Zavodi za javno zdravstvo FBiH, Unsko-sanski i Kantona Sarajevo izdvojili su dovoljno vakcina za migrante i sada su dogovorili mjesečne dane vakcinacije u svim prihvatnim centrima.
„Svjedoci smo sve većeg broja migranata koji već cijepljeni stižu u zemlju porijekla ili u tranzitne zemlje. Stavovi prema vakcinama mijenjaju se tijekom vremena na temelju globalnog razvoja i trendova. U proljeće, kada su vakcine još uvijek bila rijetke i rezervisane za starije osobe i medicinsko osoblje diljem svijeta, migranti s kojima smo razgovarali općenito su bili otvoreni za sve vrste vakcina i nadali su se da će i oni što prije dobiti pristup“, kaže Margherita Vismara, projektna koordinatorica IOM-a (Međunarodna organizacija za migracije pri UN).
„Bili su svjesni da ih putovanje tokom pandemije i život u uslovima koji dopuštaju malu izolaciju i nedovoljnu higijenu izlažu većem riziku. Nadalje, bojali su se za porodice koje su napustili, posebno kada je varijanta Delta nametnula težak danak indijskom potkontinentu. I dalje imamo dobar odaziv tokom redovnih mjesečnih sesija vakcinacije“, dodaje Vismara.
Migranti su sretni što im se nudi ova prilika i razumiju važnost zaštite sebe i onih oko sebe. Dobra i pravovremena razmjena informacija ključna je za dobar odaziv, kako migranata, tako i lokalnog stanovništva. Međutim, još uvijek ima onih koji se dvoume. Posebno se boje nuspojava koje bi ih mogle spriječiti da odu na „game“, kako oni nazivaju pokušaj prelaska granice, jer ne mogu predvidjeti kada će ih nazvati krijumčari da okušaju sreću u prelasku granice.
Migrantima su ponuđene vakcine AstraZeneca i Sinofarm. Međutim, javnozdravstvena tijela koja primjenjuju vakcine slijede WHO i nacionalne preporuke. To znači da se u slučajevima kada se ove dvije vakcine ne preporučuju, nude druga poput Moderne ili Pfizera.
„Zaključno s 6.12.2021. godine bosanskohercegovačke vlasti vakcinisale su ukupno 919 migranata koji su boravili u privremenim prihvatnim centrima u BiH i to 694 prvom dozom i 225 drugom dozom“, kaže Vismara.
Teško je izračunati tačan postotak vakcinisanih iregularnih migranata, odnosno tražitelja azila i izbjeglica, zbog velike mobilnosti ove populacije i činjenice da se svi ne javljaju u privremene prihvatne centre.
Vakcine osigurava FBiH preko Zavoda za javno zdravstvo na kantonalnoj razini. Vakcine daju stručnjaci javnog zdravstvenog sistema BiH izravno u prihvatnim centrima na dogovorene datume s upravom centra, Službom za poslove sa strancima, Danskim vijećem za izbjeglice (DRC) i drugim partnerskim organizacijama prisutnim u centrima, koji mogu logistički podržati.
IOM, kao glavni akter koji upravlja i koordinira prihvatne centre u BiH, ima ključnu ulogu u koordinaciji logistike dana cijepljenja, zajedno s DRC-om, vodećim akterom u pružanju zdravstvene zaštite migrantima i IOM-ovim provedbenim partnerom kada je u pitanju COVID-19. 19 odgovor.
Osim toga, putem DRC-a, IOM podržava i troškove injekcija za administriranje vakcina, nekih medicinskih potrepština i ljekara koji ostaje tokom noći u slučaju da neki korisnik razvije bilo kakvu nuspojavu.
„Teško je vakcinisati migrante koji borave vani. UN može doprijeti do tražitelja azila i osoba s priznatim statusom međunarodne zaštite s kojima su u kontaktu, ali je cijepljenje osoba koje borave u skvotovima, hostelima, privatnim stanovima i napuštenim zgradama i koje nisu prijavljene puno teže“, govori Vismara i dodaje kako do sada nije bilo inicijativa za vakcinaciju migranata koji borave vani.
IOM i Služba za poslove sa strancima intenziviraju napore kako bi potaknuli migrante koji borave u kampovima i skvotovima da pristupe prihvatnim centrima zbog hladnoće.
IOM i DRC podijelili su migrantima neke informacije o vakcinama, u suradnji sa WHO-om. Definitivno, kao i za lokalno stanovništvo, treba nastaviti i proširiti napore podizanja svijesti, posebno kada je riječ o rješavanju novonastalih dezinformacija i dvojbi.
„Naučna istraživanja razvijaju se neviđenim tempom, a mediji i obični ljudi teško se informišu. To još više vrijedi za strance koji ne govore jezikom zemlje domaćina i dobili su informacije filtrirane od svojih vršnjaka ili ljudi u zemljama porijekla, koji mogu imati vrlo različita iskustva“, naglašava Vismara.
