Linkovi

Najnovije

Trump govorom iz Bijele kuće zatvara republikansku konvenciju

President Donald Trump walks to the stage after Vice President Mike Pence delivered a speech on the third day of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument and Historic Shrine in Baltimore, Aug. 26, 2020.
President Donald Trump walks to the stage after Vice President Mike Pence delivered a speech on the third day of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument and Historic Shrine in Baltimore, Aug. 26, 2020.

Partijski skupovi, na kojima su protekle dvije nedjelje dvije glavne stranke u SAD imenovale svoje predsjedničke kandidate, biće okončani u četvrtak obraćanjem predsjednika Donalda Trumpa na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji, u kojem će zvanično prihvatiti nominaciju za drugi mandat.

Trump će govoriti iz Bijele kuće, poslije čega će biti održan vatromet. U četvrtak će se, između ostalih, obratiti i lideri republikanaca u Senatu i Predstavničkom domu Mitch McConnell​ i Kevin McCarthy, senator Tom Cotton​ i Trumpova kćerka i savjetnica Ivanka.

US Vice President Mike Pence speaks during the third night of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument in Baltimore, Maryland, August 26, 2020. (Photo by SAUL LOEB / AFP)
US Vice President Mike Pence speaks during the third night of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument in Baltimore, Maryland, August 26, 2020. (Photo by SAUL LOEB / AFP)

Dok se protesti i neredi uzrokovani rasnim pitanjima šire Amerikom, potpredsjednik Mike Pence je u svom govoru treće večeri Republikanske nacionalne konvencije poručio da "građani neće biti bezbjedni u Americi Joe Bidena" i napao demokratskog kandidata kao nekoga ko želi da smanji budžet policiji.

"Joe Biden kaže da je Amerika sistemski rasistička. Da policija u Americi ne tretira jednako manjine. Kada su ga pitali da li bi podržao smanjenje budžeta policiji, odgovorio je potvrdno", kazao je Pence.

"Istina je da nećete biti bezbjedni u Americi Joe Biden", rekao je potpredsjednik SAD koji se na konvenciji obratio iz Fort McHenryja u Baltimoru, gdje su se 1814. američke trupe odbranile od napada Britanaca, što je inspirisalo i pisanje američke himne.

Predsjednik Donald Trump i njegove pristalice su optužile Bidena da podržava pozive grupa Black Lives Matter i drugih da se ukine finansiranje policije, što je Biden negirao.

Ali, Pence je tačno rekao da Biden i njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris žele da smanje budžet policiji i taj novac prebace drugim službama koje se bore protiv kriminala.

U.S. President Donald Trump, first lady Melania Trump, U.S. Vice President Mike Pence and his wife Karen Pence hold their hands over their hearts as they listen to singer Trace Atkins sing the U.S. National Anthem after Pence's acceptance speech as the 20
U.S. President Donald Trump, first lady Melania Trump, U.S. Vice President Mike Pence and his wife Karen Pence hold their hands over their hearts as they listen to singer Trace Atkins sing the U.S. National Anthem after Pence's acceptance speech as the 20

Nominacija

Pence je formalno prihvatio nominaciju za svoj drugi poptredsjednički mandat ako Trump pobijedi na izborima 3. novembra. Pred suprugom Karen i oko 130 prisutnih koji su slušali govor, Pence je obećao da će "Trump stajati uz policiju i da im nikada neće ukinuti budžet".

U toku Republikanske nacionalne konvencije, u gradu Kenosha u Wisconsinu policijac je pucao u Afroamerikanca, što je izazvalo proteste i nerede.

Flares go off in front of a Kenosha Country Sheriff vehicle as demonstrators take part in a protest following the police shooting of Jacob Blake, a Black man, in Kenosha, Wisconsin, Aug. 25, 2020.
Flares go off in front of a Kenosha Country Sheriff vehicle as demonstrators take part in a protest following the police shooting of Jacob Blake, a Black man, in Kenosha, Wisconsin, Aug. 25, 2020.

Jacob Blake upucan je u leđa i kako kažu njegovi roditelji vjerovatno će ostati paralizovan. Na ulicama Kenoshe paljeni su automobili i zgrade i ubijeno je dvoje ljudi, zbog čega je uhapšen jedan tinejdžer.

Trump i Pence, uz druge govornike na konvenciji, stali su na starnu policije i protiv nasilnih demonstranata. U SAD traju protesti zbog rasne nejednakosti i policijske brutalnosti od 25. maja, kada je policajac u Minneapolisu ubio crnca Georgea Floyda.

"Nasilje u Kenoshi mora da prestane", kazao je Pence i istakao da će Trumpova administracija sprovesti red i zakon.

"Amerikanci znaju da ne moraju da biraju između policije i svojih komšija Afroamerikanaca kako bi se život u njihovim zajednicama poboljšao. Od prvog dana u administraciji radimo na oba kolosijeka, i tako ćemo nastaviti i u naredne četiri godine", poručio je potpredsjednik SAD.

Na konvenciji su se pojavili i predsjednik Trump i njegova supruga Melania koja je u utorak uveče održala svoj govor.

White House counselor Kellyanne Conway waves as she waits to hear Vice President Mike Pence speak on the third day of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument and Historic Shrine in Baltimore, Wednesday, Aug. 26, 2020.
White House counselor Kellyanne Conway waves as she waits to hear Vice President Mike Pence speak on the third day of the Republican National Convention at Fort McHenry National Monument and Historic Shrine in Baltimore, Wednesday, Aug. 26, 2020.

Trumpova savjetnica u ostavci Kellyanne Conway​ opisala je predsjednika kao nekoga ko će voditi najtežu borbu i stati u zaštitu građana.

"Predsjednik Trump je šampion za heroje svakodnevnice", rekla je Conway koja uskoro napušta Bijelu kuću da bi, kako kaže, provela više vremena sa porodicom.

Na konvenciji u srijedu uveče govorili su i senatorka iz Tennesseea ​Marsha Blackburn​ i Richard Grenell​, ambasador u Berlinu.

Predsjednik Trump će se obratiti posljednje večeri konvencije u četvrtak, iz Bijele kuće, dok će u blizini biti organizovan i vatromet.

U.S. President Donald Trump speaks at the Republican National Convention in Charlotte, North Carolina, U.S., August 24, 2020. Jessica Koscielniak/Pool via REUTERS
U.S. President Donald Trump speaks at the Republican National Convention in Charlotte, North Carolina, U.S., August 24, 2020. Jessica Koscielniak/Pool via REUTERS

Istraživanja pokazuju da većina Amerikanaca ne podržava način na koji se Trump bori sa koronavirusom, koji je u Americi do sada ubio 179 hiljada i zarazio 5,8 miliona ljudi, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins.

Neke ankete pokazuju da Biden vodi u odnosu na Trumpa u prosjeku za 7,6 odsto, pokazuju podaci sa sitea Real Clear Politics. Prednost Bidena u državama koje mogu da odluče ishod izbora je znatno manja.

U proteklih 40 godina samo su dvojica predsjednika izgubila trku za drugi mandat - Jimmy Carter 1980. i George Bush stariji 1992.

See all News Updates of the Day

Biden će poništiti studentske kredite za još 160.000 zajmoprimaca

Američki predsjednik Joe Biden odlazi nakon izlaganja o dugu za studentski zajam na Medison koledžu 8. aprila 2024. u Madisonu, Wisconsin.
Američki predsjednik Joe Biden odlazi nakon izlaganja o dugu za studentski zajam na Medison koledžu 8. aprila 2024. u Madisonu, Wisconsin.

Bidenova administracija ukida studentske kredite za još 160.000 zajmoprimaca kroz kombinaciju postojećih programa.

Američko Ministarstvo obrazovanja objavilo je u srijedu posljednju rundu poništenja, rekavši da će izbrisati 7,7 milijardi dolara saveznih studentskih kredita. Najnovijom akcijom administracija je saopštila da je otkazala studentski dug od 167 milijardi dolara za skoro 5 miliona Amerikanaca kroz nekoliko programa.

"Od prvog dana moje administracije, obećao sam da ću se boriti da visoko obrazovanje bude ulaznica za srednju klasu, a ne prepreka mogućnostima", rekao je predsjednik Joe Biden u izjavi. „Nikada neću prestati da radim na otpisu studentskog duga — bez obzira koliko puta nas republikanski izabrani zvaničnici pokušavaju zaustaviti.

Najnovija olakšica ići će zajmoprimcima u tri kategorije koji dostignu određene prekretnice koje ih čine kvalifikovanim za otkazivanje.

Dobit će 54.000 zajmoprimaca koji su upisani u Bidenov novi plan otplate zasnovan na prihodima, zajedno sa 39.000 upisanih u ranije planove zasnovane na prihodima, i oko 67.000 koji ispunjavaju uslove kroz program oprosta zajma za javne usluge.

Bidenov novi plan plaćanja, poznat kao SAVE plan, nudi brži put do oprosta od ranijih verzija. Sve više ljudi sada ispunjava uslove za otkazivanje kredita pošto su dostigli 10 godina otplate, što je nova ciljna linija koja je deceniju ranije od onoga s čime su se zajmoprimci suočavali u prošlosti.

Otkazivanje ide naprijed čak i dok se Bidenov SAVE plan suočava sa pravnim izazovima država koje predvode republikanci. Grupa od 11 država predvođena Kansasom tužila je da blokira plan u martu, a slijedilo ih je još sedam predvođenih Missourijem u aprilu. U dvije savezne tužbe, države kažu da je Biden morao proći kroz Kongres za reviziju saveznih planova otplate.

Zasebna akcija Bidenove administracije imala je za cilj da ispravi prethodne greške koje su odlagale otkazivanje za neke zajmoprimce upisane u druge planove otplate i kroz Oprost zajmova u javnoj službi, koji oprašta zajmove ljudima koji otplaćuju 10 godina dok rade na poslovima u javnoj službi.

Bidenova administracija svakog mjeseca najavljuje nove serije oprosta jer se sve više ljudi kvalifikuje u te tri kategorije.

Prema Ministarstvu obrazovanja, jednom od 10 federalnih zajmoprimaca studentskog kredita sada je odobren neki oblik olakšica zajma.

"Jedan od svakih 10 zajmoprimaca saveznih studentskih kredita odobrenih za otplatu duga znači da jedan od svakih 10 zajmoprimaca sada ima prostora za finansijsko disanje i skinut je teret", rekao je ministar obrazovanja Miguel Cardona u izjavi.

Bidenova administracija je nastavila s otkazivanjem kredita kroz postojeće mogućnosti, a također se zalaže za novo, jednokratno otkazivanje koje bi pružilo olakšanje za više od 30 miliona zajmoprimaca u pet kategorija.

Bidenov novi plan ima za cilj da pomogne zajmoprimcima s velikim iznosima neotplaćenih kamata, onima sa starijim kreditima, onima koji su pohađali fakultetske programe niske vrijednosti i onima koji se suočavaju s drugim poteškoćama koje ih sprječavaju da otplaćuju studentske kredite. Takođe bi otkazao kredite za ljude koji ispunjavaju uslove kroz druge programe, ali se nisu prijavili.

Prijedlog prolazi kroz dugotrajan proces donošenja propisa, ali administracija je rekla da će ubrzati određene odredbe, s planovima da počnu odricati neplaćene kamate za milione zajmoprimaca od ove jeseni.

Konzervativni protivnici zaprijetili su da će osporiti i taj plan, nazivajući ga nepravednim bonusom za bogate diplomce na račun poreznih obveznika koji nisu pohađali fakultet ili su već otplatili svoje kredite.

Vrhovni sud je odbacio Bidenov raniji pokušaj jednokratnog otkazivanja, rekavši da je to prekoračilo predsjednikova ovlaštenja. Novi plan se pravi sa drugačijim pravnim obrazloženjem.

Predsjedavajući donjeg doma Kongresa za Glas Amerike: Ukrajina bi trebala biti u stanju da se bori kako 'oni smatraju prikladnim'

Artiljerijski projektili kalibra 155 mm M795 naslagani su u fabrici municije Scranton Army u Scrantonu, Pennsylvania, 13. aprila 2023. Ukrajina apeluje na Sjedinjene Države da joj dozvole korištenje oružja koje su obezbijedile SAD za napad na ciljeve unutar Rusije.
Artiljerijski projektili kalibra 155 mm M795 naslagani su u fabrici municije Scranton Army u Scrantonu, Pennsylvania, 13. aprila 2023. Ukrajina apeluje na Sjedinjene Države da joj dozvole korištenje oružja koje su obezbijedile SAD za napad na ciljeve unutar Rusije.

Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je u srijedu da Sjedinjene Države trebaju "dopustiti Ukrajini da vodi rat na način na koji smatraju prikladnim", kada je riječ o tome kako Ukrajina koristi oružje koje su dale SAD.

Posljednjih sedmica Ukrajina je intenzivirala svoje apele na Bidenovu administraciju da ukine zabranu upotrebe oružja koje su dale SAD za napade na ciljeve unutar Rusije.

Na pitanje Glasa Amerike o tom pitanju u srijedu, Johnson je odgovorio: „Oni [Ukrajina] trebaju da budu u stanju da uzvrate. I mislim da to što pokušavamo da mikroupravljamo tamošnjim naporima nije dobra politika za nas.”

Oleksandra Ustinova, članica ukrajinskog parlamenta koja je nedavno posjetila Washington, rekla je da Rusija iskorištava američka ograničenja o tome kako Ukrajina koristi oružje koje je dalo SAD.

Shvatajući da nemamo pravo da koristimo, na primer, HIMARS [raketne bacače] na teritoriji Rusije, Rusi svu svoju opremu prikazuju duž granice i koriste je za uništavanje oblasti Harkov“, rekla je Ustinova za Glas Amerike. A mi jednostavno ne možemo doći do njih, jer postoji zabrana upotrebe američkog oružja na teritoriji Rusije.

Prošle sedmice, Ustinova i neki članovi parlamenta sastali su se sa poslanicima u Kongresu kako bi se založili za promjenu politike.

U ponedjeljak je dvostranačka grupa američkih poslanika poslala pismo ministru odbrane Lloydu Austinu, tražeći da se Ukrajini dozvoli korištenje američkog oružja na strateškim ciljevima na ruskoj teritoriji.

Od suštinske je važnosti da Bidenova administracija omogući ukrajinskim vojnim vođama mogućnost da provedu cijeli spektar operacija neophodnih za odgovor na ničim izazvan napad Rusije na njihovu suverenu zemlju”, navodi se u pismu.

Nakon 22. sastanka ukrajinske obrambene kontakt grupe u ponedjeljak, Austin je naznačio da nema promjene u politici i da Sjedinjene Države očekuju da Ukrajinci koriste dostavljeno oružje unutar ukrajinske teritorije.

Po mom mišljenju, njihov fokus bi trebao biti na bliskoj borbi i osiguravanju da opslužuju one mete koje će omogućiti uspjeh u bliskoj borbi,” rekao je Austin.

Istovremeno, rekao je: "Vazdušna dinamika je malo drugačija", odgovarajući na pitanje da li Ukrajina može koristiti američku protivvazdušnu odbranu da pogodi bombardere koji bacaju jedreće bombe na oblast Harkova sa ruske teritorije.

Glas Amerike pokušao je to razjasniti sa sekretarom za štampu Pentagona Patom Ryderom.

Fokusirani smo na to da Ukrajini pružimo kapacitete koji su joj potrebni da se brani unutar ukrajinske suverene teritorije“, rekao je. “Neću se upuštati u razdvajanje gomile različitih scenarija. Opet, strateška namjera je omogućiti Ukrajini da se brani i brani svoju suverenu teritoriju.”

Bivši ambasador u Ukrajini John Herbst, sada viši direktor Euroazijskog centra Atlantskog vijeća, rekao je da ograničenja ukrajinskim snagama otežavaju odbranu Harkova, koji je trenutno pod prijetnjom obnovljene ruske ofanzive.

Ako bi Ukrajina mogla da udari na ruske trupe odmah preko granice u Rusiji koje se spremaju da uđu u Ukrajinu, Rusija bi imala mnogo veće logističke probleme prilikom pokretanja ove trenutne ofanzive“, rekao je Herbst za Glas Amerike. “A ako dozvolimo Ukrajini da puca na ruske avione koji su u ruskom vazdušnom prostoru i lansiraju jedreće bombe, manje ljudi u Harkovu bi umrlo.

Bivši ambasador u Ukrajini Steven Pifer također dijeli ovo mišljenje.

Više od 2 godine Rusija je gađala vojne i civilne ciljeve širom Ukrajine. Ukrajina bi trebala biti u mogućnosti da koristi američko/zapadno oružje da pogodi ruske vojne snage unutar Rusije koje podržavaju ruske snage koje djeluju u Ukrajini”, napisao je na X-u.

Ryjder iz Pentagona je rekao da će Ministarstvo odbrane nastaviti da vodi razgovore o zapadnom oružju sa Ukrajincima, kao i međunarodnim saveznicima i partnerima.

Ryder je rekao da za sada politika ostaje nepromijenjena.

Ako i kada budemo imali još nešto da pružimo u vezi s tim, sigurno hoćemo“, rekao je on.

Tetiana Vorozhko, Kateryna Lisunova i Maria Ulianovska iz ukrajinske službe VOA dale su svoj doprinos ovom izvještaju.

Istraživanje: Amerikanci više puše marihuanu nego što piju alkohol

New York
New York

Svakodnevna i gotovo svakodnevna upotreba marihuane je sada više uobičajena u Americi nego slični nivoi konzumiranja alkohola, pokazala je analiza nacionalnih podataka prikupljenih tokom četiri decenije.

Konzumiranje alkohola je i dalje više rasprostranjeno, ali je 2022. intenzivni nivo upotrebe marihuane prvi put premašio učestalo konzumaciju alkoholnih pića, rekao je autor studije Jonathan Caulkins, koji na Univerzitetu Karnegi Melon istražuje upotrebu kanabisa.

"Dobrih 40 odsto onih koji koriste kanabis to rade svakodnevno ili gotovo svakodnevno, što je trend koji se više povezuje sa upotrebom duhana nego uobičajenim konzumiranjem alkohola", kaže Caulkins.

Istraživanje, zasnovano na podacima iz Nacionalne ankete o upotrebi droge i zdravlju, objavljeno je u srijedu u časopisu "Addiction" (Zavisnost). Anketa predstavlja visoko cijenjeni izvor procjena o upotrebi duhana, alkohola i droge u SAD.

Prije dvije godine, oko 17,7 miliona ljudi je svakodnevno ili gotovo svakodnevno koristilo marihuanu, u poređenju sa 14,7 miliona koji su istim tempom pili alkohol, prema studiji. Tempo svakodnevne ili gotovo svakodnevne upotrebe marihuane po glavi stanovnika se povećao 15 puta od 1992. do 2022.

Taj trend odražava promjenu politike prema marihuani. U većini američkih država sada je dozvoljena upotreba marihuane u medicinske ili rekreacione svrhe, mada je i dalje nelegalna na federalnom nivou. U novembru, birači na Floridi odlučivaće o amandmanu državnog ustava koji bi dozvolio rekreacionu upotrebu marihuane, dok savezna vlada planira da je označi kao manje opasnu drogu.

Istraživanje takođe pokazuje da kod čestih korisnika postoje veće šanse da postanu zavisni od marihuane, kaže doktor Davis A. Gorelik, profesor psihijatrije na katedri za medicinu pri Univerzitetu Merilenda. Gorelik, koji nije učestvovao u izradi nove studije, kaže da broj dnevnih korisnika sugeriše da postoji rizik da se kod većeg broja ljudi razvije problematična upotreba kanabisa ili da postanu ovisnici.

"Česta upotreba takođe povećava rizik od razvoja psihoza povezanih sa upotrebom kanabisa", što je ozbiljno stanje kada osoba izgubi dodir sa realnošću, upozorava Gorelik.

Ambasada SAD: Posljedice za one koji žele uvesti isplatu plata u kešu sankcionisanim osobama

Michael Murphy, U.S. Ambassador to Bosnia and Herzegovina
Michael Murphy, U.S. Ambassador to Bosnia and Herzegovina

Podrška sankcionisanim osobama u Bosni i Hercegovini sa sobom povlači potencijalne posljedice, poručili su na društvenoj mreži X iz američke ambasade u Bosni i Hercegovini, u srijedu, 22. maja, reagujući na najave izmjena zakona o isplaćivanju plata u gotovini zaposlenima u institucijama u BiH.

Reakcija ambasade uslijedila je nakon što je 21. maja, na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) predložila izmjene Zakona o financiranju institucija BiH.

Izmjene omogućavaju da se zaposlenima na državnom nivou, koji su pod američkim sankcijama, plata isplaćuje u gotovini.

Na listi sankcija se nalazi preko 40 osoba i pravnih entiteta iz BiH, među kojima je i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Marinko Čavara.

Više od pola sankcionisanih našlo se na tom spisku nakon što je američki predsjednik Joe Biden u junu 2021. godine potpisao izvršnu naredbu, koja predviđa dodatne sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana.

Sankcionisanima su onemogućene isplate plata preko računa u banci nakon nedavnog usvajanja izmjena Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Šef Kluba HDZ BiH u državnom parlamentu Predrag Kožul smatra da bi se prihvatanjem navedenih izmjena omogućilo "ostvarivanje osnovnih ljudskih prava" osobama koje su pod američkim sankcijama.

"Sjedinjene Države će koristiti sve raspoložive provedbene mehanizme za podršku režimu sankcija SAD i prevenciju koruptivnih, destabilizirajućih ili antidejtonskih aktivnosti", naveli su iz američke ambasade u BiH.

Zašto su važna priznanja palestinske države?

Palestinska zastava na kampusu univerziteta UCLA u Los Anđelesu (Foto: AP/Jae C. Hong)
Palestinska zastava na kampusu univerziteta UCLA u Los Anđelesu (Foto: AP/Jae C. Hong)

Španija, Irska i Norveška saopštile su u srijedu da će priznati palestinsku državu 28. maja, što je korak ka ostvarenju dugotrajne palestinske aspiracije koji je preduzet usred međunarodnog gnjeva zbog broja poginulih civila i humanitarne krize u Pojasu Gaze nakon ofanzive Izraela.

Gotovo istovremene odluke dvije članice Evropske unije i Norveške, mogle bi da pojačaju “zamah” za priznavanje palestinske države i kod drugih zemalja EU i da podstaknu dalje korake u Ujedinjenim nacijama, produbljujući izolaciju Izraela.

Trenutno, sedam od 27 članica Evropske unije zvanično priznaje palestinsku državu. Pet od njih su bivše zemlje istočnog bloka, kao i Kipar. Švedska je najavila priznanje 2014.

Češka, članica EU, kaže da se odluka o priznanju palestinske države koju je donijela tadašnja Čehoslovačka 1988. godine - čiji je ona tada bila dio - ne odnosi na modernu državu. Slovačka do sada nije saopštila da li njen dio tog priznanja i dalje stoji.

Članice EU Malta i Slovenija najavile su da bi mogle da slijede njihov primjer.

Oko 140 od oko 190 zemalja zastupljenih u UN već je priznalo palestinsku državu.

Evo i zašto nova evropska priznanja mogu da budu važna.

Zašto je to važno?

Plan UN o podjeli iz 1947. godine zahtijevao je stvaranje jevrejske i palestinske države. Palestinci i arapski svijet su ga odbili jer bi im dao manje od polovine teritorije, iako Palestinci čine dvije trećine stanovništva.

Arapsko-izraelski rat sljedeće godine donio je Izraelu još više teritorije, kao i Jordanu kontrolu nad Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom, a Egiptu nad Gazom.

U Šestodnevnom ratu 1967, u kojem je pobijedio vojske pet arapskih zemalja, Izrael je zauzeo sve tri teritorije, a decenije mirovnih pregovora su propale.

Sjedinjene Države, Britanija i druge zapadne zemlje podržale su ideju nezavisne palestinske države koja postoji uz Izrael kao rješenje za najduži sukob na Bliskom istoku, ali insistiraju da palestinska državnost treba da bude rezultat direktnih pregovora, kakvih nije bilo od 2009.

Iako zemlje EU i Norveška neće priznati postojeću državu, već samo mogućnost da postoji, ova simbolika pomaže da se poboljša međunarodni položaj Palestinaca i stvara veći pritisak na Izrael da otvori pregovore o okončanju rata.

Takođe, ovaj potez daje dodatnu važnost pitanju Bliskog istoka uoči izbora za Evropski parlament 6. i 9. juna.

Zašto sada?

Diplomatski pritisak na Izrael je rastao kako se borbe sa Hamasom proteže u osmi mjesec. Generalna skupština UN je 11. maja sa značajnom većinom izglasala da se Palestini daju nova "prava i privilegije" u znak sve veće međunarodne podrške glasanju o punopravnom članstvu. Palestinske vlasti trenutno imaju status posmatrača.

Lideri Španije, Irske, Malte i Slovenije izjavili su u martu da razmatraju priznavanje palestinske države kao "pozitivan doprinos" okončanju rata.

Španski premijer Pedro Sančez rekao je u srijedu: „Ovo priznanje nije protiv bilo koga, nije protiv izraelskog naroda“, rekao je on. „To je čin u korist mira, pravde i moralne doslednosti”.

Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ejde rekao je za AP da, iako je zemlja decenijama podržavala uspostavljanje palestinske države, priznanje je "karta na koju možete jednom da igrate".

Nekada smo mislili da će priznanje doći na kraju procesa“, rekao je on. „Sada smo shvatili da priznanje treba da dođe kao podsticaj, kao jačanje procesa”.

Koje su posljedice priznanja?

Dok su desetine zemalja priznale palestinsku državu, nijedna od najvećih zapadnih sila to nije učinila, i nejasno je koliko bi na to pitanje moglo da utiče odluka ove tri države o priznanju.

Uprkos tome, njihovo priznanje bi označilo značajan uspjeh za Palestince, koji vjeruju da to daje međunarodni legitimitet njihovoj borbi. Norveška je rekla da će predstavništvo za Palestinu postati ambasada, ali nije jasno šta će da urade Irska i Španija.

Malo šta će se promijeniti na terenu u kratkom roku. Mirovni pregovori su u zastoju, a izraelska desničarska vlada izričito je protiv palestinske državnosti.

Kakav je odgovor Izraela?

Izrael je brzo reagovao u srijedu opozivom ambasadora u Irskoj, Norveškoj i Španiji.

Izraelska vlada kritikuje stavove o nezavisnosti Palestine kao "nagradu" za napad Hamasa 7. oktobra na južni Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i oteto oko 250. Odbacuje bilo kakav potez koji daje međunarodnu legimitinost Palestincima.

Koraci poput onih koje su u srijedu preduzele tri evropske zemlje će ojačati palestinsku poziciju i potkopati pregovarački proces, smatra Izrael, insistirajući da sva pitanja treba rješavati pregovorima.

Izrael često odgovara na odluke stranih zemalja za koje se smatra da su protiv njegovih interesa tako što poziva ambasadore tih zemalja i takođe kažnjava Palestince mjerama kao što je zamrzavanje transfera sredstava od poreza palestinskoj samoupravi koja već ima problem sa nedostatkom novca.

Hamas je organizacija koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku.

Ko priznaje palestinsku državu?

Oko 140 zemalja je već priznalo palestinsku državu, što je više od dvije trećine članica Ujedinjenih nacija.

Neke velike sile nagovijestile su da se njihov stav možda mijenja usred negodovanja zbog posljedica izraelske ofanzive u Gazi, u kojoj je ubijeno više od 35.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze koje kontroliše Hamas i koje ne pravi razliku između civila i boraca kada objavljuje podatke.

Britanski ministar spoljnih poslova David Cameron rekao je da ne može da bude priznanja palestinske države dok je Hamas u Gazi, ali da bi to moglo da se desi dok su u toku pregovori Izraela sa palestinskim liderima.

Francuska je nagovijestila da nije spremna da se pridruži drugim zemljama u priznavanju palestinske države, čak i ako se u principu ne protivi toj ideji.

Francuski ministar spoljnih poslova Stefan Sežurne, u komentarima koje je prenijelo njegovo ministarstvo nakon sastanka iza zatvorenih vrata sa izraelskim kolegom u srijedu, rekao je da priznavanje palestinske države mora da bude "korisno" u putu ka dvije države i dodao da ako se to učini sada, neće imati istinskog uticaja na postizanje tog cilja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG