Linkovi

Bosna postaje zemlja staraca


Penzioneri, Tuzla, 2017.

Bosna i Hercegovina iz godine u godinu ima sve manje stanovnika zbog negativnog prirodnog priraštaja i odlaska građana iz zemlje. Analitičari ističu da BiH polako postaje zemlja staraca.

U Banjaluci, najvećem gradu Republike Srpske, nedavno je za 24 časa rođena tek jedna beba a u Zenici, trećem po veličini gradu u Federaciji BiH nije rođena ni jedna. Ovaj podatak oslikava realnost demografskog osipanja Bosne i Hercegovine koja godinama bilježi drastičan pad stanovništva, negativnim prirodnim priraštajem i odlaskom stanovništva.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, za prvih devet mjeseci 2018. godine u zemlji je rođeno nešto više od 21.000 beba dok je sa druge strane umrlo preko 27.000 građana, a prema istim podacima BiH je posljednji put imala pozitivan prirodni priraštaj 2004. godine.

Takođe BiH je zemlja iz koje ljudi odlaze i to najviše mladi koji bi trebali da zasnivaju porodice a tačnih podataka o tome nema.

Prema različitim procjenama nevladinih organizacija, za poslednjih pet godina BiH je napustilo između 170.000 do 200.000 građana.

Demografsko osipanje rezultat je toga što vlast nije uradila ništa za građane, ističe sociolog Slavo Kukić.

"Mladom svijetu u fertilnoj dobi nisu osigurane osnovne pretpostavke, ne za obitelj, nego za život i stoga se oni vrlo često odlučuju u druge zemlje izvan BiH i utoliko BiH društvo postaje sve više, sve dominantnije društvo staraca", kaže Kukić.

Slično misli i Omer iz Velike Kladuše kojeg smo zatekli u redu za vizu ispred konzulata Slovenije u Banjaluci.

"Svi mladi gledaju da odu što prije odavde, za par godina će ostati samo starci i prazne kuće", navodi on.

Oni koji, pak, ostaju u BiH sve kasnije stupaju u brak. Muškarci u prosjeku sa 29, a žene sa 26 godina i prosječno imaju 1,4 dijete.

Demograf Aleksandar Čavić ističe da to nije dovoljno ni za prostu reprodukciju, ali je stanje takvo da mladi kasno i jako teško ostvaruju ekonomsku egzistenciju koja je osnovni preduslov za zasnivanje porodice. Zato, kaže, nadležni moraju početi hitno vući neke poteze da se zaustavi demografsko propadanje.

"Potrebno je da se usvoji populaciona politika i Republike Srpske i Federacije BiH i Brčko distrikta i da te populacione politike imaju tri osnovna elementa, to jeste pronatalitetna politika kao element broj 1, politika prema migracijama kao broj 2 i politika prema starijim licima kao broj 3", poručuje Čavić

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da nadležni očito ne žele ili ne mogu da razumiju na koji način smanjenje populacije utiče na državu.

"Gubimo radnike, gubimo potrošače, gubimo one koji stvaraju novu vrijednost, gubimo PDV, gubimo direktne poreze i samim tim gubimo punjenje budžeta bez kojeg nema ni zdravstvenog fonda ni penzionog fonda", pojašnjava Pavlović.

Uprkos svim pokazateljima koji bi upalili alarm u bilo kojoj zemlji, politički zvaničnici u BiH se i dalje bave produbljivanjem nacionalnih, vjerskih i ideoloških razlika zarad lične koristi zaboravljajući na potrebe građana, ali i same države smatra sociolog Slavo Kukić.

"Da bi se išta promijenilo, nužna je promjena političke paradigme koja će umjesto zaštite Srba, Hrvata i Bošnjaka staviti zaštitu prava čovjeka na život i donijeti mjere koje će ljude ostaviti u BiH a ne trpati ih u vozove, autobuse i avione i usmjeravati na druge svjetske destinacije", zaključuje on.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH je tada živjelo oko 3,5 miliona stanovnika. Procijene Ujedinjenih nacija iz 2017. govore da će se već za 30 godina, ako se nastave negativni trendovi, broj stanovnika u BiH smanjiti za više od pola miliona ljudi.

XS
SM
MD
LG