Prije nekoliko dana, u vedro i sunčano nebo iznad središnje Floride vinula se NASA-ina raketa Atlas-5, noseći znanstveni laboratorij i samohodno vozilo, rover, veličine manjeg auta, nazvano Curiosity, Znatiželja. Oba će tragati za dokazima da Crveni planet može održavati mikrobni život. Ova bi misija mogla otvoriti put misijama s ljudskim posadama u decenijama koje predstoje.
Lansiranje rakete s roverom Curiosity tek je početak ove misije. Slijedi putovanje preko 566 milijuna kilometara da bi svemirska letjelica koja, uz rover, nosi i znanstveni laboratorij, stigla do Marsa početkom augusta slijedeće godine. Upravitelj projekta Mars Science Laboratory Pete Theisinger kaže da će pristup, spuštanje i slijetanje - zajedničkim nazivom, odnosno kraticom, poznati kao EDL, entry, descent i landing - predstavljati sljedeći veliki korak u misiji:
Svima nam ostaje još mnogo posla u sljedećih osam i pol mjeseci da se pripremimo za misiju na površini Marsa u smislu završnih provjera. Ali danas, s uzletom, ovo je velik dan.“
Spuštanje jednotonskog rovera na površinu Marsa bit će složena procedura: Curiosity će biti privezan uz sletnu letilicu i spuštan, korištenjem potisnika za održavanje stabilnosti. Kad se nađe na tlu, Curiosity će istražiti okoliš oko sletišta, kratera na samoj padini jedne planine, pomoću robotske ruke i kamere postavljene na svom jarbolu. Ono što će otkriti moglo bi pomoći NASA-i u planiranju misija s ljudskim posadama u daljoj budućnosti. Oprema na roveru omogućuje bušenje stijena i uzimanje uzoraka za analizu. Curiosity neće tragati za znacima života, nego za dokazima da su nekad možda postojali uvjeti za život, objašnjava znanstvenik John Grotzinger, znanstvenik projekta Mars Science Laboratory, i dodaje:
„Naša misija je posvećena traganju za davnim uvjetima okoliša, pogodnim za život, u vrijeme kad je Mars bio daleko drugačiji od onoga što danas vidimo.“
NASA-in tim je svjestan izazova: od 40 pokušaja slanja vozila na Mars, 26 je propalo. No, kad je došlo do uspjeha, on je bio fantastičan, počevši s 1997. i devet kilograma teškim vozilom Sojourner, prvim roverom na površini Marsa. Curiosity je mnogo veći i mnogo sofisticiraniji od ičega što je ranije bilo poslano na Crveni planet, pa su i znanstvena očekivanja odgovarajuće veća.
edd.
