Linkovi

Migranti i izbjeglice u BiH: Dehumanizirani ljudi, glavna meta govora mržnje


Bihać i Velika Kladuša: Nasilje - svakodnevica izbjeglica i migranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:54 0:00

Bihać i Velika Kladuša: Nasilje - svakodnevica izbjeglica i migranata

Još od otvaranja tzv. Balkanske migrantske rute koja vodi preko Bosne i Hercegovine u virtuelnom prostoru vodi se "bitka" između dvije grupacije.

Prva su ljudi koji migrante i izbjeglice smatraju ljudima u nevolji, u potrebi, pa im na različite načine i pomažu da lakše prođu kroz putovanje njihovog života.

Druga grupacija su ksenofobi i desničari koji zastupaju narativ da su migranti dio "zavjere", da su teroristi i opasnost po građane BiH i Evrope.

Ko je glasniji?

U praksi, u javnom prostoru, druga grupacija čini se glasnijom. Krivica za to smatra Šahim Kahrimanović, doktor sociologije na plećima je još jedne apstraktne grupacije koja se u javnosti često olako i grupno profilira kao "mediji".

"Glavna uloga medija, kao izvora informacija, trebala bi da bude usmjerena na oblikovanje javnog mišljenja u duhu uvažavanja istinitog i objektivnog izvještavanja, prava na informisanje, poštujući osnovne principe novinarstva ali i etičnosti.

Međutim, mediji često, radi ličnog publiciteta i potrebe za senzacijama, problem imigranata i izbjeglica posmatraju jednostrano i usko, fokusirajući se na određenu incidentnu situaciju, a ne u njegovom totalitetu, čime se objektivnost i profesionalizam dovode u pitanje.

Kroz javni prostor veoma lako se manipuliše ljudskim emocijama. Koristeći spinove i stil izražavanja mediji, u odnosu na ovu tematiku, pobuđuju netrpeljivost, stigme, pa i govor mržnje kod dijela javnosti prema imigrantima i izbjeglicama, kao glavnim akterima pomenutih dešavanja.

Istraživanja o ovoj temi pokazuju da stereotipi koji su produkt ovakvog informisanja igraju glavnu ulogu u formiranju stavova kod dijela javnosti i izgrađuju njihovu negativnu percepciju u odnosu na migrante i izbjeglice. U njihovim očima, migranti, iako manjinska grupa, predstavljaju prijetnju po sigurnost i svakodnevni život građana.", kaže Kahrimanović.

Šahim Kahrimanović, doktor sociologije
Šahim Kahrimanović, doktor sociologije

Prema podacima Vijeća za štampu BiH, samoregulacijskog tijela čiji je zadatak da pisanja novina i portala drži u granicama novinarske etike, u 2018. godini govor mržnje u web prostoru najviše je bio usmjeren upravo prema migrantima.

"Razlog tome, kaže Kahrimanović za Glas Amerike, jeste nepostojanje konstruktivnog javnog mnjenja, kritičke misli, letargija sistema ali i očita moć medija da uzrokuju negativne reakcije u javnom prostoru.

„Virtualna javna mjenja“, „mržnja iza zastora“ koju svojim često neprovjerenim informacijama fabrikuju mediji, građanski pasivizam, ravnodušnost države i sistema na problem migranata koja nije pronašla mehanizme kontrole posebno ilegalnih migranata, kao osoba osoba bez identiteta, stvaraju osjećaj netrpeljivosti i prema onima koji su strahote rata prisilile da napuste svoje domove i krenu diljem svijeta u potrazi za novim početkom.

Obzirom na opštu društvenu sliku i ekonomsku nesigurnost u našoj zemlji i ne čude takve reakcije na vijesti, kao izraz sveopšte frustracije.

Ne tako davno, mnogi od nas su bili u istoj ili sličnoj ulozi kao današnje izbjeglice i prognanici iz Sirije. I mi smo, također, bili etiketirani i stigmatizirani u sredinama u koje smo došli jer je prilagodba na drugačije često kompleksan proces.

Ovakvim stavom i diskursom u javnom prostoru stvara se veoma opasna i pogrešna slika o esenciji bosanskohercegovačkog društva koje je prepoznatljivo kao izuzetno tolerantno. I u najtežim vremenima agresije bosanskohercegovački duh je pokazao svoj izrazito visok stepen razumijevanja i uvažavanja drugog i drugačijeg te tako treba i da se nastavi." zaključuje doktor sociologije Šahim Kahrimanović.

Oduzimanje i vraćanje identiteta ljudima u pokretu

Jedna od pojedinki koje pokušavaju izbrisati stigmu migranata u BiH je i Jasmina Zapčević, magistrica engleske lingvistike sa Univerziteta u Beču.

Ona je kreatorka Facebook stranice "More Than A Migrant", virtualnog prostora u kojem se ljudima u pokretu vraćaju njihovi stigmom izbrisani identiteti.

"Kada se radi o percepciji osoba u pokretu u medijima, u potpunosti se slazem sa stavom iznesenim u poznatim britanskim novinama „The Guardian“ u clanku „How the Media Contrubutes to the Migrant Crisis“.

Naime, sam termin „migrant“, koji se isključivo koristi u medijima, doprinosi dehumanizaciji osoba u pokretu. U medijma, migrant je osoba koja nema prošlosti, a ni budućnosti, pa čak ni rodno opredjeljenje.

Migrant nema drugog identiteta, osim onoga koji je vezan za ilegalno prelaženje granica. Zbog takvog izvještavanja, običnim građanima postaje jako teško da se poistovjete sa osobama u pokretu, što vodi ka nerazumijevanju i netrpeljivosti koje vidimo širom Evrope.

Dok su tradicionalni mediji zainteresirani za te osobe samo u kontekstu migracija, ja se želim fokusirati na druge aspekte njihovih ličnosti koje nemaju veze sa njihovim statusom migranta. Pitanja koja postavljam su pitanja koja bi postavili čovjeku kojeg želite upoznati, kao naprimjer: „Imate li omiljenu hranu?“, „Koju muziku slušate?“ i slično.

Nadam se da će ovaj pristup izvještavanja o osobama u pokretu doprinijeti većem razumijevanju, empatiji, te shvatanju da su nam osobe u pokretu sličnije nego što mislimo.​", kaže Zapčević za Glas Amerike.

​"Smatram da više faktora utiče na način izvještavanja o osobama u pokretu", kaže Jasmina Zapčević, kreatorka FB stranice More Than A Migrant.

Svakako smatram da je jedan od faktora politika. Činjenica je da mnogi mediji nisu neovisni, te rade za dobrobit političkih figura u zemlji.

Jedan poznat primjer jeste američka televizijska kuća „Fox News“ koja redovno iznosi neistine o američkim manjinama, te radi u korist kozervativne republikanske partije.

Što se tiče načih prostora, sjetite se pojedinih ratnih izvještavanja u bivšoj Jugoslaviji koji su služili u svrhu zastrašivanja, te jačanja sukoba na tim prostorima, a konstruirani su pod palicom tadašnjih vođa."

"Tako da se moramo zapitati ko bi imao koristi od negativnog predstavljanja osoba u pokretu u BiH, te neumorno raditi na novinarskoj nezavisnosti.

Takoder, nestručnost ljudi koji se nazivaju novinarima doprinosi negativnoj percepciji. Izvještaji koji su napisani o osobama u pokretu često su zasnovani na „rekla kazala“, te nisu utemeljeni na činjenicama. Novinari nisu obučeni da postavljaju „teška pitanja“, pronalaze istinu i sagledaju situaciju iz više uglova. Kao rezultat, čitamo članke koji su napisani „u hodu“ čija je tačnost i objektivnost često upitna.

Dodatno, zbog velikog priliva vijesti, novinari nemaju medijskog prostora da se detaljno pozabave osobama u pokretu što rezultira objavljivanjem senzacionalističkih vijesti koje imaju veću šansu da se „prodaju“. Tako da se čini da je medijima zanimljivije izvještavati o negativnim stranama migracija jer takve priče donose vise profita", kaže Zapčević za Glas Amerike.

Govor mržnje se nastavlja

I web platforma za dekonstrukciju lažnih vijesti Raskrinkavanje, redovno bilježi nove lažne uratke negativno usmjerene na migrante.

Na državnoj .ba domeni, od aprila 2019. registrirana je web stranica koja je u četiri mjeseca plasirala više od 1600 sadržaja negativno usmjerenih prema migrantima i izbjeglicama.

Facebook stranica ovog "portala" je blokirana zbog širenja mržnje, međutim, domena je i dalje aktivna a sadržaje sa tog mjesta prenose i šire i neke popularne FB stranice u gradovima koji su se suočili sa migrantsko-izbjegličkom krizom a što može dovesti do ugrožavanja života.

Govor mržnje
Govor mržnje

Ipak, građani Bihaća, najbliži migrantima, nisu svi podlegli medijskoj hajci na nove stanovnike svog grada. U anketi rađenoj nakon što je policija migrante silom premjestila sa ulica u kamp Vučjak, dvojica stanovnika Bihaća stala su na stranu pridošlica.

Građani Bihaća: Naši ljudi su često loši prema migrantima
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:53 0:00

Komentari

XS
SM
MD
LG