Stručnjaci su dugo govorili da poplave predstavljaju značajnu opasnost za dvije brane koje treba da zaštite skoro 90.000 ljudi na sjeveroistoku Libije. Oni su više puta pozivali na hitno održavanje ove dvije strukture, koje se nalaze uzbrdo od primorskog grada Derne. Ali uzastopne vlade u haosom pogođenoj sjevernoafričkoj državi nisu reagirale.
"U slučaju velike poplave, posljedice će biti katastrofalne za stanovnike doline i grada", napisao je Abdelwanees Ashoor, profesor građevinarstva, u studiji objavljenoj prošle godine u časopisu Sabha University Journal of Pure and Applied nauke.
Upozorenja su se obistinila u ranim satima 11. septembra, kada su se stanovnici Derne probudili zbog glasnih eksplozija prije nego što su poplavne vode zapljusnule grad na Mediteranu. Otkrili su da su dvije brane popucale, što je izazvalo zid od vode visok dva sprata koji je izazvao uništenje i odnio čitava naselja u more.
Potop se pokazao smrtonosnim za hiljade ljudi u samo nekoliko sekundi, čupajući stambene zgrade i brišući puteve i mostove. Prijavljeno je da je više od 11.300 ljudi ubijeno, uključujući strance, a više od 10.000 se vodi kao nestalo sedmicu nakon katastrofe, prema podacima Libijskog Crvenog polumjeseca i Ujedinjenih naroda.
Zanemarivanje i korupcija rasprostranjeni su u Libiji, zemlji od oko 7 miliona ljudi koja leži na bogatstvu dokazanih rezervi nafte i prirodnog gasa. Od 2022. godine, zemlja se nalazila na 171. mjestu od 180 na indeksu transparentnosti koji je sastavio Transparency International.
Sjevernoafrička nacija je u haosu od 2011. godine, kada je pobuna Arapskog proljeća, koju je podržao NATO, svrgnula dugogodišnjeg diktatora Moamera Gadafija, koji je kasnije ubijen.
Zemlja se od tada podijelila između suparničkih administracija: jedna na zapadu koju podržava niz naoružanih grupa i milicija, a druga na istoku u savezu sa samozvanom Libijskom nacionalnom armijom, kojom komanduje moćni general Khalifa Hifter.
Brane, Abu Mansour i Derna, izgradila je jugoslovenska građevinska kompanija 1970-ih iznad Wadi Derne, koja dijeli grad. Abu Mansour, 14 kilometara od grada, bila je visoka 74 metra i mogla je da zadrži do 22,5 miliona kubnih metara vode. Brana Derna, poznata i kao Belad, je mnogo bliža gradu i mogla bi da primi 1,5 miliona kubnih metara vode.
Brane, izgrađene od gline, kamenja i zemlje, trebale su da zaštite grad od bujičnih poplava, koje nisu neuobičajene u tom području. Voda prikupljena iza brana korištena je za navodnjavanje usjeva nizvodno.
"Obje brane nisu održavane dugi niz godina, uprkos ponovljenim poplavama koje su pogodile grad u prošlosti", rekao je Saleh Emhanna, geološki istraživač sa Univerziteta Ajdabia u Libiji. “Bile su oronule.”
Brane su pretrpjele veliku štetu u snažnoj oluji koja je pogodila regiju 1986. godine, a više od decenije kasnije studija koju je naručila libijska vlada otkrila je pukotine i pukotine u njihovim strukturama, rekao je kasno glavni libijski tužilac al-Sediq al-Sour petak.
Na konferenciji za novinare u pogođenom gradu, al-Sour je rekao da će tužioci istražiti urušavanje dvije brane, kao i dodjelu sredstava za održavanje.
“Uvjeravam građane da će, ko god da je napravio greške ili nemar, tužioci sigurno preduzeti čvrste mjere, pokrenuti krivičnu prijavu protiv njega i poslati ga na suđenje”, rekao je al-Sour.
U izvještaju državne revizorske agencije iz 2021. navodi se da dvije brane nisu održavane uprkos izdvajanju više od 2 miliona dolara za tu namjenu 2012. i 2013. godine. Na tom području nisu obavljeni nikakvi radovi, a revizorska agencija okrivila je Ministarstvo rada i prirodnih resursa jer nije raskinuo ugovor i dalo ga firmi koja bi radila posao.
Turska firma je ugovorena 2007. godine za održavanje dvije brane i izgradnju još jedne brane između njih. Firma, Arsel Construction Company, na svojoj web stranici navodi da je posao završila u novembru 2012. godine.
Arsel je bila jedna od desetina turskih kompanija koje su imale projekte vrijedne više od 15 milijardi dolara u Libiji prije pobune 2011. godine. Mnoge od ovih kompanija pobjegle su od haosa u Libiji prije nego što su se vratile u posljednjih nekoliko godina, posebno kada je turska vlada uskočila da pomogne vladi sa sjedištem u Tripoliju da se odbrani od napada Hifterovih snaga 2019.
Arsel nije odgovorio na e-mail u kojem je tražio dalji komentar o dvije brane. Čini se da treća brana nikada nije izgrađena, pokazuju nedavne satelitske fotografije.
Uoči mediteranske oluje Danijel, vlasti su davale i kontradiktorne poruke. Uveli su policijski sat u Derni i drugim područjima na istoku. Općina Derna je na svojoj web stranici objavila saopštenja u kojima poziva stanovnike da se evakuiraju iz priobalnih područja zbog straha od talasa s mora.
Međutim, mnogi stanovnici rekli su da su na svoje telefone primali tekstualne poruke u kojima ih pozivaju da ne napuštaju svoje domove.
Poplave su sravnile Dernu, a zvaničnici procjenjuju da je čak četvrtina grada izbrisana. Takva devastacija odražavala je intenzitet oluje, ali i ranjivost Libije. Infrastruktura zemlje je pretrpjela široko rasprostranjeno zanemarivanje uprkos naftnom bogatstvu Libije.
Al-Sour, glavni tužilac, rekao je da će tužioci istražiti lokalne vlasti u Derni, kao i prethodne vlade. On je imenovao istražitelje iz različitih dijelova zemlje da sprovode istragu.
Vlada istočne Libije suspendovala je Derninog gradonačelnika, Abdel-Moneima al-Gaithia, do istrage o katastrofi. Gradonačelnik nije odgovarao na telefonske pozive za komentar.
Od 2014. godine istočna Libija je pod kontrolom Hiftera i njegovih snaga. Suparnička vlada sa sjedištem u glavnom gradu Tripoliju kontrolira većinu nacionalnih fondova i nadgleda infrastrukturne projekte. Ni jedni ni drugi ne tolerišu neslaganje.
Aktivisti pozivaju na međunarodnu istragu, strahujući da bi lokalna istraga bila besplodna u zemlji kojom većinom vladaju naoružane grupe i milicije. Prema izvještaju panela eksperata UN-a, "grabežljivo" ponašanje ovih grupa i milicija rezultiralo je "pronevjerom libijskih državnih fondova i propadanjem institucija i infrastrukture".
Libija je patila od slabih javnih institucija, unutrašnjeg sukoba i duboke nestabilnosti, što je omogućilo da korupcija postane raširena uz malo ili nimalo provjera zloupotrebe u javnom sektoru, navodi Transparency International.
U internetskoj peticiji koju su posljednjih dana potpisale stotine ljudi, uključujući libijske grupe za ljudska prava i nevladine organizacije, navodi se da je potreban nezavisni međunarodni komitet kako bi se "otkrili uzroci ove katastrofe" i odgovorni za to.
Jalel Harchaoui, stručnjak za Libiju u londonskom Royal United Services Institute for Defense and Security Studies, rekao je da će se istraga o katastrofi suočiti s ogromnim izazovima jer bi mogla doći do najviših zvaničnika u zapadnoj i istočnoj Libiji.
Takva istraga "mogla bi potencijalno doprijeti do najviših rangova odgovornosti", rekao je on. “Ovo predstavlja jedinstven izazov.”
