Linkovi

Vlast ne smije imati izgovor da ne zaštiti novinare

  • Glas Amerike

Medijske slobode i sigurnost novinara na Balkanu

Izvještaj o medijskim slobodama i sigurnosti novinara u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavljen je danas u zgradi Delegacije Evropske unije u Sarajevu. Riječ je o rezultatima regionalnog istraživanja kojeg su provela udruženja novinara iz BiH, Srbije, Crne Gore, Makednije i Kosova, a sa ciljem procjene nivoa slobode medija i sigurnosti novinara.

Za potrebe istraživanja ispitano je 207 subjekata iako je anketni upitnik poslan na adrese šest stotina novinara i medijskih djelatnika u BiH, kažu iz Udruženja BH novinari.

Generalni sekretar ovog udruženja, Borka Rudić, navodi zakon o kleveti kao jedan od razloga cenzure zbog kojeg su mnogi novinari onemogućeni u obavljanju svog posao iz straha da ne postanu predmet tužbe.

„To proizvodi jednu vrstu cenzure“, kaže ona i dodaje da se u BiH trenutno vode 174 sudska postupka u kojima su novinari optuženi za klevetu.

Blizu 80 posto ispitanika smatra ovaj zakon preprekom u obavljanju posla.

Kada je riječ o zakonu o pristupu informacijama, 43 posto novinara nikada nisu tražili informacije po procedurama koje su propisane ovim zakonom, a 23 posto novinara se pozvalo na ovaj zakon, ali su bili odbijeni.

Istraživanje je pokazalo da na novinare najviše utiču vlasnici medija, direktori i urednici. Čak 76 posto ispitanika je ovaj problem stavilo na prvo mjesto.

Petnaest posto ispitanika smatra da lične vrijednosti i uvjerenja novinara veoma utiču na njihov rad.

„Nekako smo se odmakli od baznih novinarskih vrijednosti, etičkih standarda i više smo okrenuti prema onome što od nas traže vlasnici, urednici i politika“, smatra Rudić.

U istraživanju je također obuhvaćen i ekonomski status novinara gdje 73 posto smatra da je drastično oslabio njihov položaj. Prosječne plate u lokalnim medijima u BiH iznose između 200 i 500 eura, na radijskim i televizijskim servisima oko 700 eura, dok je u privatnim medijima taj iznos oko 900 eura.

Profesorica sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Nermina Mujagić, smatra da pored ove statistike postoje i „nevidljive“ prepreke budući da je bh. društvo duboko etnički podijeljeno.

Nermina Mujagić: Bezbroj je udruženja, a malo koje se bavi svojim poslom
Nermina Mujagić: Bezbroj je udruženja, a malo koje se bavi svojim poslom

„Samim time su i mediji etnički podijeljeni do toga da neprestano imamo ekonomske pritiske, pritiske vlasnika i uticaj raznih monopola. Politički klijentelizam je prisutan na svakoj sceni. Ne znamo ko je sve vlasnik medija, posebno u online sferi“, kaže Mujagić i dodaje da postoji bezbroj udruženja od kojih se mali broj njih bavi svojim poslom.

„Sve su to složeni mehanizmi koji oduzimaju novinarstvu njegovu esenciju, a to je sloboda da mislimo“, ističe Mujagić.

U Republici Srpskoj (RS) u proceduri je trenutno izmjena zakona o krivičnom postupku po kojem bi se napad na novinara trebao tretirati kao napad na službeno lice, ukoliko se on desio tokom obavljanja zadatka. Iz novinarskih udruženja navode da su političari ovog entiteta podržali ovaj zakon, međutim, pojedini od njih, otvoreno poručuju novinarima o čemu da pišu, a koje teme da izbjegavaju.

„To je glupost i nema veze jedno sa drugim“, smatra Siniša Vukelić, predsjednik BHN Kluba novinara u Banja Luci.

On navodi da postoje mediji, pojedinci ili institucije koje prisiljavaju novinare da ne objavljuju ili im za to traže novac.

Vukelić: Vlast ne smije imati izgovor da ne zaštiti novinare
Vukelić: Vlast ne smije imati izgovor da ne zaštiti novinare

„Odbijati zaštititi novinare zbog pojedinaca koji to rade je potpuno suludo. To nisu novinari jer ne postupaju etično i mi se ograđujemo od njih. Vlast ne može imati izgovor da neće zaštiti novinare koji rade profesionalno svoj posao zbog par pojedinaca“, upozorava Vukelić koji je i sam bio žrtva prijetnji, čak i prijetnji smrću.

Kada je riječ o BiH integracijama, iz EU navode da se prostor za rad slobodnih medija u BiH smanjuje i da je potrebno hitno intervenirati po ovom pitanju.

„To je crvena zastavica podignuta od strane EU već dvije godine za redom“, kaže Jasna Jelisić, politička savjetnica u Uredu Specijalnog predstavnika EUSR/EUD u BiH.

Dodaje da su jasno navedeni prioriteti na kojima bi vlasti trebale intevrenirati ukoliko se želi dobiti pozitivna ocjena u izvješću o napretku.

Jedan od prioriteta je, kako kaže, depolitizacija izbora članova upravnih odbora za državne i entitetske emitere, kao i efikasan model emitiranja javnih servisa.

„EU kaže da je to esencijalno i urgentno. Nisam sigurna koliko je to na pravi način shvaćeno i koliko je urgentnost ovog pitanja prepoznata u javnom diskursu u BiH“, napominje Jelisić.

Jasna Jelisić: Nadležna tijela moraju početi registrirati napade na novinare
Jasna Jelisić: Nadležna tijela moraju početi registrirati napade na novinare

Također, EU je dala preporuku da nadležna tijela počnu registrirati napade na novinare jer svi takvi podaci dolaze od civilnog sektora, odnosno nevladinih organizacija.

„Nije mi poznato da postoji ijedna institucionalna evidencija. Važno je i da institucije sistema prave evidenciju napada na novinare“, poručuje Jelisić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG