as they listen to singer Trace Atkins sing the U.S. National Anthem after Pence's acceptance speech as the 20

Nominacija

Pence je formalno prihvatio nominaciju za svoj drugi poptredsjednički mandat ako Trump pobijedi na izborima 3. novembra. Pred suprugom Karen i oko 130 prisutnih koji su slušali govor, Pence je obećao da će "Trump stajati uz policiju i da im nikada neće ukinuti budžet".

U toku Republikanske nacionalne konvencije, u gradu Kenosha u Wisconsinu policijac je pucao u Afroamerikanca, što je izazvalo proteste i nerede.

Flares go off in front of a Kenosha Country Sheriff vehicle as demonstrators take part in a protest following the police shooting of Jacob Blake, a Black man, in Kenosha, Wisconsin, Aug. 25, 2020.
Flares go off in front of a Kenosha Country Sheriff vehicle as demonstrators take part in a protest following the police shooting of Jacob Blake, a Black man, in Kenosha, Wisconsin, Aug. 25, 2020.

Jacob Blake upucan je u leđa i kako kažu njegovi roditelji vjerovatno će ostati paralizovan. Na ulicama Kenoshe paljeni su automobili i zgrade i ubijeno je dvoje ljudi, zbog čega je uhapšen jedan tinejdžer.

Trump i Pence, uz druge govornike na konvenciji, stali su na starnu policije i protiv nasilnih demonstranata. U SAD traju protesti zbog rasne nejednakosti i policijske brutalnosti od 25. maja, kada je policajac u Minneapolisu ubio crnca Georgea Floyda.

"Nasilje u Kenoshi mora da prestane", kazao je Pence i istakao da će Trumpova administracija sprovesti red i zakon.

"Amerikanci znaju da ne moraju da biraju između policije i svojih komšija Afroamerikanaca kako bi se život u njihovim zajednicama poboljšao. Od prvog dana u administraciji radimo na oba kolosijeka, i tako ćemo nastaviti i u naredne četiri godine", poručio je potpredsjednik SAD.

Na konvenciji su se pojavili i predsjednik Trump i njegova supruga Melania koja je u utorak uveče održala svoj govor.

White House counselor Kellyanne Conway waves as she waits to hear Vice President Mike Pence speak on the third day of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument and Historic Shrine in Baltimore, Wednesday, Aug. 26, 2020.
White House counselor Kellyanne Conway waves as she waits to hear Vice President Mike Pence speak on the third day of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument and Historic Shrine in Baltimore, Wednesday, Aug. 26, 2020.

Trumpova savjetnica u ostavci Kellyanne Conway​ opisala je predsjednika kao nekoga ko će voditi najtežu borbu i stati u zaštitu građana.

"Predsjednik Trump je šampion za heroje svakodnevnice", rekla je Conway koja uskoro napušta Bijelu kuću da bi, kako kaže, provela više vremena sa porodicom.

Na konvenciji u srijedu uveče govorili su i senatorka iz Tennesseea ​Marsha Blackburn​ i Richard Grenell​, ambasador u Berlinu.

Predsjednik Trump će se obratiti posljednje večeri konvencije u četvrtak, iz Bijele kuće, dok će u blizini biti organizovan i vatromet.

U.S. President Donald Trump speaks at the Republican National Convention in Charlotte, North Carolina, U.S., August 24, 2020. Jessica Koscielniak/Pool via REUTERS
U.S. President Donald Trump speaks at the Republican National Convention in Charlotte, North Carolina, U.S., August 24, 2020. Jessica Koscielniak/Pool via REUTERS

Istraživanja pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava način na koji se Trump bori sa koronavirusom, koji je u Americi do sada ubio 179 hiljada i zarazio 5,8 miliona ljudi, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins.

Neke ankete pokazuju da Biden vodi u odnosu na Trumpa u prosjeku za 7,6 odsto, pokazuju podaci sa sitea Real Clear Politics. Prednost Bidena u državama koje mogu da odluče ishod izbora je znatno manja.

U proteklih 40 godina samo su dvojica predsjednika izgubila trku za drugi mandat - Jimmy Carter 1980. i George Bush stariji 1992.

See all News Updates of the Day

Biden očekuje da Kongres usvoji zakone o infrastrukturi i državnoj potrošnji

Predsjednik Joe Biden govori o ekonomiji u Istočnoj sobi Bijele kuće, 16. septembra 2021.

Predsjednik Joe Biden izrazio je uvjerenje da će Kongres usvojiti zakon o infrastrukturi i dopunski zakon o budžetu, dok demokrate pokušavaju da "upumpaju" hiljade milijardi dolara u američku ekonomiju.

Demokrate u Kongresu pripremaju zakon o potrošnji od 3.500 milijardi dolara kojim bi se finansiralo staranje o djeci, državni koledži i drugi socijalni programi, podizanjem poreza za najbogatije Amerikance.

"U proteklih 40 godina, bogati su se još obogatili", rekao je Biden. "Direktori firmi su zarađivali oko 20 plata prosječnog radnika svoje kompanije. Danas zarađuju oko 350 puta više. To jednostavno nije pošteno."

Demokratska stranka pokušava da usvoji veliki zakonski paket koji ide u paru sa prijedlogom zakona o infrastrukturi, vrijednim hiljadu milijardi dolara, koji ima dvostranačku podršku.

"Znam da je pred nama dug put ali sam uvjeren da će iz Kongresa na moj sto stići i dvostranački plan o infrastrukturi i plan 'Izgradimo ponovo bolje' (Build Back Better)", rekao je Biden, govoreći o prijedlogu zakona o državnoj potrošnji.

Dok plan o infrastrukturi ima podršku obje stranke, demokrate u Senatu, gdje imaju tijesnu kontrolu, imaju težak put da dovrše plan kojim bi se proširila izdvajanja za socijalnu zaštitu i druge programe.

Budući da republikanci odbijaju da podrže plan o 3.500 milijardi dolara pa čak i pregovaraju o njemu, senatske demokrate razmatraju opciju poznatu kao "pomirenje budžeta" da bi usvojili zakon prostom većinom.

Stranka mora da ubijedi svoje sopstvene, umerene članove, kao što su senatori Joe Manchin​ iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone da podrže prijedlog. Oboje su postavljali pitanja o cijeni i sadržaju prijedloga.

"Republikanski guverneri podrivaju borbu protiv Covida"

Biden je u četvrtak također oštro kritikovao guvernere Floride i Texasa, optužujući republikanske lidere da rade "sve što je u njihovoj moći da potkopaju zahtjeve koji spašavaju život" - zahtjeve koje je predložio da zaustavi širenje Covida-19.

Neki republikanski guverneri među kojima su Greg Abbott iz Texasa i Ron DeSantis iz Floride, obećali su da će se boriti protiv obaveze vakcinisanja u velikim kompanijama - mjera koje je Biden najavio prošle nedjelje zbog rasta broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva od Covida-19 u zemlji, pretežno među nevakcinisanima.

Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.
Demonstranti protiv obavezne vakcinacije u tuči sa učesnicima suprotnog skupa ispred gradske skupštine u Los Angelesu 14. avgusta 2021.

Guverner Mississippi​ja Tate Reeves je ranije ove nedjelje Bidenovu odluku o obaveznoj vakcinaciji uporedio sa tiranijom.

"Predložim da se od ljudi traži da se vakcinišu protiv Covida a guverner te države to nazove 'tiranskim potezom?'", izjavio je Biden dodajući da je pandemija ubila više od 660.000 ljudi u SAD.

"Ovo je najgora vrsta politike i odbijam da učestvujem u tome", rekao je Biden dodajući da je politika koju je iznijela Bijela kuća "ono što nam nauka kaže da uradimo".

Neke države koje predvode republikanci i značajna manjina Amerikanaca prkose preporukama zdravstvenih zvaničnika o vakcinaciji, navodeći da se time krše njihove lične slobode.

Samo 63 posto Amerikanaca koji mogu da se vakcinišu primilo je bar jednu dozu vakcine, zbog čega SAD po stopi vakcinacije zaostaju za mnogim razvijenim ekonomijama.

Očekuje se da će republikanci na sudovima osporavati Bidenovu politiku vakcinacije a među njima je državni tužilac Arizone, Mark Brnovich, koji je prvi podnio tužbu protiv administracije u utorak.

DeSantis je zaprijetio da će novčano biti kažnjeni gradovi i okruzi koji zahtijevaju od svojih zaposlenih da se vakcinišu protiv Covida-19, navodeći da se time krši državni zakon Floride.

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena

Biden planira izdvojiti 3,5 hiljade milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Blinken svjedoči o povlačenju iz Afganistana: Biden samostalno donosi strateške odluke

Blinken tokom jučerašnjeg svjedočenja pred Kongresom, 13. septembar

Američki državni sekretar Antony Blinken pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa svjedoči o povlačenju vojnih trupa iz Afganistana.

Blinken je tokom debate sa Jamesom Rischom, republikanskim senatorom, istakao da američki predsjednik Joe Biden javno iznosi isključivo sopstvene stavove, da samostalno donosi strateške odluke na osnovu informacija koje dobija od nadležnih agencija.

Risch je tokom debate sa Blinkenom insistirao na postojanju strane u Bijeloj kući koja je, navodno, u mogućnosti da prekine govor predsjednika Bidena i da utiče na odluke koje donosi - tvrdeći da je to očigledno u izvještajima pojedinih medija.

"Predsjednik samostalno donosi odluke u slučajevima koji su u njegovoj nadležnosti. Postoje stotine hiljada odluka koje se donose i riječ je o značajnim strateškim odlukama. Taktičke odluke donose se u saradnji sa agencijama koje su za to nadležne", pojasnio je Blinken.

"Predsjednik govori veoma jasno. Dugo ga poznajem i znam da svako ko pokuša neovlašteno da ga prekine - neće dugo zadržati svoj posao", ukazao je Blinken.

U uvodnim obraćanjima dvojica najviše rangiranih članova komiteta demokrata Bob Menendez i republikanac James Risch povlačenje američkih snaga i evakuaciju označili su debaklom.

Kritički orijentisana bila je i Jeanne Shaheen, demokratska senatorica i dugodišnja zastupnica prava i napretka afganistanskih žena i djevojaka, rekavši da su predsjednici i članovi Kongresa u vrijeme obje administracije odgovorni za trenutnu situaciju.

"Prestanimo sa licemjerjem o tome ko je kriv", istakla je senatorica - osvrćući se na učinak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i državnog sekretara Mikea Pompea za koje je rekla da su sa talibanima pregovarali o mirovnom sporazumu, mimo afganistanskih vlasti, bez ikakve garancije o poštovanju manjinskih prava.

"Želim da znam gdje su bijes i zgražavanje bili kada su prepuštali prava žena i jdevojaka", rekla je Shaheen.

U uvodnim riječima Blinken je ponovio dio navoda koje je iznio u ponedjeljak na sjednici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa - održane istim povodom.

Precizirao je da je aktuelni predsjednik Joe Biden, preuzimanjem mandata naslijedio sporazum koji je njegov prethodnik Donald Trump postigao sa talibanima.

U odgovoru, Blinken je precizirao da će uskoro biti imenovan visoki zvaničnik koji će nadgledati američku politiku prema afganistanskim ženama i djevojkama.

"Kao dio tog sporazuma, prethodna administracija insistirala je da afganistanske vlasti oslobode 5.000 talibanskih zarobljenika - uključujući i neke vrhovne ratne zapovjednike. Smanjila je naše vojno prisustvo u Afganistanu na 2.500 vojnika. Zauzvrat, talibani su pristali da prekinu napade na američke i partnerske snage i da se uzdrže od prijetnji većim gradovima Afganistana", ukazao je Blinken u uvodnom obraćanju.

Blinken je rekao da su nakon postizanja sporazuma talibani nastavili svoj, kako se izrazio, marš ka udaljenim kontrolnim punktovima, selima i okruzima, kao i putevima koji povezuju gradove.

"Do januara 2021. talibani su ostvarili svoj najjači vojni položaj od 11. septembra 2001. Da Biden nije ispunio obavezu svog prethodnika, napadi na naše snage i na naše saveznike bi se nastavili i započeli bi talibanski napadi širom zemlje na velike gradove Afganistana", rekao je Blinken u uvodnim riječima tokom pretresa koji se održava pred Odborom za međunarodne odnose Senata američkog Kongresa.

Američki državni sekretar istakao je i da administracija predsjednika Bidena nastavlja nastojanja kako bi pomogla američkim građanima koji žele da napuste Afganistan.

"Sa njima smo u stalnom kontaktu - svakom je dodijeljen tim koji nudi konkretne smjernice i instrukcije. Pojedini sa kojima smo bili u kontaktu odbili su da budu na prvim letovima zbog zdravstvenih problema koji su ih onemogućili u putovanju. Nastavićemo da pomažemo svakom Amerikancu koji želi da napusti zemlju, kao i Afganistancima prema kojima imamo posebnu obavezu. Kao što smo učinili i u slučaju sa drugim zemljama u koje smo evakusali ambasadu i stotine i hiljade američkih građana", ukazao je Blinken tokom pretresa.

Između ostalog rekao je i da je američka administracija naslijedila rok, ali ne i plan, misleći na vremenski rok do 1. maja tekuće godine, za povlačenje američkih trupa iz Afganistana - koji je nova američka administracija na čelu sa Bidenom produžila do 31. avgusta.

Republikanski članovi Kongresa i pojedine demokrate kritikovali su američkog predsednika Bidena i njegove postupke prilikom povlačenja vojnih trupa, evakuacije američkih državljana i hiljada građana Afganistana koje su američke snage angažovale kao prevodioce i savjetnike.

Dio članova Kongresa kritkovao je i način prikupljanja obavještajnih podataka jer nije bilo predviđeno brzo napredovanje talibana i kolaps afganistanske vlade - pri čemu je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobio politički azil u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Kritike su posebno bile izražene nakon pogibije trinaest američkih vojnika u samoubilačkom napadu na aerodromu u Kabulu u danima povlačenja. Odgovornost za napad preuzela je Islamska država-Horasan, afganistanska podružnica terorističke grupe koja djeluje na Bliskom istoku.

Dan ranije američki državni sekretar je tokom petosatne sjednice je odgovarao na pitanja demokratskih i republikanskih članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma.

Ankete američkih glasača pokazuju da Biden ima široku podršku građana za odluku o okončavanju, kako ga je označio, vječnog rata u Afganistanu, ali ne i za način na koji se povlačenje odvijalo.

Intervencija u Afganistanu započeta je tokom administracije Georgea Busha mlađeg 2001. kao obračun sa terorističkom grupom Al-Kaida koja je organizovala i sprovela terorističke napade na teritoriji SAD 11. septembra 2001. Skoro 3.000 ljudi poginulo je u SAD u napadima otetim američkim putničkim avionima.

Predsjednik Biden je povlačenje označio izuzetnim uspjehom – braneći odluku o okončanju američkog rata u Afganistanu, rekavši da neće prenijeti odgovornost za upravljanje američkim vojnim angažmanima na petog američkog predsjednika.

Talibani: Žene mogu da studiraju na univerzitetima, odvojene od muškaraca

Studenti i studentice razdvojeni zavjesom pohađaju nastavu na privatnom fakultetu u Kabulu, Afganistan, 7. septembar 2021.

Vlada talibana u Afganistanu saopštila je u nedjelju da žene mogu da nastave da studiraju na univerzitetima i završavaju post-diplomske studije na državnim i prvatnim fakultetima, sve dok su u učionicama ili zgradama razdvojene od muških studenata.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani saopštio je novu politiku na konferenciji za novinare u Kabulu, i branio segregaciju studenata na osnovu pola, tvrdeći da je zajedničko školovanje muškaraca i žena protivno islamskim načelima i kulturnoj tradiciji Afganistana.

Ministar je rekao da će samo ženama profesorima biti dozvoljeno da predaju studentkinjama i da neće biti manjka žena - predavača. Međutim, ukoliko to zaista bude potrebno, muškarcima će se takođe dozvoliti da drže nastavu ženama, bez kršenja islamskog zakona.

Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.
Vršilac dužnosti ministra za obrazovanje Abdul Baki Hakani govori na konferenciji za novinare u Kabulu 12. septembra 2021.

"Oni [profesori ] takođe mogu da predaju ali u skladu sa šerijatskim zakonom. Treba da predaju iza zavjese ili pomoću video ekrana i na sličlne načine", rekao je Hakani.

Naglasio je da njegova vlada namjerava da sačuva dostignuća koja je Afganistan načinio u obrazovnom sektoru u proteklih 20 godina, ali da neće biti zajedničkog školovanja u zemlji.

"Nije da ćemo krenuti od nule. Ne. Nastavićemo nadgradnju onoga što je postignuto do sada, ali uz veću pažnju", dodao je Hakani.

Pod vladom Talibana u Afganistanu 1996-2001. godine, ljudska prava, a posebno ženska prava su bila drastično ograničena, što je dovelo do izolacije zemlje u tom periodu.

Fundamentalistička grupa je uvela brutalni sudski sistem. Žene nisu smjele da izlaze iz kuće bez muškog rođaka i nije im bilo dozvoljeno da se školuju.

Od kad su se vratili na vlast prije skoro mjesec dana, talibani su obećali da će braniti ljudska prava i dozvoliti ženama da se školuju ili rade, kako bi ostali dio globalne zajednice i nastavili da dobijaju finansijsku pomoć da bi izašli na kraj sa različitim krizama u zemlji.

Talibani su prošle nedjelje uspostavili prelaznu vladu u kojoj su isključivo muškarci, nekoliko dana nakon što su američki i zapadni saveznici povukli svoje vojnike iz Afganistana, i okončali dvadesetogodišnje učešće u ratu sa islamističkim pokretom.

SAD i međunarodna zajednica pomno prate da vide da li su se talibani zaista reformisali i ublažili svoju tvrdu politiku iz prošlosti, prije nego što budu razmotrili uspostavljanje diplomatskih kontakata sa novom vladom u Kabulu.

Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.
Marš podrške vladi talibana održan je ispred Univerziteta u Kabulu, 11. septembra 2021.

Prošle nedjelje, grupa uglavnom studentkinja, u crnoj odeći koja ih je pokrivala od glave do pete, okupila su se unutar univerziteta u Kabulu a kasnije su izašle na ulice da bi iskazale podršku pravilima talibana o oblačenju i odvojenim učionicama za muškarce i žene.

Dok su državni univerziteti i dalje zatvoreni u Afganistanu, pretežno zbog izbijanja koronavirusa, privatni univerziteti su se otvorili prije sedam dana. Učionice su podijeljene zavjesama.

Hakani je rekao da će se segregacija na osnovu pola sprovoditi širom zemlje i da će se narednih mjeseci takođe razmotriti predmeti koji se studiraju.

Sjedinjene Države obilježile 20. godišnjicu terorističkih napada uz pozive na jedinstvo

S lijeva, Bill i Hillary Clinton, Barack i Michelle Obama, Joe i Jill Biden, Michael Bloomber i partnerica Diana Taylor, Nancy Pelosi, te Chuck Schumer tokom obilježavanja 11. septembra u Nacionalnom memorijalnom muzeju u New Yorku.

Obilježavanje godišnjice napada 11. septembra na mjestu Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku počelo je zvonjavom zvona i minutom šutnje, tačno 20 godina poslije početka najsmrtonosnijeg terorističkog napada na američkom tlu.

Predsjednik Joe Biden, bivši predsjednici Barack Obama i Bill Clinton, članovi Kongresa i drugi zvaničnici zajedno sa velikim brojem rođaka žrtava posjetili su memorijalni trg u New Yorku - spomenik podignut na mjestu gdje su se urušile kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra, u koje su udarila dva oteta aviona.

U 8:46 minuta minutom šutnje obilježili su trenutak udara prvog aviona, a rođaci poginulih čitali su imena žrtava, što je tradicija njujorške komemoracije.

Orkestar njujorške policije svirao je staru američku folk pesmu Hard Times Come Again No More, dok je rok zvijezda Bruce Springsteen izveo akustičnu verziju pesme I'll See You in My Dreams.

Mike Low, čija je kćerka bila stjuardesa na avionu koji je udario u sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra, opisao je "nevjerovatnu tugu", koju njegova porodica osjeća u proteklih dvadeset godina.

"Dok čitamo imena onih koje smo izgubili, sjećam se tog užasnog dana kada se činilo da se oblak zla spustio na naš svijet, ali je to također bilo vrijeme kada su mnogi daleko prevazišli ono što čine u svakodnevnom životu, da bi pomogli drugima", rekao je Low.

Komemoracije se održavaju i na dvije druge lokacije gdje su teroristi 11. septembra oborili otete avione - u Pentagonu i u polju blizu Shanksville​a u Pennsylvaniji​.

Biden je odao poštu žrtvama na sve tri lokacije. Američki predsjednici često putuju na jednu od tri mjesta napada, ali nije uobičajeno da posjete sve tri.

"Predsjednik je smatrao da je važno da posjeti svako od ta tri mjesta da oda poštu izbubljenim životima i žrtvama koje su podnijete tog dana", izjavila je u petak Jen Psaki, portparolka Bijele kuće.

Prema planu komemoracija, predsjednik Biden neće držati govor ni na jednoj od lokacija terorističkih napada 11. septembra. Umjesto toga, u petak je objavljen video snimak u kome je pozvao naciju na zacijeljenje i promišljanje.

"Jedinstvo nas čini onim što smo - Amerikom u svom najboljem svjetlu. Za mene je to najznačajnija pouka 11. septembra. Kada smo bili u najtežem trenutku - učinili smo sve što nas čini ljudima. U borbi za dušu Amerike –- jedinstvo je naša najveća snaga", rekao je Biden u video poruci.

Komemoracija u Pentagonu

U Pentagonu, sjedištu američke vojske, američka zastava je razvijena na zapadnoj strani, gdje je avion udario u zgradu u 9:37 minuta.

Američka zastava razvijena je na zapadnoj strani Pentagona, 11. septembra 2021.
Američka zastava razvijena je na zapadnoj strani Pentagona, 11. septembra 2021.

"Naša je dužnost da se sjećamo, i dužnost je da branimo našu demokratiju", poručio je sekretar za odbranu Llojd Austin.

On je izjavio da se danas pripadnici američke vojske sjećaju "ne samo palih kolega, nego i misije koju smo dijelili". Dodao je da je skoro četvrtina građana koje američka vojska danas brani rođena poslije napada 11. septembra, uključujući i neke od 13 američkih vojnika nastradalih u nedavnom napadu u Afganistanu.

"Ne možemo znati šta će donijeti narednih 20 godina, ne možemo znati kakve nove opasnosti nose. Ali znamo da će Amerika uvijek biti lider", zaključio je Austin.

U Pentagonu je održana i privatna ceremonija u čast 184 ljudi koji su izgubili život na tom mjestu.

Predsjednik Biden odao je počast poginulima u Pentagonu.

Predsjednik Biden i prva dama Jill polažu vijenac u Pentagonu.
Predsjednik Biden i prva dama Jill polažu vijenac u Pentagonu.

Počast žrtvama sa Unitedovog leta 93

Žrtvama i herojima leta 93 odata je počast na ceremoniji na mjestu gdje se četvrti oteti avion srušio u polje 11. septembra 2001, nakon što su putnici pokušali da povrate kontrolu nad avionom od terorista. Komemoraciji su prisustvovali guverner Pennsylvanije Tom Wolf, bivši predsjednik George Bush i potpredsjednica SAD Kamal Harris.

"U danima poslije 11. septembra 2001. godine, svi smo se podsjetili da je jedinstvo moguće u Americi. Također smo se podsetili da je jedinstvo - imperativ u Americi. Ono je od ključnog značaja za naš zajednički prosperitet, našu nacionalnu bezbjednost i status u svijetu", rekla je potpredsjednica​.

Kamala Harris govori na ceremoniji Shanksvilleu, Pennsylvania.
Kamala Harris govori na ceremoniji Shanksvilleu, Pennsylvania.

Guverner Wolf je poručio: "Ova priča i ovo mjesto nas svakog dana podsjećaju na to šta znači biti Amerikanac. U teška vremena, mi, Amerikanci, se ujedinjujemo, tešimo jedni druge, štitimo jedni druge i ustajemo jedni za druge. Ovaj spomenik je moćni podsjetnik na to šta smo izgubili ali i moćni podsjetnik na snagu američkog duha."

Bivši predsjednik Bush je rekao: "U sedmicama i mjesecima nakon napada 11. septembra bio sam ponosan što sam vodio nevjerojatne, otporne i ujedinjene ljude. Kad je riječ o jedinstvu Amerike, ti dani djeluju tako daleko od nas. Toliki dio naše politike postao je goli apel na ljutnju, strah i ogorčenost. To nas ostavlja zabrinutim za naciju i našu budućnost zajedno."

Bush na ceremoniji Shanksvilleu.
Bush na ceremoniji Shanksvilleu.

Predsjednik Biden i prva dama Jill položili su vijenac na spomenik žrtvama tokom posjete Shanksvilleu.

Joe Biden i prva dama Jill polažu vijenac na spomeniku žrtvama leta 93.
Joe Biden i prva dama Jill polažu vijenac na spomeniku žrtvama leta 93.

Širom zemlje se održavaju druge ceremonije - od polaganja vijenaca u Portlandu u Maineu do parade vatrogasnih kola u Guamu.

Užasi 11. septembra 2001. trajali su nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je ubijeno u najtežem terorističkom napadu u modernoj istoriji.

Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri nedjelje i dva dana rata u Afganistanu, gdje je prema podacima Pentagona poginulo najmanje 2.325 američkih vojnika. Niko ne zna tačan broj poginulih civila.

Prošlog mjeseca, brojne porodice žrtava 11. septembra pozvale su Bidena da preskoči komemoraciju dvadesetogodišnjice napada ako ne deklasifikuje dokumenta koja, prema njihovim riječima, pokazuju da su lideri Saudijske Arabije podržali napade, prenosi agencija Reuters.

Prošle nedjelje, predsjednik je naložio Sekretarijatu za pravosuđe da obavi reviziju dokumenata iz FBI-jeve istrage napada, kako bi bili deklasifikovani i objavljeni.

U izvještaju su korištene informacije AP-a i Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG