Iako njena partija "Braća Italije" ima neofašističke korene, Meloni je nastojala da rasprši strahove u pogledu njenog naslijeđa, navodeći da su birači umorni od takvih priča.
Pa ipak, postoje snažni nagovještaji da neće biti tako lako otresti se tog naslijeđa: simbol njene stranke uključuje plamen u tri boje, pozajmljen od neofašističke partije formirane ubrzo po završetku rata.
Ako "Braća Italije" pobijede na izborima 25. septembra, i 45-godišnja Meloni postane premijerka, to će se dogoditi skoro tačno 100 godina nakon što je Benito Mussolini, fašistički diktator Italije, došao na vlast u oktobru 1922. godine.
2019. godine, Meloni je ponosno predstavila Gaja Julija Cezara Mussolinija, praunuka diktatora, kao jednog od svojih kandidata za Evropski parlament, iako je, na kraju, izgubio.
Za većinu italijanskih birača, pitanja o antifašizmu i neofašizmu nisu "ključni pokretač odluke za koga će da glasaju", kaže Lorenco Pregliasco, šef kompanije za istraživanje javnog mnijjenja YouTrend. "Oni to ne vide kao dio sadašnjosti, već kao dio prošlosti."
Pa ipak, Meloni je svjesna pomne međunarodne pažnje koja prati njenu kandidaturu i radije korisi izraz "konzervativna" umjesto "ekstremno-desne" kada opisuje svoju stranku.
Nedavno je snimila video poruke na engleskom, francuskom i španskom jeziku u kojima je navela da je italijanska desnica "predala fašizam historiji prije više decenija, nedvosmisleno osuđujući gušenje demokratije i ozloglašene anti-jevrejske zakone."
To je bila referenca na zakone iz 1938. kojima je maloj jevrejskoj zajednici u Italiji bilo zabranjeno da učestvuje u poslovanju, obrazovanju i drugim aspektima svakodnevnog života. Zakoni su utrli put deportaciji brojnih italijanskih Jevreja u nacističke kampove smrti za vrijeme njemačke okupacije Rima u kasnim danima Drugog svjetskog rata.
Međutim, zadržavajući plamen u tri boje u logotipu svoje stranke, "ona simbolično ističe to naslijeđe", smatra David Art, profesor političkih nauka na univerzitetu Tufts, koji proučava evropsku krajnju desnicu. "Ali onda želi da doda - mi nismo rasisti."
Za razliku od Njemačke, koja se suočila sa svojim strašnim nacističkim naslijeđem i našla načine da ga prevaziđe, period fašizma se malo proučava u italijanskim školama i na univerzitetima, kaže Gastone Malaguti. Sada 96-godišnjak, kao tinejdžer se borio protiv Mussolinijevih snaga. U decenijama tokom kojih je dolazio u učionice da priča o italijanskom Pokretu otpora i borbi protiv fašizma, nailazio je na mnoge učenike koji nisu znali tu istoriju.
Prije samo pet godina, Braća Italije — čije ime je inspirisano prvim stihom italijanske himne - viđeni su kao marginalna stranka, kada su osvojili 4,4% glasova. Sada, ankete pokazuju da bi mogli da izbiju na prvo mjesto i osvoje čak 24% glasova, nešto ispred Deomkratske partije lijevog centra, koju predvodi bivši premijer Enrico Letta.
Prema italijanskom kompleksnom, djelimično proporcionalnom izbornom sistemu, koalicije iz kampanje dovode stranačke lidere na poziciju premijera, a ne samo osvojeni glasovi. Desničarski političari su ove godine obavili znatno bolji posao od demokrata u sklapanju izbornih partnerstava širokog dometa.
Meloni je pronašla saveznike u desničarskoj partiji Liga, koju predvodi Matteo Salvini, koji se, kao i ona, zalaže za suzbijanje ilegalne imigracije. Njen drugi saveznik je bivši premijer Silvio Berlusconi, iz stranke desnog centra Forzca Italia.
Prošle godine, njena stranka je bila jedina veća partija koja je odbila da se pridruži italijanskoj vladi nacionalnog jedinstva za vreme pandemije, koju je predvodio Mario Draghi, bivši šef Evropske centralne banke. Draghijeva vlada je doživjela krah prošlog mjeseca, nakon što su je napustili Salvini, Berlusconi i lider patije Pet zvijezda Giuseppe Conte, koji su preokupirani zbog slabih rezultata svojih stranaka u istraživanjima javnog mnijenja i lokalnih izbora.
U anketama, Meloni se odaje priznanje na "dosljednom i koherentnom pristupu politici. Ona nije pravila kompromise", kaže analitičar Pregliasco, dodajući da se takođe doživljava kao "liderka koja ima jasne ideje - iako se ne slažu svi sa tim idejama, naravno".
Ona se izvinila zbog "tona", ali ne i sadržaja vatrenog govora koji je održala u junu u Španiji, kako bi prikupila podršku desničarskoj partiji Vox.
"Reći će da smo opasni, ekstremisti, rasisti, fašisti, homofobi i da poričemo stvari", rekla je, po svemu sudeći u aluziji na one koji poriču Holokaust. Završila je govor uzvikujući slogane - DA prirodnim porodicama! Ne LGBT lobiju! Da seksualnom identitetu. Ne rodnoj ideologiji."
Meloni takođe oštro kritikuje "birokrate u Briselu" i "klimatski fundamentalizam". Političarka koja ima mladu kćerku, tvrdi da su izrazi "žena" i "materinstvo" trenutno izloženi "najvećoj cenzuri".
Abortus, koji je legalan u Italiji, nije tema kampanje. Međutim, Meloni je izrazila žaljenje zbog smanjene stope rađanja u Italiji, koja bi bila još niža bez imigrantkinja.
Na mitingu svojih pristalica u Rimu 2019, Meloni je dobila glasno odobravanje publike kada je vikala: "Ja sam Giorgia! Ja sam žena. Ja sam majka. Ja sam Italijanka, i ja sam hrišćanka. I ne možete to da mi oduzmete."
U roku od nekoliko dana, njena izjava se našla u tekstu jedne rap pjesme. Dok su je neki vidjeli kao parodiju, Meloni se pjesma dopala i čak je otpjevala nekoliko stihova u programu na državnom radiju.
Prema njenoj autobiografiji iz 2021. "Ja sam Giorgia", veći dio njenog identiteta je izgrađen dok je odrastala u radničkoj četvrti Rima Garbatella. Sa 15 godina se pridružila omladini Italijanskog socijalnog pokreta, neofašističkoj stranci sa simbolom plamena, i ljepila političke plakete po prijestolnici.
Kada je imala 31 godinu, Berlusconi ju je postavio za ministricu za omladinu u svojoj trećoj i posljednjoj vladi. Ali ubrzo je krenula svojim putem i postala su-osnivač stranke "Braća Italije" 2012.
I Salvini i Meloni kažu da čuvaju "hrišćanski identitet Evrope." Stranka Giorgine Meloni je odlučno podržala Draghijeve odluke da pošalje oružje Ukrajini, dok Salvini i Berlusconi, koji se otvoreno dive ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pružili mlaku podršku. Meloni također brani članstvo u NATO-u ali često vidi pravila EU kao kršenje italijanskog suvereniteta.
Ako njena partija krajnje desnice bude dominantna u novoj Vladi Italije, postoji zabrinutost o podršci koju će Italija pružiti desničarskim vladama u Mađarskoj i Poljskoj i njihovim "duboko konzervativnim agendama", u sred strahovanja o demokratskom nazadovanju EU, kaže Art.
Sama Meloni, međutim, ističe da se "snažno protivi bilo kakvom anti-demokratskom zaokretu".
