Linkovi

Osuđenici i optuženici (opet) u načelničkim foteljama


Lokalni izbori 2020

Prema preliminarnim i nepotvrđenim rezultatima lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, dvije osobe osuđene za krivična djela dobile su načelničke pozicije u općinama Velika Kladuša i Ustikolina.

Osobe koje su osuđene za krivična djela ili postoji potvrđena optužnica protiv njih, kako su eksperti pojasnili Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), mogu koristiti svoje aktivno i pasivno biračko pravo jer sudovi nisu izrekli mjeru kojom im se zabranjuje politička aktivnost.

Prema preliminarnim rezultatima lokalnih izbora 2020. godine, nekoliko načelničkih pozicija su dobile osobe koje su osuđene za krivična djela ili postoji potvrđena optužnica protiv njih.

Građani u općini Velika Kladuša, prema dosadašnjim rezultatima, još jednom su dali povjerenje Fikretu Abdiću, koji je u martu 2012. pušten na slobodu iz zatvora u Puli, nakon što je odslužio dvije trećine petnaestogodišnje kazne zbog ratnog zločina počinjenog na području Bosanske krajine od 1993. do 1995. godine.

On je proglašen krivim da je, kao vrhovni zapovjednik Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NO APZB), odgovoran za otvaranje logora i prihvatnih centara kroz koje je prošlo najmanje 5.000 civila i ratnih zarobljenika.

Abdić je u junu ove godine, kao načelnik Velike Kladuše, zajedno sa svojim saradnicima, uhapšen zbog sumnje na zloupotrebu položaja i korupciju.

Prema preliminarnim i nepotvrđenim rezultatima, Esed Radeljaš iz Stranke za bolje Goražde je novi načelnik Općine Ustikolina.

Prema nepotvrđenoj presudi iz januara 2019., Radeljaš je osuđen na dvije godine zatvora za zloupotrebe službenog položaja i pranja novca. Presudom Kantonalnog suda u Sarajevu, odlučeno je da Radeljaš mora isplatiti novčana sredstva političkoj partiji BOSS u iznosu od 114.255 konvertibilnih maraka (KM). Također, Kantonalni sud mu je ovom presudom izdao i zabranu ulaska u zakonodavnu i državnu vlast, koje se finansiraju iz državnog budžeta, za naredne dvije godine.

Iz Kantonalnog suda u Sarajevu su za BIRN BiH kazali da navedena sigurnosna mjera nije stupila na snagu, jer presuda nije pravosnažna. Trenutno je u toku žalbeni postupak pred Vrhovnim sudom Federacije BiH.

BIRN BiH je 2018. godine pisao da spominjanje i korištenje imena osuđenih za ratne zločine, ili osoba protiv kojih su u toku postupci za ova djela, nije mimoišlo izbornu kampanju u BiH, zbog čega međunarodne organizacije apeluju na političare da se okrenu stvarnim problemima, a stručnjaci upozoravaju da se ne vodi računa o žrtvama i pomirenju.

Vehid Šehić iz Koalicije “Pod lupom”, bivši član Centralne izborne komisije (CIK), pojasnio je da osobe koje su osuđene za krivična djela mogu koristiti aktivno i pasivno biračko pravo, jer sudovi nisu izrekli mjeru kojom se zabranjuje politički rad na određeno vrijeme.

“Nema zakonskih, pa ni ustavnih prepreka da koriste svoje biračko pravo, ali to je pitanje političke i moralne odgovornosti. Da li je moralno da neko ko je osuđen treba da bude kandidat i to je njegov politički stav i stav političke stranke. Međutim, morala u BiH nema, pa nema ni moralne odgovornosti. Politička odgovornost apsolutno ne postoji. Tako da ne treba nikoga čuditi zašto su oni bili kandidati”, rekao je Šehić za BIRN BiH.

Prema njegovim riječima, trebalo bi se propitati koji su to građani koji njima daju povjerenje na izborima, što je vrlo zabrinjavajuće. Kako je kazao, BiH je daleko od evropske prakse kada su ovakve stvari u pitanju.

Sociolog Esad Bajtal smatra da akcenat pitanja treba biti na tome zašto političke stranke na liste stavljaju osobe koje su osuđivane i da građani ne mogu sve zapamtiti, jer se kod nas afere dešavaju iz dana u dan i stvari se zaboravljaju.

“Postavlja se pitanje zašto ih stranka kandiduje, a znamo ko glasa – glasaju stranački orijentisani ljudi, odnosno pripadnici stranke”, kaže Bajtal, smatrajući da je ključna odgovornost na strankama.

“Upitna je politička odgovornost, a o moralnoj da ne govorimo. Ali o moralnoj odgovornosti u BiH ionako ne možemo govoriti. Politike u BiH i moral, to je apsolutno nebo i zemlja. To se ne dodiruje. Imate ili politiku ili moral. Ili se baviš politikom ili si moralan čovjek pa se baviš svojim poslom. Treba se pozabiti zakonom i strankom. U svakom slučaju, nemoralno je”, dodaje Bajtal.

Dvije osobe koje su još uvijek optužene za krivična djela također su dobile povjerenje građana. Prema preliminarnim rezultatima, Miroslav Kraljević ispred Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ostaje načelnik Općine Vlasenica.

U oktobru 2019. godine Kraljeviću je pred Sudom BiH počelo suđenje zbog optužbi za progon bošnjačkih civila protivpravnim zatvaranjem, ubistvima, seksualnim zlostavljanjima, mučenjima, nestancima i drugim nečovječnim djelima počinjenim tokom 1992. i 1993. godine.

Optužnica ga tereti da je zločine počinio kao komandir specijalnog voda policije u Vlasenici.

Kraljevića je Osnovni sud u Zvorniku proglasio krivim za krivično djelo otmice.

Kraljević je bio kažnjen sa 4.000 konvertibilnih maraka (KM) nakon što je sa Okružnim tužilaštvom Bijeljina postigao sporazum o priznanju krivice. On je, kako se navodi u presudi, u septembru 2010. kidnapirao Lazu Vidakovića, odbornika Naše stranke (NS), i 12 dana ga držao u zatočeništvu u Srbiji.

Sve je izvjesnije da će i Semir Efendić, kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA), dobiti još jedan mandat za vođenje Općine Novi Grad Sarajevo. U julu ove godine Općinski sud u Sarajevu je potvrdio optužnicu protiv Efendića zbog saobraćajne nesreće u kojoj je smrtno stradao pješak.

Iz Općinskog suda u Sarajevu za BIRN BiH su kazali da je sudija koji postupa u tom predmetu već duže vrijeme na bolovanju zbog teške povrede noge i da se iz tog razloga nije zakazivalo ročište.

Komentari

XS
SM
MD
LG