Ugovor između luka i oko 45.000 članova Međunarodnog udruženja lučkih radnika (ILA) istekao je u ponoć i iako je bilo obajavljeno da je u razgovorima u ponedjeljak postignut napredak, radnici su stupili u štrajk. Prekid rada koji pogađa 36 luka je prvi štrajk sindikata od 1977. godine.
Radnici su počeli da marširaju u koloni u znak protesta u luci Philadelphia nešto poslije ponoći, hodajući u krug na željezničkom prelazu ispred luke i skandirajući „nema posla bez fer ugovora”.
Sindikat je postavio transparente na bokove kamiona sa natpisom: „Automatizacija šteti porodicama: ILA predstavlja zaštitu posla”.
U Port Houstonu, koji se nalazi u centralnoj vremenskoj zoni sat iza istočne obale, najmanje 50 radnika okupilo se ispred luke sa natpisima „nema rada bez fer ugovora”. Činilo se da su spremni da počnu da protestuju. Radnici su pokazali saopštenje ILA o štrajku rekavši da su poslodavci odbili da pravedno obeštete radnike.
„ILA se bori za poštovanje, uvažavanje i pravičnost u svijetu u kojem su korporacije čvrsto odlučne da zamijene vrijedne ljude automatizacijom”, navodi se u saopštenju. „Roboti ne plaćaju poreze i ne troše novac u svojim zajednicama.”
Američka pomorska alijansa, koja zastupa luke, saopštila je u ponedjeljak uveče da su obje strane povukle svoje prethodne ponude za plate, a kada su protesne kolone porasle nešto poslije ponoći, bilo je očigledno da dogovor nije postignut.
Uvodna ponuda sindikata u pregovorima bila je povećanje plata za 77 odsto tokom šestogodišnjeg trajanja ugovora, a predsjednik Harold Daggett je rekao da je neophodno nadoknaditi inflaciju i godine malih povišica. Članovi ILA zarađuju osnovnu platu od oko 81.000 dolara godišnje (6.750 mjesečno, bruto), ali neki mogu zarađivati i preko 200.000 dolara godišnje (16,6 hiljada dolara) uz puno prekovremenog rada.
Ali u ponedeljak uveče, Alijansa je saopštila da je povećala svoju ponudu na povećanje o 50 posto tokom šest godina i obećala da će zadržati ograničenja automatizacije procesa rada iz starog ugovora. Sindikat želi potpunu zabranu automatizacije. U tom trenutku nije bilo jasno koliko su udaljene dvije strane.
„Nadamo se da bi nam ovo moglo omogućiti da u potpunosti nastavimo kolektivno pregovaranje oko ostalih otvorenih pitanja u nastojanju da postignemo sporazum”, rečeno je tada u saopštenju Alijanse.
Sindikat nije odgovorio na zahtjeve za komentar razgovora u ponedjeljak uveče, ali je ranije tokom dana saopštio je da su luke odbile zahtjeve za poštenim ugovorom i da se čini da je Alijansa namjerava da stupi u štrajk. Dvije strane nisu vodile zvanične pregovore od juna.
Alijansa je saopštila da su u njenoj ponudi utrostručeni doprinosi poslodavaca za penzione planove i ojačala opcije zdravstvene zaštite.
Tokom dana u ponedjeljak, neke luke su se već spremale za štrajk. Luka Virginia, na primjer, bila je u procesu prestanka rada. Prihvatili su posljednji ulazni voz za isporuke u 8 ujutro, zatvorili svoje kapije za ulazne kamione u podne i zahtijevali da brodovi krenu do 13 časova. Teretni poslovi su obustavljeni u 18 časova.
„Mi se radimo baš ono što bismo uradili da se pripremamo za mogući udar uragana”, rekao je za AP Joe Harris, portparol luke. „I vratićemo se u mrežu baš kao što bismo se oporavljali od uragana. Imamo iskusan tim. Ovo smo radili u prošlosti.”
Stručnjaci za lanac snabdijevanja kažu da potrošači neće primijetiti neposredan uticaj štrajka, jer se većina prodavaca skladišti robu, zahtijevajući isporuke unaprijed u okviru priprema za prodaju praznčnih poklona.
Međutim, ako potraju duže od nekoliko nedjelja, obustava rada bi značajno ugrozile nacionalni lanac snabdijevanja, što bi potencijalno dovelo do viših cijena i kašnjenja u robi koja stiže do domaćinstava i preduzeća.
Štrajk bi mogao tako da primora kompanije da plaćaju otpremnicima za kašnjenja i da prouzrokuje da neka roba stigne sa zakašnjenjem na vrhuncu praznične šoping sezone – što će potencijalno uticati na isporuku gotovo svega, od igračaka ili vještačkih jelki do automobila, kafe i voća.
Štrajk će vjerovatno imati skoro neposredan uticaj na snabdijevanje kvarljivim uvoznim proizvodima poput banana, na primjer. Luke pogođene štrajkom obrađuju 3,8 miliona metričkih tona banana svake godine, ili 75 posto nacionalne ponude, prema Američkoj federaciji poljoprivrednih biroa.
To bi također moglo da ugrozi izvoz iz luka na istočnoj obali i stvori saobraćajne gužve u lukama na zapadnoj obali, gdje radnike predstavlja drugi sindikat. Željeznice kažu da mogu da pojačaju svoje kompizicije kako bi prevezle više tereta sa zapadne obale, ali analitičari kažu da ne mogu da nadomjeste teret koji se prevozi na istoku.
„Ako se štrajkovi nastave, oni će izazvati ogromna kašnjenja u lancu snabdijevanja, efekat talasa koji će se bez sumnje preokrenuti u 2025. i izazvati haos u cijeloj industriji”, primijetio je Jay Dhokia, osnivač kompanije za upravljanje lancem snabdijevanja i logistiku Pro3PL.
J.P. Morgan je procijenio da bi štrajk koji zatvara luke na istoku i obali Meksičkog zaliva mogao da košta privredu od 3,8 do 4,5 milijardi dolara dnevno, pri čemu bi se dio toga oporavio vremenom nakon što se normalno poslovanje nastavi.
Štrajk se događa samo nekoliko nedjelja prije predsjedničkih izbora i mogao bi da postane faktor ako dođe do nestašica. Trgovci na malo, dobavljači autodijelova i uvoznici proizvoda nadali su se nagodbi ili da će predsjednik Joe Biden intervenisati i prekinuti štrajk koristeći Taft-Hartleyjev zakon, koji mu omogućava da traži period hlađenja od 80 dana.
Ali tokom razgovora sa novinarima u nedjelju, Biden, koji je radio na sudskom procesuiranju sindikalnih glasova za demokrate, rekao je „ne” kada su ga pitali da li planira da interveniše u potencijalnoj obustavi rada.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je u ponedjeljak da je po Bidenovom uputstvu administracija u redovnoj komunikaciji sa ILA i Alijansom kako bi pregovori napredovali.
Predsjednik je naložio šefu kabineta Jeffu Zienstsu i direktoru Nacionalnog ekonomskog savjeta Laelu Brainardu da sazovu članove odbora Alijanse u ponedjeljak popodne i podstaknu ih da riješe spor pošteno i brzo — na način koji doprinosi uspjehu brodarskih kompanija posljednjih godina i doprinosima sindikalnih radnika.
