Spisateljica Lisa See vodi čitatelje u svom posljednjem romanu Snovi sreće na jedno transpacifičko putovanje.Ova knjiga nastavak je romana iz 2009. Djevojke iz Šangaja koji govori o dvije sestre – Pearl i Mary – koje su proživjele turbulentne tridesete godine prošlog stoljeća u Kini i pobjegle pred japanskom invazijom i okupacijom Šangaja. Došle su do Kineske četvrti Los Angelesa, gdje su ograničenja na useljavanje imigranata iz Azije dovela do cijelih mreža izmišljenih odnosa, tzv. "sinova na papiru", koji su tvrdili da imaju pravo da imigriraju u Sjedinjene Države na temelju krivotvorenih dokumenata.
Ti odnosi su često stvorili i stvarne veze kako su imigranti stvarali svoje obitelji i borili se da prežive u novoj zemlji. Uspjeh kineskih komunista 1949. godine doveo je do krize za neke Amerikance kineskog podrijetla. Mnogi su bili neprijateljski raspoloženi prema novoj vladi, kaže autorica, međutim, drugi, posebno mladi, osjećali su simpatije. "Zapravo bilo je mnogo Kineza koji su se vratili u Narodnu Republiku Kinu u jednom trenutku, 90 tisuća u godini dana samo u pokrajinu Fuijan. Ali bilo je tu i mnogo drugih ljudi koji nisu bili Kinezi koji su išli u Kinu na neki način inspirirani s onim što se tamo događalo ili čak u nadi da će tamo pokrenuti svoj biznis".
Jednom kad su tamo stigli, nije bilo lako izići iz zemlje, tako da su neki koji su se vratili u Kinu – i Kinezi i zapadnjaci – postali žrtve u tamošnjim političkim nemirima. Kasnih pedesetih godina Mao Ce Tungova vlada uvela je temeljite promjene koje su devastirale ekonomiju. To je pozadina radnje u romanu Lise See, kako se Joy, mlada Amerikanka kineskog podrijetla, vraća protiv želje svojih roditelja u domovinu koji nikad nije upoznala, a slijedi je njena majka Pearl rođena u Kini.
Njene nježne obrve, lijep nos i pune usne iskazivali su apsolutnu zaprepaštenost. Oči su joj se raširile i postale još svjetlije. Tad nisam vidjela sreću, tugu ili bijes zbog toga što sam ovdje. Vidjela sam nešto gore od toga. Hladna sjena ravnodušnosti padala je preko njenih crta lica. Buljila je u mene, ali nije rekle ni riječ. (Ulomak kad majka pronalazi kćer)
Autorica Lisa See napisala je nekoliko bestesellera s temama koje su povezane s Kinom. Kaže da su joj te teme posebno privlačne. "Ja sam djelomično Kineskinja. Ne izgledan odveć kineski, ali ja sam odrasla u vrlo tradicionalnoj američkoj obitelji kineskog podrijetla. Živim u Los Angelesu i danas imam u Los Angelesu oko 400 rođaka, od kojih su većina još u potpunosti Kinezi, a onda postoji cijeli spektar sa mnom na jednom kraju – desetak ih izgleda kao ja – a taj spektar ide sve do većine koja se može opisati kao pravi Kinezi.
Autorica kaže da je dijelom i irskog podrijetla i da kao većina Amerikanaca slavi svoje naslijeđe. "Mislim da smo svi mi ovdje u Sjedinjenim Državama imali nekog u našim obiteljima tko je bio dovoljno hrabar, dovoljno uplašen, dovoljno glup i dovoljno lud da napusti svoju zemlju i dođe ovdje. Ali još uvijek postoji dio nas koji je vezan uz našu izvornu domovinu i svi dijelimo takav osjećaj bez obzira odakle došli".
Lisa See već radi na sljedećoj knjizi. Kaže da će i taj roman ponuditi jedan uvid u iskustvo Amerikanaca kineskog podrijetla.
