Linkovi

Vijesti

Mediji: Trump zainteresiran za kupovinu Grenlanda

A man walks to his boat past a number of abandoned and dry-docked boats in the town of Tasiilaq, Greenland, June 15, 2018.

Američki predsjednik Donald Trump zatražio je od suradnika da istraže može li Washington kupiti Grenland, pišu u petak (16. august) američki mediji, pozivajući se na ljude upoznate sa direktivom.

Trumpov zahtjev je među pojedinim službenicima izazvao nevjericu jer su mislili da se šali, ali je on to ponovo pomenuo.

Dvije osobe koje su upoznate sa Trumpovim zahtjevom nisu željele biti imenovane jer nisu ovlaštene govoriti o planovima Bijele kuće. O Trumpovoj zainteresiranosti za kupovinu Grenlanda prvi put je pisao dnevnik Wall Street Journal.

Grenland je autonomna teritorija i dio je Danske. Trump treba posjetiti Dansku za dvije sedmice.

Donald Trump
Donald Trump

Nije poznato zašto bi Trump želio da SAD kupi Grenland, mada je njegova administracija Arktik identificirala kao oblast sa pojačanim interesiranjem za nacionalne interese Amerike.

Trump nije prvi američki predsjednik koji je želio kupiti Grenland.

Američka vojska bila je raspoređena na Grenlandu tokom Drugog svjetskog rata radi zaštite od napada nacista. Poslije rata administracija tadašnjeg predsjednika Harryja Trumana ponudila je Danskoj da otkupi Grenland za 100 miliona dolara.

See all News Updates of the Day

RAK kaznio RTRS zbog priloga o tuzlanskoj Kapiji

Tuzlanska kapija Foto: BIRN BiH

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) kaznila je Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) sa 12.000 konvertibilnih maraka (KM) zbog priloga o događajima iz 1995. godine na tuzlanskoj Kapiji, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz ove institucije.

RAK je ovaj slučaj razmatrao po službenoj dužnosti odnosno prijavi koju je 30. septembra ove godine podnijela Fondacija “Istina, pravda, pomirenje” iz Tuzle, koja se bavi istraživanjem ratnih dešavanja u Tuzli i Tuzlanskom kantonu. Predsjednik Fondacije Sinan Alić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da je ovo već druga kazna RAK-a izrečena RTRS-u po njihovoj prijavi.

“Odluka RAK-a je potvrda riječi o flagrantnom kršenju pravila profesije. To RTRS radi u kontinuitetu već godinama, mijenjaju i falsifikuju istoriju, zadirući u najdublje rane roditelja stradale djece i preživjelih s Kapije”, kaže Alić za BIRN BiH.

Analizirajući prilog, RAK je utvrdio da je došlo do kršenja “pravičnosti i nepristrasnosti” i “zaštite privatnosti” regulisanih Kodeksom o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, navodi se u rješenju o izricanju sankcije zbog priloga u kome je citiran tekst beogradskih “Večernjih novosti” u kome se navodi kako na Kapiji nije eksplodirala granata već podmetnuti eksploziv.

Dino Kalesić, otac Sandra Kalesića, dječaka koji je sa dvije i po godine bio najmlađa žrtva stradanja na Kapiji, kaže kako pozdravlja odluku “da se neko konačno sjeti da opomene i sankcioniše”.

“RAK treba mnogo dublje analizirati njihov rad i izvještavanje, ne samo po pitanju Kapije već i drugih zločina u BiH, koje uredništvo RTRS-a redovno predstavlja kroz lažnu istoriju i friziranje činjenica, bez ikakvog morala i imalo ljudske savjesti. Jer, vjerujte, nije jednostavno kad, kao otac ubijenog djeteta od dvije i po godine, pogledate da neko u programu RTRS-a tvrdi kako smo svoju djecu sami pobili”, kaže Kalesić za BIRN BiH.

Pred Sudom BiH je za zločin na Kapiji krivim proglašen Novak Đukić – da je, kao komandant Taktičke grupe “Ozren” Vojske Republike Srpske (VRS), 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da iz topova granatira grad Tuzlu, usljed čega je došlo do masakra na Kapiji, kada je ubijeno više od 70 osoba.

U februaru 2014. on je pušten iz zatvora nakon što je Ustavni sud BiH, zbog pogrešne primjene zakona, ukinuo presudu kojom je bio osuđen na 25 godina zatvora. Sud BiH je u junu 2014. kaznu Đukiću smanjio na 20 godina, a njegov branilac je nekoliko dana kasnije obavijestio Sud BiH da je osuđeni na liječenju u Srbiji.

Potjernica za Đukićem raspisana je u oktobru 2014. jer se nije odazvao pozivu za izvršenje kazne, nakon čega je od Srbije zatraženo preuzimanje presude.

Viši sud u Beogradu je nekoliko puta odgađao ročište na kojem je trebalo biti razmatrano preuzimanje izvršenja 20-godišnje zatvorske kazne.

Razlog odgađanja, kako je navedeno, jeste nedostavljanje dokumentacije iz Suda BiH koju je zatražila Đukićeva Odbrana, kao i njegovo zdravstveno stanje. Đukićevi advokati su tražili da se presuda potpuno preispita, tvrdeći da njihov klijent nije imao fer suđenje.

BIRN BiH nije odmah dobio komentar RTRS-a o kazni RAK-a.

BANJA LUKA: Bivšem šefu u ministarstvu godina dana zatvora i 3.000 KM kazne

Okružni sud Banja Luka

Bivši šef dobojskog odjeljenja u Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica Republike Srpske Jovo Jović osuđen je na godinu dana zatvora zbog primanja mita, saopšteno je iz Okružnog suda u Banjaluci.

Joviću je presuda izrečena nakon što je priznao krivicu i sklopio sporazum sa Republičkim tužilaštvom.

Prema ovom sporazumu, osim zatvorske kazne, Jović je dobio i novčanu kaznu od 3.000 konvertibilnih maraka (KM), a zabranjeno mu je i obavljanje poslova inspektora u trajanju dvije godine.

Prema optužnici koju je protiv njega podiglo Republičko tužilaštvo, Jović je zahtijevao i primio mito 5. oktobra 2017. godine.

On je bio rukovodilac odjeljenja u Doboju i predsjednik Komisije za identifikaciju lica kojima se obezbjeđuje smještaj po projektu zatvaranja kolektivnih i alternativnih smještaja.

Jović je u službenim prostorijma zahtijevao i primio 1.000 evra od jedne porodice da bi bila stavljena na spisak i da im ubrza proces rješavanja stambenog pitanja, navedeno je u presudi.

Optuženom za ratne zločine iz BiH mjesec dana da dokaže da je u pitanju greška u prepoznavanju

FILE - A banner stating "Still here" hangs on the side of the Planned Parenthood building in St. Louis, Missouri, May 31, 2019.

Advokatima Adema Kostjerevca, optuženog u Bosni i Hercegovini za zločin počinjen u Zvorniku, sudija Okružnog suda Istočnog distrikta u američkoj saveznoj državi Missouri odlučio je dati mjesec dana da prevedu zahtjev za izručenje i da iznesu dokaze da je žrtva pogrešno prepoznala optuženog.

Ured tužitelja u St. Louisu će nakon toga imati sedam dana da odgovori na navode Odbrane, kazao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) Robert Patrick, novinar St. Louis Post-Dispatcha koji je pratio ekstradicijsko ročište 15. oktobra.

Sud BiH je sredinom aprila 2015. potvrdio optužnicu protiv Kostjerevca koja ga tereti za zločin protiv civilnog stanovništva, ali zbog nedostupnosti pravosudnim organima, za njim je raspisana Interpolova potjernica.

Tužilaštvo BiH ga tereti da je, kao pripadnik Vojne policije Prve muslimanske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) u Zvorniku, u septembru i oktobru 1992. godine silovao žensku osobu srpske nacionalnosti koja je bila u drugom stanju i zatočena u objektu u kojem je stražario.

“Navedeno silovanje i zlostavljanje prouzrokovalo je gubitak trudnoće kod oštećene žrtve”, saopštili su u martu 2015. godine iz Tužilaštva BiH.

Kostjerevac, za kojeg je u optužnici navedeno da je nastanjen u SAD-u, prema informacijama koje je tada dalo Tužilaštvo BiH, saslušan je posredstvom međunarodne pravne pomoći.

Prema napisima St. Louis Post-Dispatcha, čiji novinar je pratio ekstradicijski proces, Kostjerevac je prije 17 godina došao u SAD sa suprugom.

Tokom razgovora sa agentima FBI-a, kako navodi ovaj medij, Kostjerevac je priznao da je bio pripadnik vojne policije i da je oštećenu vidio u pritvoru, ali je negirao silovanje, već je tvrdio da joj je slao hranu i odbio da je ubije kada su mu drugi to rekli.

U razgovorima sa istražiteljima uključenim u postupak za izručenje, piše Post-Dispatch, oštećena je kazala da je uhapšena 17. septembra 1992. godine, “nakon što su muslimanske snage opkolile njeno selo”, i da je oko dvije sedmice bila zatvorena u podrumu, da je bila trudna, kao i da je Kostjerevca prepoznala.

Kostjerevac je, kako se navodi, uhapšen 23. augusta ove godine, a u dokumentaciji stoji da mu je narušeno zdravstveno stanje.

Novi trgovinski rat SAD? Stupile na snagu carine na evropsku robu

FILE - A container ship is loaded at the harbor in Hamburg, Germany, Oct. 15, 2018.

SAD su uvele dodatne carine u vrijednosti 7,5 milijardi dolara na čitav niz proizvoda, što je nova trgovinska ofanziva predsjednika Donalda Trumpa uprkos evropskim prijetnjama da će uvesti uzvratne mjere, javlja AFP.

Carine su stupile na snagu u minut poslije ponoći i odnose se, pored ostalog, na avione, francuska vina i škotski viski.

Američka vlada je prije četiri dana dobila zeleno svjetlo od Svjetsko trgovinske organizacije da uvede carine kao odgovor na subvencije koje Evropska unija (EU) daje Airbus-u.

SAD su već u trgovinskom ratu s Kinom, koji predstavlja veliki rizik po stabilnost globalne ekonomije.

Trump je u srijedu ponovo napao evropske zemlje i optužio ih za nefer postupanje i "ogromne barijere" protiv uvoza iz SAD.

On međutim nije odbacio mogućnost da se postigne sporazum i tako okonča spor.

Francuski ministar finansija Bruno Le Mer, koji se nalazi u Vašingtonu na godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda, upozorio je američku vladu da će odluka o carinama imati "negativne posljedice, kako ekonomske tako i političke".

"EU je spremna da uzvrati", naveo je Le Mer.

Za danas je planiran sastanak Le Mera i američkog trgovinskog predstavnika Roberta Lajthajzera.

Pompeov bivši savjetnik svjedok u istrazi o opozivu Trumpa

Bivši savjetnik državnog sekretara SAD Majkl Mekinli dolazi u Kongres

Majkl Mekinli, bivši najbliži savjetnik državog sekretara SAD Majka Pompea, svjedočiće u istrazi o opozivu predsjednika Trumpa u Kongresu.

Mekinli je naprasno podnio ostavku prošle nedjelje.

Demokrate u Predstavničkom domu Kongresa vode istragu o tome da li je Donald Trump pritiskao ukrajinskog predsjednika da mu dostavi kompromitujuće podatke o demokratskom rivalu Džou Bajdenu.

Majkl Mekinli je karijerni diplomata, bio je ambasador u Brazilu i Afganistanu, i nema direktne veze sa Ukrajinom, ali se očekuje da bi, kao Pompeov najbliži saradnik, mogao da pruži uvid u komunikaciju.

Prethodni svjedoci u Kongresu su rekli da su Trumpov lični advokat Rudi Đulijani i ostali skrajnuli diplomatsko osoblje u odnosima sa Ukrajinom.

Bivša savetnica predsjednika Donalda Trumpa za Rusiju i Evropu Fiona Hil svjedočila je u ponedjeljak pred Kongresom da se snažno protivila smjeni bivše američke ambasadorke u Ukrajini Mari Jovanovič, a da joj je bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton dao instrukcije da pravnicima u Bijeloj kući prenese zabrinutost u vezi sa naporima da se izvrši pritisak na Ukrajinu.

Pred Kongresom je govorila i bivša ambasadorka u Ukrajini Mari Jovanovič koja je rekla da je predsjednik Trump pritiskao State Department da je povuče s položaja na osnovu "neosnovanih i lažnih tvrdnji".

U istrazi je svjedočio i bivši specijalni izaslanik Bijele kuće za Ukrajinu Kurt Volker, a u četvrtak bi trebalo da svjedoči i ambasador SAD u EU Gordon Sondlend, koji je ranije odbio da se pojavi pred Kongresom.

Trumpov lični advokat Rudi Đulijani i potpredsjednik SAD Majk Pens odbili su da se odazovu obavezujućim pozivima da dostave dokumenta u vezi sa Ukrajinom.

Pentagon je takođe saopštio da Kongresu neće davati dokumenta zbog "legalnih i praktičnih pitanja". Kancelarija za budžet Bijele kuće isto nije odgovorila na poziv.

Predsjedavajući Odbora za obaveštajna pitanja Adam Šif rekao je da su "pronađeni značajni dokazi da je Trump zloupotrijebio položaj" i da će nastaviti da razotrkivaju istinu.

Donald Trump je na Tviteru ponovo kritikovao istragu demokrata i nazvao je "fabrikovanim lažima i izmišljotinama".

Anketa Rojtersa i Ipsosa od utorka pokazuje da 43 odsto odraslih u SAD vjeruje da Tramp treba da bude opozvan, 42 odsto smatra da ne treba, a 14 odsto nije sigurno.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG