Linkovi

Izdvojeno

Kušljugić za Glas Amerike: BiH prijeti ekonomski cunami

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli
Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli

Zarobljena u političkoj retorici 90-tih godina, BiH još jednu tranziciju dočekuje nespremna. Najnovija istraživanja stručnjaka pokazuju da je spremnost državnih institucija za tzv. četvrtu industrijsku revoluciju jako niska, a da odlaganje ovih procesa BiH vodi ka najcrnjem ekonomskom scenariju. 

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli u razgovoru za Glas Amerike (VOA) kaže da već kasnimo u digitalizaciji, te da propuštanje prilike da se novim tehnološkim promjenama priključimo putem dekarbonizacije znači ekonomsko zaostajanje, dalje siromašenje i, što je najgore, nastavak odlaska ljudi.

VOA: Šta je ključna komponenta nove paradigme održivog razvoja, koja se često naziva četvrta industrijska revolucija?

KUŠLJUGIĆ: „Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija. Koncept održivog razvoja je radikalno novi pristup korištenju energije, proizvodnji dobara i načinu života općenito, koji pri realizaciji ciljeva socio-ekonomskog razvoja uvažava okolinska i klimatska ograničenja. Dekarbonizacija se zasniva na povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije i elektrifikaciji transporta i grijanja. To je radikalno drugačiji koncept razvoja od postojećeg konvencionalnog, koji je baziran na korištenju fosilnih goriva. Tranzicija sa postojećeg na budući koncept razvoja, koja treba da se realizuje u narednih 30 godina, je najradikalnija tehnička, ekonomska, socijalna i politička promjena sa kojom se čovječanstvo ikada susrelo.”

Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)
Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Da li su zemlje Zapadnog Balkana pokazale neku stratešku inicijativu za naredni period?

KUŠLJUGIĆ: „Upravo se završava regionalno istraživanje u kojem učestvuje ReSET u okviru projekta 'Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju'. Preko stotinu pozvanih stručnjaka i eksperata iz BiH, Srbije i Crne Gore smatra da je spremnost državnih institucija u njihovim zemljama za tranziciju jako niska.

VOA: Prema Vašem mišljenju šta je najveći problem?

Dekarbonizacija u BiH će se vjerovatno događati pod uticajem tržišta i vanjskog pritiska. Dakle, domaći akteri će, nažalost, biti pasivni sljedbenici.
Mirza Kušljugić

KUŠLJUGIĆ: Nema javnog dijaloga, nema rasprava u parlamentima o trenutnom lošem stanju u elektroenergetskom sektoru, nema sagledavanja procesa u svijetu i u okruženju. Od takvih vlasti se ne može očekivati inicijativa za promjene.

VOA: Koliko je strateški okvir za energetsku tranziciju izazovan za BiH?

KUŠLJUGIĆ: „U elektroenergetskom sektoru u BiH najveći socijalni i ekonomski izazov je napuštanje korištenja uglja za proizvodnju električne energije, koje će se vjerovatno desiti u periodu 2040-2045. godina. Stoga se adekvatni programi 'pravične tranzicije', kao što je npr. nedavno pokrenuti projekt EU 'Ugljeni regioni u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini', moraju započeti prije procesa smanjenja korištenja uglja u termoelektranama.​”

VOA: Na koji način bi BiH najefikasnije mogla da se uključi u procese smanjenje emisija CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Ekonomski najefikasniji način smanjenja emisija CO2 je tzv. sistem 'ograniči i trguj', koji je u EU poznat kao šema trgovanja emisijama Emission Trading Scheme (ETS). Ovaj sistem pokrenut je 2005. godine, a trenutno pokriva preko 15.000 fabrika i elektrana iz 31. zemlje Evrope i predstavlja najveći program trgovanja emisijama u svijetu. Koncept je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju i da se nakon alokacija na aukcijama može sa njima trgovati. Od početka ove godine cijena certifikata za emisije CO2 je narasla sa 35 na 55 (€/toni CO2). Poređenja radi, prosječna cijena struje na referentnoj regionalnoj berzi električne energije u Budimpešti u 2020. godini je iznosila 50 (€/MWh). Termoelektrane u BiH za 1 MWh proizvedene električne energije emituju u prosjeku 1 tonu CO2. Očigledno, kada bi imale obavezu plaćanja za emisije CO2, naše termoelektrane ne bi bile konkurentne u izvozu.”

Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)
Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)

VOA: Šta se dešava sa sredstvima koja se prikupe na aukcijama?

KUŠLJUGIĆ: „Ostaju u zemlji i obično se koriste za finansiranje programa energetske tranzicije. Postepeno uvođenje ETS šeme bi omogućilo prilagođavanje emitera - uglavnom operatora termoelektrana- i građana na rast cijene električne energije. Pri tome bi se prikupljena sredstva koristila za finansiranje socijalnih komponenti energetske tranzicije, npr. socijalnog zbrinjavanja radnika koji ostanu bez posla i restrukturiranja rudarskih područja. Ako se socijalno ugrožene kategorije stanovništva zaštite programima smanjenja energetskog siromaštva, mislim da bi ostale kategorije stanovništva mogle podnijeti takav rast cijena struje.​”

VOA: Zašto vlasti u BiH odlažu ove procese?

KUŠLJUGIĆ: „To se obično pravda neminovnim poskupljenjem cijene električne energije. Istovremeno stalno se povećava iznos naknada za subvencije obnovljivih izvora energije, koji takođe povećavaju cijenu struje. Suština je da bh. vlasti štite izvoznike električne energije u EU. Pošto se od iduće godine u EU počinje implementirati veoma ambiciozan plan dekarbonizacije - Zeleni plan EU - čija osnova će biti smanjenje dozvoljenih količina emisija za alokaciju, očekuje se da će do 2030. godine cijena certifikata narasti na 90 (€/toni CO2). Stoga, EU zahtijeva od članica Energetske zajednice da uvedu adekvatan sistem 'oporezivanja' emisija CO2 i da se u konačnici priključe EU ETS. O takvom prijedlogu će se raspravljati na redovnom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem ove godine. BiH će kad-tad morati uvesti šemu oporezivanja emisija CO2. Na to se konačno i obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije u novembru 2020. godine. Realne procjene su da će se ETS šema uvesti do 2030. godine.”

VOA: Šta će se desiti zemljama koje u međuvremenu ne prihvate postepeno uvođenje šeme plaćanja za emisije CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Od 2030. godine EU će uvesti posebnu tarifu na uvoz struje iz takvih zemalja, tzv. Carbon Border Adjusment Mechanism (CBAM). Ovu mjeru EU uvodi da bi u ravnopravan položaj dovela domaće elektrane, koje plaćaju taksu za CO2, i uvoznike struje, koji ne plaćaju ovu taksu. Znači, ili ćemo uvesti ETS i prikupljene pare koristiti za dekarbonizaciju u BiH ili će sredstva od CBAM tarife prilikom izvoza struje kao 'carine' ići na račune u EU.”

RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

VOA: Kako će to uticati na trenutne projekte izgradnje termoelektrana u BiH?

KUŠLJUGIĆ: „Bilo koliki troškovi za emitovanje CO2, čine planirane, nove termoelektrane u BiH, ekonomski neisplativim. Ilustrativan primjer je sudbina termoelektrane Šoštanj (600 MW), koja je puštena u rad 2016. godine. Očekivani gubici ove elektrane do 2030. godine, zbog izuzetno visokih troškova za emisije CO2, iznose 870 miliona €. Zbog toga vlada Slovenija razmatra mogućnost zatvaranje ove termoelektrane do 2033. godine. Znači da će ova elektrana vjerovatno raditi manje od 15 godina. Slična sudbina čeka i trenutne planirane projekte u BiH, ako bilo koji od njih bude realizovan. A planirana je izgradnja 1050 MW novih termoelektrana.​”

VOA: Ko će platiti cijenu promašenih investicija?

KUŠLJUGIĆ: „Ako budemo imali 'naših' termoelektrana Šoštanj, cijenu promašenih investicija će naravno platiti privreda i građani. Stoga sam zagovornik da privreda i građani treba da traže od politike da predstavi plan ekonomskog oporavka nakon pandemije. Osim 'zelenog oporavka', koji podrazumijeva energetsku tranziciju, ne vidim drugi plan. Dakle, do nas je - do preduzetnika i građana.”

Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)
Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Koliko realno vremena ima BiH da bi izbjegla najcrnji scenario?

KUŠLJUGIĆ: „Proteklih pet godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, potrošili smo na 'simulaciju' tranzicije. Niti jednu od reformi na koje smo se obavezali prema Energetskoj zajednici nismo u tom periodu proveli. Obaveze smo prihvatali znajući da ih nećemo realizovati. Puno je bilo i političkog prepucavanja. Vremena za odlaganje i odugovlačenje više nemamo. Trebamo pod hitno, ove godine, otvoriti javni dijalog o viziji razvoja energetike i usvojiti plan dekarbonizacije, koji je u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU. To je i obaveza koju smo preuzeli da ugradimo u Nacionalni energetski i klimatski plan, kao krovni dokument dekarbonizacije, čije usvajanje se očekuje krajem ove godine. Tek tada možemo računati na tehničku i finansijsku pomoć EU preko inicijative Zelena agenda za Zapadni Balkan, za čiju realizaciju su odvojena značajna sredstva u narednih sedam godina. U suprotnom, cijeli svijet, a posebno EU, ide u energetsku tranziciju, mi zaostajemo sa nesagledivim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Da bismo izbjegli ovaj crni scenarij moramo djelovati odmah.”

VOA: EU, ipak, nikog neće „vući za rukav”. Koliku štetu će odlaganje ovih procese nanijeti BiH?

Mi se nalazimo na peronu gdje i posljednji vagon nove tehnološke revolucije, čija komponenta je i dekarbonizacija, prolazi pored nas.
Mirza Kušljugić


KUŠLJUGIĆ: „Situacija kada ne možete racionalno upravljati promjenama i kada se problemi kaskadno nižu se naziva 'savršena oluja'. Primjeri scenarija savršene oluje su: propadanje Aluminija Mostar i trenutni problemi u rudnicima uglja u Federaciji BiH. Od BiH se to očekuje, jer je potpisala Pariški klimatski sporazum i Sofijsku deklaraciju. Ali nametanja sigurno neće biti.​”

VOA: Kakve su Vaše projekcije kada su u pitanju naredne decenije?

KUŠLJUGIĆ: „U godinama koje dolaze očekuju nas veliki problemi. A kada govorite o decenijama koje dolaze, u tom slučaju, kako reče jedan vaš kolega nakon nedavnog intervjua sa mnom: 'Neka posljednji koji izađe ugasi svjetlo. Ako svjetla bude!'. I ne treba zaboraviti da vas niko ne može spriječiti da budete siromašni, ako vi to hoćete!”

See all News Updates of the Day

SAD: Hamas 'mora biti iskorijenjen'

Američki državni sekretar Marco Rubio govori dok obilazi Jad Vašem, Svjetski centar sjećanja na holokaust, u Jerusalemu, Izrael, 16. februara 2025.
Američki državni sekretar Marco Rubio govori dok obilazi Jad Vašem, Svjetski centar sjećanja na holokaust, u Jerusalemu, Izrael, 16. februara 2025.

SAD su u nedjelju u potpunosti podržale izraelske ratne ciljeve u Gazi, a državni tajnik Marko Rubio rekao je da Hamas "mora biti iskorijenjen" i da "ne može nastaviti kao vojna ili vladina snaga".

Rubio se sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Jerusalemu na početku regionalne turneje jer prva faza krhkog primirja između Izraela i Hamasa ističe za dvije sedmice, a o drugom segmentu tek treba pregovarati.

Rubio je na svom prvom putovanju na Bliski istok kao novi najviši američki diplomata rekao Netanyahuu da "sve dok [Hamas] stoji kao sila koja može vladati ili kao sila koja može upravljati ili kao sila koja može prijetiti upotrebom nasilja, mir postaje nemoguć."

Rubio će se vjerovatno suočiti sa stalnim protivljenjem arapskih nacija u vezi s planom američkog predsjednika Donalda Trumpa da Palestince preseli iz Gaze u susjedne zemlje, a zatim da Izrael preda usku teritoriju duž obala Sredozemnog mora SAD-u u posjed i ponovni razvoj.

Dok su američki saveznici i protivnici podjednako napali Trumpov plan za Gazu, Netanyahu ga je pozdravio, rekavši da on i Trump imaju "zajedničku strategiju" za budućnost Gaze.

Ponavljajući Trumpa, izraelski lider je rekao da će "vrata pakla biti otvorena" ako Hamas ne oslobodi desetine preostalih talaca otetih u napadu 7. oktobra 2023. koji je pokrenuo rat.

Hamas, teroristička grupa koju je odredila SAD, oslobodila je u subotu tri taoca u zamjenu za skoro 400 Palestinaca koji su bili zatvoreni u Izraelu. Ali militanti i dalje drže desetine talaca koje su zarobili u terorističkom napadu u kojem je poginulo 1.200 ljudi.

Izraelska kontraofanziva tokom 15 mjeseci borbi u Gazi ubila je više od 48.000 Palestinaca, prema teritorijalnom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između boraca i civila. Izrael, bez dokaza, kaže da je ubio preko 17.000 militanata.

Palestinci sjede među ruševinama zgrada uništenih tokom izraelske ofanzive, usred primirja između Izraela i Hamasa, u Rafi u južnom pojasu Gaze, 16. februara 2025. godine.
Palestinci sjede među ruševinama zgrada uništenih tokom izraelske ofanzive, usred primirja između Izraela i Hamasa, u Rafi u južnom pojasu Gaze, 16. februara 2025. godine.

Rubio i Netanyahu su se sastali dok se prva faza primirja bliži kraju. U drugoj fazi, probni plan poziva Hamas da oslobodi desetine preostalih talaca u zamjenu za još palestinskih zarobljenika, sastavljanje trajnog primirja i povlačenje izraelskih snaga. Ali detaljni uslovi sporazuma tek treba da se pregovaraju.

Čvrst stav SAD-a koji se usklađuje s Netanyahuovom pozicijom mogao bi zakomplicirati napore za nastavak pregovora s Hamasom, koji, uprkos velikim gubicima u ratu, ostaje netaknut i pod kontrolom Gaze.

Neki od Netanyahuovih pristalica u izraelskoj vladi žele nastaviti rat kada se završi prva faza primirja, ali bi njegovo nastavljanje moglo ugroziti živote preostalih talaca.

Netanyahu je ponudio Hamasu priliku da se preda i pošalje svoje najviše lidere u egzil, ali je Hamas odbio takav scenario.

U međuvremenu, uprkos tome što je primirje uglavnom održano, izraelska vojska je saopštila da je izvela zračni napad u nedjelju rano na ljude koji su se približili njenim snagama u južnoj Gazi.

Ministarstvo unutrašnjih poslova koje vodi Hamas saopćilo je da su u napadu ubijena tri njegova policajca dok su osiguravali ulazak kamiona pomoći u blizini Rafaha, na egipatskoj granici.

Palestinka tuguje u bolnici nakon što su u izraelskom napadu ubijena tri policajca, prema Hamasovom ministarstvu unutrašnjih poslova, u Khan Younisu, južni pojas Gaze, 16. februara 2025. godine.
Palestinka tuguje u bolnici nakon što su u izraelskom napadu ubijena tri policajca, prema Hamasovom ministarstvu unutrašnjih poslova, u Khan Younisu, južni pojas Gaze, 16. februara 2025. godine.

Hamas je napad opisao kao "ozbiljno kršenje" primirja i optužio Netanyahua da pokušava da sabotira sporazum.

Tokom svoje turneje po regionu, Rubio se nije trebao sastati ni sa jednim palestinskim zvaničnikom.

Egipat kaže da je domaćin arapskog samita 27. februara i da radi s drugim zemljama na kontraprijedlogu koji bi omogućio obnovu Gaze bez uklanjanja njenog stanovništva. Grupe za ljudska prava kažu da bi protjerivanje Palestinaca vjerovatno predstavljalo kršenje međunarodnog prava.

Arapske nacije dugo su pozivale na stvaranje nezavisne palestinske države koja bi postojala uz Izrael, što su i SAD podržale. Ali Netanyahu se protivi rješenju o dvije države, a američko vlasništvo nad Gazom također bi vjerovatno okončalo mogućnost da palestinska država obuhvata Gazu i Zapadnu obalu koju su okupirali Izrael.

Egipat je upozorio da bi svaki masovni priliv Palestinaca iz Gaze potkopao njegov skoro pola vijeka star mirovni sporazum s Izraelom, kamen temeljac američkog utjecaja u regiji.

Rubio bi također trebao posjetiti Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju.

Ujedinjeni Arapski Emirati bili su vodeća sila iza Abrahamovog sporazuma iz 2020. u kojem su četiri arapske države normalizirale odnose s Izraelom tokom Trumpovog prvog mandata u Bijeloj kući. Trump se nada da će proširiti sporazume na Saudijsku Arabiju, potencijalno nudeći bliže veze u odbrani SAD-a, ali je kraljevina rekla da neće normalizirati odnose s Izraelom bez puta u palestinsku državu.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa.

Minhen: Američki potpredsjednik Vance upozorio evropske saveznike na 'prijetnju iznutra'

Vance: Najveća opasnost za Evropu dolazi iznutra, a ne od Rusije ili Kine
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Potpredsjednik JD Vance upozorio je evropske saveznike koji su prisustvovali sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u Njemačkoj na "prijetnju iznutra", tvrdeći da evropske vlade provode ekstremnu cenzuru i da nisu uspjele na adekvatan način riješiti "migraciju van kontrole".

"Prijetnja zbog koje se najviše brinem u odnosu na Evropu nije Rusija, nije Kina, to nije bilo koji drugi vanjski akter", rekao je u petak. “Ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijele sa Sjedinjenim Američkim Državama.”

Vance je osudio Rumuniju, saveznicu u NATO-u, zbog njenog nedavnog otkazivanja rezultata predsjedničkih izbora zbog dokaza o ruskim dezinformacijama. "Ako se vaša demokratija može uništiti sa nekoliko stotina hiljada dolara digitalnog oglašavanja iz strane zemlje, onda to nije bilo jako jako", rekao je. “Zamolio bih svoje evropske prijatelje da imaju neku perspektivu.”

Činilo se da je takođe izrazio podršku desničarskim strankama kojima je zabranjeno da se pridruže vladama u Evropi, rekavši: „Demokratija počiva na svetom principu da je glas naroda bitan. Nema mjesta za firewall.”

Vance je rekao da o svim hitnim izazovima s kojima se Evropa i SAD suočavaju "nema ništa hitnije od migracije".

Za to je okrivio "seriju svjesnih odluka koje su donijeli političari širom kontinenta i drugi širom svijeta", a istakao je napad u četvrtak u Minhenu u kojem je jedan afganistanski državljanin uletio automobilom u gomilu, ranivši najmanje 30 ljudi.

Ove izjave su bile iznenađenje za publiku lidera i najviših zvaničnika koji su očekivali da će se Vance fokusirati na Ukrajinu i Rusiju. Potpredsjednik je dao samo usputnu primjedbu o ovom pitanju.

Trumpova administracija je “veoma zabrinuta za evropsku sigurnost i vjeruje da možemo doći do razumnog rješenja između Rusije i Ukrajine”, rekao je Vance. “Također vjerujemo da je važno u narednim godinama da Evropa u velikoj mjeri pojača kako bi obezbijedila sopstvenu odbranu.”

Nakon Vanceovog govora, njemački ministar odbrane Boris Pistorius odbacio je Vensovu karakterizaciju evropske politike.

“Ako ga dobro razumijem, on upoređuje uslove u dijelovima Evrope sa onima u autoritarnim regijama... to nije prihvatljivo.”

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius prisustvuje Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC) u Minhenu, Njemačka, 14. februara 2025.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius prisustvuje Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC) u Minhenu, Njemačka, 14. februara 2025.

Vanceove primjedbe su "pokušaj da se izokrene scenarij" o zabrinutosti Europe o američkoj demokraciji, rekla je Kristine Berzina, izvršna direktorica GMF Geostrategy North.

“Šokantno nije bilo spominjanja NATO-a, niti razgovora o Ukrajini. Umjesto toga, bila je to prezentacija desničarske vizije demokratije nekoliko dana prije njemačkih izbora”, rekla je ona za Glas Amerike.

Vance i američki državni sekretar Marco Rubio sastali su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, na marginama konferencije.

Deizolacija Rusije

Predsjednik Donald Trump razgovarao je ove sedmice s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, koja će 24. februara obilježiti svoju trogodišnjicu.

Trump je rekao da su se on i ruski predsjednik "složili da naši timovi odmah počnu pregovore" kako bi okončali rat.

Obraćajući se novinarima u četvrtak u Bijeloj kući, Trump je nazvao kandidaturu Kijeva za članstvo u NATO-u "nepraktičnom", a njegovu želju da povrati teritorije koje je okupirala Rusija "iluzornom".

Njegovi komentari odražavaju primjedbe njegovog ministra odbrane Petea Hegsetha koji je u srijedu u sjedištu NATO-a rekao da je nerealno da se Ukrajina pridruži NATO-u - nešto za što Zelenski tvrdi da je ključno za dugoročno zaštitu Ukrajine, ali čemu se Putin dugo protivio. Hegset je takođe nazvao želju Ukrajine da povrati teritoriju koju je izgubila od Rusije "nerealnim ciljem".

Osim toga, Trump je rekao da je bila greška izbaciti Moskvu iz Grupe sedam industrijaliziranih demokratija, tada poznate kao G8, nakon ruske aneksije ukrajinske regije Krim 2014.

„Volio bih da se vrate“, rekao je Trump, dodajući da su se on i Putin „složili da će sarađivati, vrlo blisko, uključujući posjete i dodao da će se „vjerovatno“ sastati u Saudijskoj Arabiji u bliskoj budućnosti.

Ruski političari pozdravili su pomak od politike bivšeg predsjednika Joea Bidena koja je imala za cilj izolaciju Moskve.

„Siguran sam da u Kijevu, Briselu, Parizu i Londonu sada sa užasom čitaju Trumpovu podužu izjavu o njegovom razgovoru sa Putinom i da ne mogu da veruju svojim očima“, napisao je viši poslanik Aleksej Puškov u svojoj aplikaciji za razmenu poruka u petak.

Evropski lideri su rekli da su zabrinuti da Washington prepušta Putinu ključne tačke dnevnog reda koje bi ugrozile poziciju Kijeva prema potencijalnom rešavanju sukoba.

"Neuspješna Ukrajina oslabila bi Evropu, ali bi oslabila i Sjedinjene Države", upozorila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je govorila pred Vanceom u Minhenu.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen drži govor tokom 61. Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) u Minhenu, južna Njemačka, 14. februara 2025. godine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen drži govor tokom 61. Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) u Minhenu, južna Njemačka, 14. februara 2025. godine.

Obraćajući se novinarima po dolasku u Minhen, Zelenskyy je rekao da mu je prioritet razgovor sa američkim i evropskim zvaničnicima prije nego što stupi u kontakt s Rusima. Moskva je saopštila da ne šalje delegaciju na konferenciju.

“Biću vrlo jasan. Prvo, vidim da je redoslijed sastanaka i odluka Sjedinjene Države, Evropa pa Rusija. Nismo protiv svega, ali podržavamo ovo”, rekao je Zelenski.

Ukrajina je rekla da će na sastanku u Minhenu njena delegacija iznijeti svoj stav o okončanju rata i objasniti svoju viziju za postizanje trajnog mira. Zelenski je rekao da bi Tramp, ako bi mogao da dovede njega i Putina za pregovarački sto, ponudio da zameni ukrajinsku okupiranu teritoriju u Rusiji za zemlju u Ukrajini koju drže Rusija.

Amerika na prvom mjestu

Izvještaj o sigurnosti u Minhenu koji je objavljen uoči konferencije navodi da se ovogodišnji skup odvija u kontekstu međunarodnog poretka koji se, čini se, mijenja pod Trumpovom vanjskom politikom "Amerika na prvom mjestu".

“Predsjednička pobjeda Donalda Trumpa pokopala je američki posthladnoratovski vanjskopolitički konsenzus da bi velika strategija liberalnog internacionalizma najbolje služila interesima SAD-a”, navodi se u izvještaju.

Nejasno je koja je konačna strategija Trumpove administracije da okonča rat - obećanje koje je predsjednik dao u kampanji. U intervjuu za The Wall Street Journal objavljenom u petak uoči njegovog govora u Minhenu, Vance je rekao da bi se Moskva mogla suočiti sa dodatnim sankcijama, pa čak i s "vojnim oruđem" ako odbije da se dogovori o dogovoru koji bi osigurao dugoročnu nezavisnost Ukrajine.

Gaza i krhki sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa također će vjerovatno biti u fokusu Minhena. Trump je nedavno rekao da Palestinci trebaju napustiti Gazu, a SAD će preuzeti enklavu - prijedlog koji je nekoliko vlada osudilo.

Konferencija će također biti domaćin sesija o sukobima u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo, kao i klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti i vještačkoj inteligenciji tokom užurbane trodnevne konferencije.

Henry Ridgwell, Nike Ching i Liam Scott dali su svoj doprinos ovom izvještaju.

Trump ugostio indijskog lidera. Dogovorena trgovina u sektorima energije, odbrane

„Kada Amerika i Indija rade zajedno, tada MAGA plus MIGA postaje MEGA – to je mega partnerstvo za prosperitet“, rekao je Modi.
„Kada Amerika i Indija rade zajedno, tada MAGA plus MIGA postaje MEGA – to je mega partnerstvo za prosperitet“, rekao je Modi.

Predsjednik Donald Trump ugostio je indijskog lidera u četvrtak u Bijeloj kući, gdje su dvojica lidera potpisala niz energetskih i odbrambenih ugovora, uključujući put za Indiju da dobije željeni stealth lovac F-35.

Sve je to bilo zasjenjeno Trumpovom odlukom, istog dana, da preispita recipročne carine svih američkih trgovinskih partnera.

Trump je najavio sporazume o energetici, svemiru i odbrani – uključujući, prije svega, mogući ulazak Indije u program stealth borbenih aviona F-35, koji je trenutno ograničen na elitnu grupu bliskih saveznika.

"Sporazum između SAD-a i Indije za 21. vijek je istorijska inicijativa koja će produbiti svaki aspekt našeg partnerstva i našeg prijateljstva", rekao je Trump, stojeći pored premijera Narendre Modija nakon cijelih popodnevnih sastanaka u Bijeloj kući. "Počevši od ove godine, povećat ćemo vojnu prodaju Indiji za mnogo milijardi dolara. Također utiremo put na kraju da Indiji obezbijedimo F-35 stealth lovce."

Modi se našalio da ga je Trump inspirisao da iskuje novi slogan baziran na Trumpovom čuvenom "Učinite Ameriku ponovo velikom" - "Učinite Indiju ponovo velikom". Naglasio je saradnju u energetici, posebno na malim modularnim nuklearnim reaktorima, te na ugovorima o odbrani.

„Kada Amerika i Indija rade zajedno, tada MAGA plus MIGA postaje MEGA – to je mega partnerstvo za prosperitet“, rekao je on na hinduu.

Ipak, prijateljstvo ove dvojice muškaraca, za koje se zna da imaju topao odnos, bilo je napeto zbog Trumpove naredbe istog dana da se pokrene revizija recipročnih carina, koju je nazvao svojim nastojanjem da smanji dugoročni trgovinski deficit s Indijom.

Ranije tog dana, kada su ga direktno pitali o najvećoj zabrinutosti Nju Delhija – da bude uhvaćen u talasu recipročnih carina – zvaničnik administracije je novinarima rekao: „ono što ćete videti na današnjem sastanku je dalji zamah ka učvršćenom, poštenom – i naglašavam da je riječ pošteno – bilateralni trgovinski aranžman između naša dva dinamična i rastuća ekonomska godina će biti u skladu sa kalendarskom godinom 2025."

Kao što je običaj prilikom brifinga novinarima, zvaničnik je govorio o pozadini kako bi razgovarali o ovom pitanju.

Taj zvaničnik je takođe reklamirao najave o "poluprovodnicima, kritičnim mineralima, otpornosti lanca snabdijevanja i diversifikaciji" sa Indijom.

Analitičari kažu da je Kina također velika u pregovorima između Washingtona i New Delhija.

"Naglo pogoršanje odnosa Indije i Kine nakon incidenta u dolini Galwan 2020. godine nesumnjivo je ohrabrilo New Delhi da bude više entuzijastičan u pogledu svog strateškog partnerstva s Washingtonom", rekao je Daniel Markey iz američkog Instituta za mir.

Drugi analitičar sa istim think tankom rekao je da uzdizanje grupe Quad - SAD, Indije, Australije i Japana - može odigrati ulogu ovdje.

"Indija igra značajnu ulogu zajedno s Japanom, Australijom i SAD-om. Što se tiče razmišljanja o izgradnji partnera i saveznika širom Indo-Pacifika, to je nešto na što se prva Trumpova administracija zaista fokusirala", rekla je Tamanna Salikuddin, direktorica programa za Južnu Aziju na američkom Institutu za mir.

Posmatrači Indije kažu da, iako su ulozi za oboje visoki, New Delhi ima više za izgubiti.

"Dok predsjednik Trump na neki način pokreće trgovinski rat protiv svijeta, Indija ima veće uloge nego mnoge zemlje u tome, i moraju se pobrinuti da odnosi ostanu stabilni", rekao je Rick Rossow iz Centra za strateške i međunarodne studije.

"Dakle, oni žele da budu ovde", rekao je o Indiji. "Oni žele biti ispred. Žele razgovarati o stvarima koje mogu kupiti od Sjedinjenih Država. Žele razgovarati o politikama koje mogu riješiti i pokušati osigurati da stvari ostanu na ravnoj kobilici, jer je ovaj odnos važan za nas. Od vitalnog je značaja za Indiju."

Modi, strastveni politički akter koji vodio najveću svjetsku demokratiju više od decenije, jasno je svjestan toga, odvojio je vremena ne samo da se nedavno sastao s američkim potpredsjednikom u Francuskoj. Ali isto tako, dok je u Washingtonu, s južnoafričkim milijarderom koji preuzima aktivnu ulogu u preoblikovanju američke vlade, Elonom Muskom.

Trump pokreće diplomatski napad da okonča rat u Ukrajini

Američki zakonodavci odobrili su skoro 183 milijarde dolara vojne i nevojne podrške Ukrajini od 2022. godine, prema izvještaju o nadzoru dostavljenom Kongresu u srijedu, u kojem se također navodi da je na raspolaganju nešto manje od 40 milijardi dolara.
Američki zakonodavci odobrili su skoro 183 milijarde dolara vojne i nevojne podrške Ukrajini od 2022. godine, prema izvještaju o nadzoru dostavljenom Kongresu u srijedu, u kojem se također navodi da je na raspolaganju nešto manje od 40 milijardi dolara.

Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je u srijedu diplomatsku akciju s ciljem okončanja gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini i postavio ono što se čini da je njegov uvjet za nastavak podrške SAD-a.

"Podržavam Ukrajinu, ali želim sigurnost za naš novac", rekao je on u Ovalnom kabinetu, na pitanje novinara o njegovom stavu o sukobu izazvanom ruskom invazijom 2022. godine.

Trump je rekao da je bivšem predsjedniku Joeu Bidenu rekao o njegovoj podršci Kijevu: "'Trebalo bi da tražite zajam ili osiguranje, poput njihove nafte i plina ili nešto slično, za novac'."

Američki zakonodavci odobrili su skoro 183 milijarde dolara vojne i nevojne podrške Ukrajini od 2022. godine, prema izvještaju o nadzoru dostavljenom Kongresu u srijedu, u kojem se također navodi da je na raspolaganju nešto manje od 40 milijardi dolara.

Ovo je uslijedilo nakon burnog dana razvoja događaja između Washingtona i Moskve.

Predsjednik pozdravlja učitelja kod kuće

Događaji su počeli u utorak navečer, kada je predsjednik primio američkog učitelja Marca Fogela u Bijelu kuću nakon što je pušten iz ruskog pritvora.

Prije podneva u srijedu, Trump je objavio da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom dogovorili da "odmah" započnu pregovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi se okončao sukob.

Oko podneva, Trump je poslao potpredsjednika JD Vancea i državnog sekretara Marca Rubija na sastanak u petak u Minhen sa Zelenskim.

A onda, govoreći novinarima u Ovalnoj kancelariji dok je nebo postajalo sivo nad snježnim Washingtonom, on je najavljivao budući samit s Putinom u Saudijskoj Arabiji "u ne tako dalekoj budućnosti".

Razgovor sa Zelenskim prošao 'veoma dobro'

Ranije tog dana, Trump je u izjavi na društvenim mrežama koju je naglas pročitala sekretarica za štampu Karoline Leavitt rekao da je razgovor sa Zelenskim prošao "veoma dobro".

Isto tako, o sastanku u Minhenu, rekao je: "Nadam se da će rezultati tog sastanka biti pozitivni."

Zelenskyy je potvrdio da su njih dvojica razgovarali u srijedu. U videu koji je objavilo ukrajinsko predsjedništvo, on je opisao njihov razgovor kao dug.

„Razgovarali smo o mnogim nijansama, diplomatskim, vojnim, ekonomskim, a predsjednik Trump me je obavijestio o tome šta mu je Putin rekao“, rekao je. „Vjerujemo da je moć Amerike dovoljna da zajedno sa nama, zajedno sa svim partnerima, izvrši pritisak na Rusiju i Putina prema miru.

Ranije u srijedu, ministar odbrane Pete Hegseth, u Njemačkoj na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu, odbacio je ključni zahtjev Ukrajine: konačno članstvo u NATO-u.

"Sjedinjene Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovornog rješenja", rekao je Hegseth.

Na pitanje o Hegsethovoj izjavi, Trump je rekao da članstvo Ukrajine u NATO-u "nije praktično".

'Odlično prijateljstvo'

Glavni Trumpov izaslanik u srijedu je zaslužan za Trumpovo "veliko prijateljstvo" s Putinom i sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom kao ključ za oslobađanje Fogela iz ruskog pritvora u utorak uveče. Fogel je bio u pritvoru od avgusta 2021. jer je u zemlju unosio medicinski propisanu marihuanu.

"Mislim da je oslobađanje Marca Fogela bilo kritično, a Rusi su bili od velike pomoći u tom nastojanju i vrlo susretljivi", rekao je Stiv Vitkof, Trampov specijalni izaslanik za Bliski istok, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. "I mislim da je to možda znak o tome kakav će radni odnos između predsjednika Trumpa i predsjednika Putina biti u budućnosti i šta to može predstavljati za svijet u cjelini za sukobe i tako dalje."

"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa u Bijeloj kući u utorak kasno.

Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela da ode kući, ali je odbio precizirati detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim, vrlo razumnim".

Bijela kuća je u srijedu saopćila da će SAD, zauzvrat, osloboditi ruskog kralja kriptovaluta Aleksandra Vinnika.

U srijedu je ruski portparol Dmitrij Peskov direktno povezao Fogelovu razmjenu sa širom slikom.

„U Washingtonu se Fogelov povratak smatra važnim korakom u ukrajinskoj krizi“, rekao je on.

I rekao je da takvi pregovori između Washingtona i Moskve grade međusobno povjerenje, za koje je rekao da je "sada na najnižoj tački".

Bijela kuća je također objavila oslobađanje trojice zatvorenika koje drži saveznik Kremlja Bjelorusija. Među njima, Andrey Kuznechyk, veteran novinar bjeloruskog servisa Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty koji finansira SAD.

"Ovo je radostan dan za Andreya, njegovu suprugu i njihovo dvoje male djece. Nakon više od tri godine, ova porodica je ponovo na okupu zahvaljujući predsjedniku Trumpu", rekao je predsjednik RSE/RL Stephen Capus u izjavi.

Capus je dodao: "I dalje se nadamo da će naš novinar Ihar Losik također biti pušten i očekujemo od Trumpove administracije njeno kontinuirano vodstvo i smjernice."

Trump tvrdi da 'odmah' počinju pregovori o okončanju rata u Ukrajini

"Počećemo tako što ćemo nazvati ukrajinskog predsjednika Zelenskog da ga obavijestimo o razgovoru, što ću upravo sada raditi", rekao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social.
"Počećemo tako što ćemo nazvati ukrajinskog predsjednika Zelenskog da ga obavijestimo o razgovoru, što ću upravo sada raditi", rekao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social.

Predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da su se on i ruski lider u telefonskom razgovoru dogovorili da "odmah" počnu pregovore sa ukrajinskim liderom kako bi se okončao skoro trogodišnji sukob.

"Počećemo tako što ćemo nazvati ukrajinskog predsjednika Zelenskog da ga obavijestimo o razgovoru, što ću upravo sada raditi", rekao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social. “Zamolio sam državnog sekretara Marca Rubia, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltz-a i ambasadora i specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa da predvode pregovore koji će, snažno osjećam, biti uspješni.”

Trump nije precizirao koji bi uslovi mogli biti da se okonča sukob Rusije i Ukrajine. No, ministar odbrane Pete Hegseth, u Njemačkoj u srijedu na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu, odbacio je ključni zahtjev Ukrajine: konačno članstvo u NATO-u.

"Sjedinjene Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovorenog rješenja", rekao je Hegseth.

Trumpov glavni pregovarač za taoce u srijedu je pripisao Trumpovo "veliko prijateljstvo" s ruskim liderom i princom Saudijske Arabije kao ključno za oslobađanje američkog učitelja Marca Fogela iz ruskog pritvora kasno u utorak.

"Mislim da je oslobađanje Marca Fogela bilo kritično i da su Rusi bili od velike pomoći u tom nastojanju i vrlo susretljivi", rekao je Witkoff, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. “I mislim da je to možda znak o tome kakav će radni odnos između predsjednika Trumpa i predsjednika Putina biti u budućnosti i šta to može predstavljati za svijet u cjelini za sukobe i tako dalje. Mislim da su imali veliko prijateljstvo. I mislim da će se to sada nastaviti i da je to zaista dobra stvar za svijet.”

Trump je poželio dobrodošlicu Fogelu u Bijelu kuću u utorak kasno. On je bio u pritvoru od avgusta 2021. jer je u zemlju unosio medicinski propisanu marihuanu.

"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa u Bijeloj kući u utorak kasno.

Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela kući, ali je odbio da precizira detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim" i vrlo razumnim.

Trump je također rekao da će u srijedu biti objavljeno još jedno oslobađanje talaca.

Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je ranije u utorak da su Sjedinjene Države i Rusija "pregovarale o razmjeni" za oslobađanje Fogela, ali nije iznio detalje o tome šta je američka strana sporazuma podrazumijevala. U takvim ugovorima posljednjih godina, SAD su često oslobađale ruske zatvorenike koje je Moskva željela u zamjenu.

Umjesto toga, Waltz je dao dogovor o Fogelovom oslobađanju u širem geopolitičkom smislu, rekavši da je to „pokaz dobre volje Rusa i znak da se krećemo u pravom smjeru za okončanje brutalnog i strašnog rata u Ukrajini“, invazije koju je Rusija pokrenula protiv svog susjeda u februaru 2022., sa stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.

Trump je obećao da će posredovati da će prekinuti ruski rat protiv Ukrajine prije nego što je preuzeo dužnost 20. januara, ali su njegovi pomoćnici nedavno rekli da se nada da će to učiniti u prvih 100 dana svoje nove administracije, otprilike do kraja aprila.

"Od polaganja zakletve predsjednika Trumpa, on je uspješno osigurao oslobađanje Amerikanaca zatočenih širom svijeta, a predsjednik Trump će nastaviti sve dok svi Amerikanci koji su u pritvoru ne budu vraćeni u Sjedinjene Države", rekao je Waltz. Nedavno puštanje na slobodu šest Amerikanaca zatočenih u Venecueli i Fogelovo oslobađanje jedini su javno poznati primjeri.

Fogel je putovao s malom količinom medicinski propisane marihuane za liječenje bolova u leđima. Nakon što ga je ruski sud osudio, počeo je služiti svoju 14-godišnju kaznu u junu 2022. godine, a odlazeća administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena krajem prošle godine ga je klasifikovala kao nezakonito pritvorenog.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG