Izdvojeno
Kušljugić za Glas Amerike: BiH prijeti ekonomski cunami

Zarobljena u političkoj retorici 90-tih godina, BiH još jednu tranziciju dočekuje nespremna. Najnovija istraživanja stručnjaka pokazuju da je spremnost državnih institucija za tzv. četvrtu industrijsku revoluciju jako niska, a da odlaganje ovih procesa BiH vodi ka najcrnjem ekonomskom scenariju.
Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli u razgovoru za Glas Amerike (VOA) kaže da već kasnimo u digitalizaciji, te da propuštanje prilike da se novim tehnološkim promjenama priključimo putem dekarbonizacije znači ekonomsko zaostajanje, dalje siromašenje i, što je najgore, nastavak odlaska ljudi.
VOA: Šta je ključna komponenta nove paradigme održivog razvoja, koja se često naziva četvrta industrijska revolucija?
KUŠLJUGIĆ: „Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija. Koncept održivog razvoja je radikalno novi pristup korištenju energije, proizvodnji dobara i načinu života općenito, koji pri realizaciji ciljeva socio-ekonomskog razvoja uvažava okolinska i klimatska ograničenja. Dekarbonizacija se zasniva na povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije i elektrifikaciji transporta i grijanja. To je radikalno drugačiji koncept razvoja od postojećeg konvencionalnog, koji je baziran na korištenju fosilnih goriva. Tranzicija sa postojećeg na budući koncept razvoja, koja treba da se realizuje u narednih 30 godina, je najradikalnija tehnička, ekonomska, socijalna i politička promjena sa kojom se čovječanstvo ikada susrelo.”
VOA: Da li su zemlje Zapadnog Balkana pokazale neku stratešku inicijativu za naredni period?
KUŠLJUGIĆ: „Upravo se završava regionalno istraživanje u kojem učestvuje ReSET u okviru projekta 'Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju'. Preko stotinu pozvanih stručnjaka i eksperata iz BiH, Srbije i Crne Gore smatra da je spremnost državnih institucija u njihovim zemljama za tranziciju jako niska.
VOA: Prema Vašem mišljenju šta je najveći problem?
Dekarbonizacija u BiH će se vjerovatno događati pod uticajem tržišta i vanjskog pritiska. Dakle, domaći akteri će, nažalost, biti pasivni sljedbenici.Mirza Kušljugić
KUŠLJUGIĆ: Nema javnog dijaloga, nema rasprava u parlamentima o trenutnom lošem stanju u elektroenergetskom sektoru, nema sagledavanja procesa u svijetu i u okruženju. Od takvih vlasti se ne može očekivati inicijativa za promjene.
VOA: Koliko je strateški okvir za energetsku tranziciju izazovan za BiH?
KUŠLJUGIĆ: „U elektroenergetskom sektoru u BiH najveći socijalni i ekonomski izazov je napuštanje korištenja uglja za proizvodnju električne energije, koje će se vjerovatno desiti u periodu 2040-2045. godina. Stoga se adekvatni programi 'pravične tranzicije', kao što je npr. nedavno pokrenuti projekt EU 'Ugljeni regioni u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini', moraju započeti prije procesa smanjenja korištenja uglja u termoelektranama.”
VOA: Na koji način bi BiH najefikasnije mogla da se uključi u procese smanjenje emisija CO2?
KUŠLJUGIĆ: „Ekonomski najefikasniji način smanjenja emisija CO2 je tzv. sistem 'ograniči i trguj', koji je u EU poznat kao šema trgovanja emisijama Emission Trading Scheme (ETS). Ovaj sistem pokrenut je 2005. godine, a trenutno pokriva preko 15.000 fabrika i elektrana iz 31. zemlje Evrope i predstavlja najveći program trgovanja emisijama u svijetu. Koncept je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju i da se nakon alokacija na aukcijama može sa njima trgovati. Od početka ove godine cijena certifikata za emisije CO2 je narasla sa 35 na 55 (€/toni CO2). Poređenja radi, prosječna cijena struje na referentnoj regionalnoj berzi električne energije u Budimpešti u 2020. godini je iznosila 50 (€/MWh). Termoelektrane u BiH za 1 MWh proizvedene električne energije emituju u prosjeku 1 tonu CO2. Očigledno, kada bi imale obavezu plaćanja za emisije CO2, naše termoelektrane ne bi bile konkurentne u izvozu.”
VOA: Šta se dešava sa sredstvima koja se prikupe na aukcijama?
KUŠLJUGIĆ: „Ostaju u zemlji i obično se koriste za finansiranje programa energetske tranzicije. Postepeno uvođenje ETS šeme bi omogućilo prilagođavanje emitera - uglavnom operatora termoelektrana- i građana na rast cijene električne energije. Pri tome bi se prikupljena sredstva koristila za finansiranje socijalnih komponenti energetske tranzicije, npr. socijalnog zbrinjavanja radnika koji ostanu bez posla i restrukturiranja rudarskih područja. Ako se socijalno ugrožene kategorije stanovništva zaštite programima smanjenja energetskog siromaštva, mislim da bi ostale kategorije stanovništva mogle podnijeti takav rast cijena struje.”
VOA: Zašto vlasti u BiH odlažu ove procese?
KUŠLJUGIĆ: „To se obično pravda neminovnim poskupljenjem cijene električne energije. Istovremeno stalno se povećava iznos naknada za subvencije obnovljivih izvora energije, koji takođe povećavaju cijenu struje. Suština je da bh. vlasti štite izvoznike električne energije u EU. Pošto se od iduće godine u EU počinje implementirati veoma ambiciozan plan dekarbonizacije - Zeleni plan EU - čija osnova će biti smanjenje dozvoljenih količina emisija za alokaciju, očekuje se da će do 2030. godine cijena certifikata narasti na 90 (€/toni CO2). Stoga, EU zahtijeva od članica Energetske zajednice da uvedu adekvatan sistem 'oporezivanja' emisija CO2 i da se u konačnici priključe EU ETS. O takvom prijedlogu će se raspravljati na redovnom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem ove godine. BiH će kad-tad morati uvesti šemu oporezivanja emisija CO2. Na to se konačno i obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije u novembru 2020. godine. Realne procjene su da će se ETS šema uvesti do 2030. godine.”
VOA: Šta će se desiti zemljama koje u međuvremenu ne prihvate postepeno uvođenje šeme plaćanja za emisije CO2?
KUŠLJUGIĆ: „Od 2030. godine EU će uvesti posebnu tarifu na uvoz struje iz takvih zemalja, tzv. Carbon Border Adjusment Mechanism (CBAM). Ovu mjeru EU uvodi da bi u ravnopravan položaj dovela domaće elektrane, koje plaćaju taksu za CO2, i uvoznike struje, koji ne plaćaju ovu taksu. Znači, ili ćemo uvesti ETS i prikupljene pare koristiti za dekarbonizaciju u BiH ili će sredstva od CBAM tarife prilikom izvoza struje kao 'carine' ići na račune u EU.”
VOA: Kako će to uticati na trenutne projekte izgradnje termoelektrana u BiH?
KUŠLJUGIĆ: „Bilo koliki troškovi za emitovanje CO2, čine planirane, nove termoelektrane u BiH, ekonomski neisplativim. Ilustrativan primjer je sudbina termoelektrane Šoštanj (600 MW), koja je puštena u rad 2016. godine. Očekivani gubici ove elektrane do 2030. godine, zbog izuzetno visokih troškova za emisije CO2, iznose 870 miliona €. Zbog toga vlada Slovenija razmatra mogućnost zatvaranje ove termoelektrane do 2033. godine. Znači da će ova elektrana vjerovatno raditi manje od 15 godina. Slična sudbina čeka i trenutne planirane projekte u BiH, ako bilo koji od njih bude realizovan. A planirana je izgradnja 1050 MW novih termoelektrana.”
VOA: Ko će platiti cijenu promašenih investicija?
KUŠLJUGIĆ: „Ako budemo imali 'naših' termoelektrana Šoštanj, cijenu promašenih investicija će naravno platiti privreda i građani. Stoga sam zagovornik da privreda i građani treba da traže od politike da predstavi plan ekonomskog oporavka nakon pandemije. Osim 'zelenog oporavka', koji podrazumijeva energetsku tranziciju, ne vidim drugi plan. Dakle, do nas je - do preduzetnika i građana.”
VOA: Koliko realno vremena ima BiH da bi izbjegla najcrnji scenario?
KUŠLJUGIĆ: „Proteklih pet godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, potrošili smo na 'simulaciju' tranzicije. Niti jednu od reformi na koje smo se obavezali prema Energetskoj zajednici nismo u tom periodu proveli. Obaveze smo prihvatali znajući da ih nećemo realizovati. Puno je bilo i političkog prepucavanja. Vremena za odlaganje i odugovlačenje više nemamo. Trebamo pod hitno, ove godine, otvoriti javni dijalog o viziji razvoja energetike i usvojiti plan dekarbonizacije, koji je u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU. To je i obaveza koju smo preuzeli da ugradimo u Nacionalni energetski i klimatski plan, kao krovni dokument dekarbonizacije, čije usvajanje se očekuje krajem ove godine. Tek tada možemo računati na tehničku i finansijsku pomoć EU preko inicijative Zelena agenda za Zapadni Balkan, za čiju realizaciju su odvojena značajna sredstva u narednih sedam godina. U suprotnom, cijeli svijet, a posebno EU, ide u energetsku tranziciju, mi zaostajemo sa nesagledivim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Da bismo izbjegli ovaj crni scenarij moramo djelovati odmah.”
VOA: EU, ipak, nikog neće „vući za rukav”. Koliku štetu će odlaganje ovih procese nanijeti BiH?
Mi se nalazimo na peronu gdje i posljednji vagon nove tehnološke revolucije, čija komponenta je i dekarbonizacija, prolazi pored nas.Mirza Kušljugić
KUŠLJUGIĆ: „Situacija kada ne možete racionalno upravljati promjenama i kada se problemi kaskadno nižu se naziva 'savršena oluja'. Primjeri scenarija savršene oluje su: propadanje Aluminija Mostar i trenutni problemi u rudnicima uglja u Federaciji BiH. Od BiH se to očekuje, jer je potpisala Pariški klimatski sporazum i Sofijsku deklaraciju. Ali nametanja sigurno neće biti.”
VOA: Kakve su Vaše projekcije kada su u pitanju naredne decenije?
KUŠLJUGIĆ: „U godinama koje dolaze očekuju nas veliki problemi. A kada govorite o decenijama koje dolaze, u tom slučaju, kako reče jedan vaš kolega nakon nedavnog intervjua sa mnom: 'Neka posljednji koji izađe ugasi svjetlo. Ako svjetla bude!'. I ne treba zaboraviti da vas niko ne može spriječiti da budete siromašni, ako vi to hoćete!”
See all News Updates of the Day
Trump i Ishiba proglasili „novo zlatno doba” za američko-japanske odnose

Američki predsjednik Donald Trump i japanski premijer Shigeru Ishiba sastali su se u petak u Bijeloj kući, proglasivši „novo zlatno doba” u odnosima između SAD-a i Japana. Posjeta je uslijedila usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su podjednako uznemirili saveznike i protivnike.
Mnogi u Japanu bili su zabrinuti zbog Ishibine posjete Bijeloj kući u petak, kako bi se sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom. Ali izgleda da je premijer uspio da izgradi odnos.
Ishiba je rekao da je inspiriran Trumpovim nepokolebljivim duhom da pobijedi na izborima i ispuni svoju misiju, čak i nakon pokušaja atentata.
„Nastavit ćete svoju prepoznatljivu inicijativu 'Učinimo Ameriko ponovo velikom'. Također ćete udvostručiti svoje napore da donesete mir u svijet. I zato vas je Bog spasio u tom iskustvu”, rekao je Ishiba.
Proglasili su „novo zlatno doba” za SAD i Japan. Ishibina posjeta dolazi usred Trumpovih ranih vanjskopolitičkih poteza koji su eskalirali pritisak ne samo na američke protivnike već i na saveznike i partnere.
Američki predsjednik je uveo nove carine od 10% za Kinu i 25% za Kanadu i Meksiko - iako su posljednje dvije odgođene, barem privremeno. Upozorio je na moguće carine protiv drugih zemalja, posebno onih sa kojima SAD imaju trgovinski deficit, poput Japana.
Trump je u petak rekao da će uvesti recipročne carine za trgovinske partnere.
Ishiba je odbio da kaže da li će uzvratiti.
Još jedan bilateralni problem je ponuda japanske kompanije Nippon Steel za kupovinu kompanije US Steel sa sjedištem u Pittsburghu od 15 milijardi dolara.
Bivši predsjednik Joe Biden blokirao je sporazum u posljednjim sedmicama svog mandata, navodeći zabrinutost za nacionalnu sigurnost. U petak se činilo da je Trump otvoren za pregovore.
„Oni će više gledati na investiciju nego na kupovinu. Ideja nam se nije svidjela. US Steel je za nas veoma važna kompanija”, rekao je Trump.
Japan se složio da poveća ulaganja u ključne američke sektore, kao i da kupuje više američkog tečnog prirodnog gasa – važne tačke dnevnog reda za Trumpa.
„Oni su u stanju da iskoriste svoju polugu na vrlo strateški način, istovremeno pokušavajući s Trumpom promovirati stvari koje ih zanimaju, osiguravajući da američke snage ostanu u Japanu, osiguravajući da SAD ostanu privržene Indo Pacifiku”, kaže Jeffrey Hornung iz američke think tank organizacije RAND Corporation.
Na sigurnosnom planu, čini se da su SAD i Japan na pravom putu da nastave saradnju u odvraćanju nuklearnih prijetnji Sjeverne Koreje i kineske agresije u Tajvanskom moreuzu, Južnom kineskom moru i Istočnom kineskom moru.
Očekuje se da će se nastaviti odbrambeni aranžmani između Washingtona i Tokija, uključujući trilateralne napore s drugim saveznicima kao što su Južna Koreja i Filipini.
SAD planiraju sankcijama natjerati Rusiju da prekine rat u Ukrajini

Specijalni izaslanik SAD-a za Rusiju i Ukrajinu rekao je u četvrtak da SAD planira značajno pojačati pritisak na Rusiju kroz sankcije kako bi se okončao rat u Ukrajini.
U ekskluzivnom intervjuu za New York Post, specijalni izaslanik Keith Kellogg rekao je da postoji mnogo prostora za povećanje sankcija Rusiji, posebno u ruskom energetskom sektoru. On je okarakterisao sprovođenje sankcija Rusiji na "samo oko 3" na skali od 1 do 10 o tome "koliko bolan može biti ekonomski pritisak".
Kellogg je za Post rekao da razumije da će i Moskva i Kijev morati da naprave ustupke.
U intervjuu, Kellogg je također bio kritičan prema pristupu administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno".
Kelogg je rekao da je Trumpova administracija fokusirana na "holistički pristup" okončanju rata, kombinujući podršku Ukrajini sa povećanim pritiskom na Rusiju.
Kelloggov šef osoblja Ludovic Hood ponovio je te osjećaje kada je u četvrtak za GLOBSEC Transatlantic Forum u Washingtonu rekao: "U ovoj fazi ništa nije van stola" što se tiče pregovora o mirovnom sporazumu.
U međuvremenu, ukrajinska predsjednička stranica objavila je da je specijalni izaslanik SAD razgovarao u četvrtak i sa šefom ureda ukrajinskog predsjednika Andrijem Jermakom. U saopćenju, Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kaže da su njih dvoje razgovarali o Kelloggovoj predstojećoj posjeti Ukrajini, kao i o situaciji na linijama fronta i sigurnosnim pitanjima za ukrajinske civile.
U saopštenju se navodi da su njih dvojica posvetili "posebnu pažnju" u svom razgovoru predstojećoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja bi trebala početi za nedelju dana.
U odvojenom intervjuu za Associated Press u četvrtak, Jermak je naglasio važnost "aktivnog angažmana" između Ukrajine i Trumpove administracije, posebno u svim mirovnim pregovorima.
Yermak je naglasio važnost ažuriranja Trumpove Bijele kuće i pružanja tačnih informacija o situaciji na bojnom polju. On je rekao da je direktna komunikacija sa američkim partnerima ključna za uspostavljanje zajedničkog stava, jer je nemoguće formirati bilo kakve mirovne planove bez Ukrajine.
Desetine država se protive Trumpovom sankcionisanju Međunarodnog krivičnog suda

Međunarodni krivični sud (MKS) u petak je osudio odluku predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije sudu zbog istraga o Americi i Izraelu, i poručio da će nastaviti borbu za "pravdu i nadu" širom svijeta.
Trump je u četvrtak potpisao uredbu o sankcijama i optužio sud u Hagu da je "zloupotrijebio ovlaštenja" kada je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
MKS je saopštio da je cilj sankcija da se nanese šteta "nezavisnom i nepristrasnom radu" suda.
"Sud čvrsto stoji uz svoje zaposlene i obećava da će nastaviti da obezbjeđuje pravdu i pruža nadu milionima nevinih žrtava zvjerstava širom svijeta", navodi se u saopštenju, prenosi AFP.
Ujedinjene nacije i Evropska unija u petak su zatražili od Trumpa da ukine odluku koja predviđa zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u SAD zvaničnika suda, zaposlenih i članova njihovih porodica, kao i svih za koje se smatra da su pomagali u sudskim istragama protiv američkih državljana ili saveznika SAD kao što je Izrael.
Desetine zemalja u petak su upozorile da bi sankcije mogle da "povećaju rizik da najteži zločini prođu nekažnjeno i da prijete da podriju međunarodnu vladavinu prava".
"Sankcije bi ozbiljno podrile sve slučajeve koji se trenutno istražuju s obzirom na to da će sud možda morati da zatvori svoje ogranke", navodi se u saopštenju koje potpisuje 79 zemalja, odnosno oko dvije trećine od 125 članica MKS-a. Također se ističe da će nastaviti da čvrsto podržavaju "nezavisnost, nepristrasnost i integritet" MKS-a.
"Sud je jedan od ključnih stubova međunarodnog pravosudnog sistema tako što osigurava odgovornost za najteže međunarodne zločine, i pravdu za žrtve", navodi se u saopštenju koje između ostalog potpisuju Francuska, Njemačka i Britanija. Među potpisnicama nema Australije, Češke, Italije i Mađarske.
Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da podržava Trumpov potez i da je vrijeme za Budimpeštu da "preispita šta radi u međunarodnim organizacijama koje su pod američkim sankcijama".
Sankcije bi mogle da pogode sudske tehničke i IT operacije, uključujući i prikupljanje dokaza. Strahuje se i da bi žrtve navodnih zvjerstava mogle da oklijevaju da svjedoče.
Trumpov potez poklopio se sa posjetom Washingtonu izraelskog premijera kojeg - zajedno sa njegovim bivšim ministrom odbrane i vođom palestinske militantne grupe Hamas - MKS potražuje zbog rata u Pojasu Gaze. Netanyahu je sud optužio za antisemitizam.
U uredbi, koju je Trump potpisao, sud se optužuje za "nelegitimne i neosnovane poteze protiv Amerike i bliskog saveznika Izraela", aludirajući na istrage o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu i izraelskih trupa u Gazi.
Nejasno je koliko brzo će brzo SAD objaviti imena ljudi koji su sankcionisani. Tokom prve Trumpove administracije 2020. godine, Washington je uveo sankcije tadašnjoj tužiteljici Fatou Bensoudi i jednom od njenih glavnih pomoćnika zbog istrage MKS-a o navodnim zločinima američkih trupa u Afganistanu.
MKS je stalni sud koji može krivično goniti pojedince za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i zločine agresije na teritoriji država članica ili na njihove državljane. Sjedinjene Države, Kina, Rusija i Izrael nisu članice.
Trump je potpisao uredbu nakon što su demokrate iz američkog Senata prošle nedjelje blokirale nastojanje republikanaca da se usvoji zakon kojim se uspostavlja režim sankcija protiv suda.
Sud je preduzeo mjere da zaštiti osoblje od mogućih američkih sankcija, isplaćujući plate tri mjeseca unaprijed, u okviru priprema za finansijska ograničenja koja bi mogla da osakate Tribunal za ratne zločine, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.
U decembru je predsjednica suda, sutkinja Tomoko Akane, upozorila da će sankcije "brzo potkopati rad suda u svim situacijama i slučajevima i ugroziti samo njegovo postojanje".
Rusija je također ciljala na sud. MKS je 2023. godine izdao nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonitog deportovanja stotine djece iz Ukrajine.
Rusija je zabranila ulazak glavnom tužiocu MKS-a Karimu Khanu i stavila njega i dvojicu sudija na svoju potjernicu.
Neke informacije u ovom izvještaju dolaze od Reutersa i AFP-a.
Američki sudija optužuje Trumpa da ignoriše vladavinu zakona kako bi ograničio državljanstvo po rođenju

Savezni sudija u Seattleu rekao je u četvrtak da Donald Trumpa ignoriše vladavinu zakona radi političke i lične koristi dok proglašavao neustavnom izvršnu naredbu koju je republikanski predsjednik potpisao u cilju smanjenja dobijanja državljanstva po rođenju.
U sudnici se začuo aplauz nakon što je američki okružni sudija John Coughenour produžio naredbu koju je izdao prije dvije sedmice kojom se privremeno blokira provedba Trumpove naredbe u nacionalnu zabranu koja traje na neodređeno vrijeme.
"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, izabranik republikanskog bivšeg predsjednika Ronalda Reagana. "Vladavina prava je, prema njemu, nešto oko čega se treba kretati ili jednostavno ignorirati, bilo da se radi o političkoj ili osobnoj dobiti."
Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da se žali na odluku suca. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Presuda suca uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svatko tko je rođen u Sjedinjenim Državama građanin.
"Postalo je sve očitije da je našem predsjedniku vladavina prava samo prepreka njegovim političkim ciljevima", rekao je Coughenour, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Reagan.
Trumpova administracija kasno u četvrtak podnijela je obavijest da će žaliti na odluku sudije. Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Presuda sudije uslijedila je nakon tužbe demokratskih država Washingtona, Arizone, Illinoisa i Oregona i nekoliko trudnica koje su tvrdile da Trumpova naredba krši pravo sadržano u 14. amandmanu američkog ustava koji propisuje da je svako ko je rođen u Sjedinjenim Državama je i državljanin.
Trumpov nalog naložio je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u Sjedinjenim Državama nakon 19. februara ako ni njihova majka ni otac nisu američki državljani ili imaju zakoniti stalni boravak. Trump je potpisao ovu naredbu, kao dio njegove čvrste imigracione politike, prvog dana povratka na funkciju 20. januara.
Coughenourova preliminarna zabrana u cijeloj zemlji jedna je od dvije koje su do sada izdale savezne sudije koje blokiraju Trumpovu administraciju da provede naredbu.
Savezni sudija u Marylandu izdao je sličnu zabranu u srijedu, a sudije u Bostonu i New Hampshireu u petak i ponedjeljak trebaju razmotriti da li da učine isto na zahtjev država koje predvode demokrate i zagovornika prava imigranata.
Drew Ensign, zastupnik Ministarstva pravde, rekao je da su tužitelji pogrešno protumačili ključnu presudu Vrhovnog suda SAD iz 1898. u slučaju Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka, koja se dugo tumači kao garancija prava na državljanstvo po rođenju. Njihovo čitanje zaštite 14. amandmana bilo je "nedvosmisleno netačno", rekao je Ensign.
Ali Coughenour je tokom kratkog saslušanja rekao da su tužitelji u pravu i da "nikakva politička debata to ne može promijeniti".
Sudija je rekao da je Trumpova administracija nastojala da djeci rođenoj na tlu SAD-a oduzme njihovo osnovno pravo na državljanstvo tako što je prikrila ono što je zapravo bio ustavni amandman u izvršnoj naredbi koju je potpisao Trump.
"Postoje trenuci u svjetskoj historiji u kojima se ljudi osvrću i pitaju: 'Gdje su bili advokati, gdje su bile sudije?" rekao je Coughenour. "U ovim trenucima vladavina prava postaje posebno ranjiva. Odbijam da pustim da se taj svjetionik danas ugasi."
Trumpova administracija planira ostaviti djelić radnih mjesta u USAID-u, kažu zvaničnici

Trumpova administracija predstavila je u četvrtak plan za dramatično smanjenje osoblja širom svijeta za projekte američke pomoći u sklopu rasformiranja Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), ostavljajući manje od 300 radnika u odnosu na hiljade uposlenih.
Kasno u četvrtak, savezna radnička udruženja podnijela su tužbu tražeći od federalnog suda da zaustavi zatvaranje, tvrdeći da predsjednik Donald Trump nema ovlaštenja da ugasi Agenciju sadržanu u zakonodavstvu Kongresa.
Dvojica sadašnjih zaposlenih u USAID-u i jedan bivši visoki zvaničnik USAID-a rekli su za AP plan administracije, predstavljen preostalim visokim zvaničnicima Agencije u četvrtak. Govorili su pod uslovom anonimnosti zbog naredbe Trumpove administracije koja zabranjuje zaposlenicima USAID-a da razgovaraju sa bilo kim izvan njihove Agencije.
Plan bi ostavio manje od 300 zaposlenih od trenutno 8.000 direktnih zaposlenih i izvođača. Oni bi, zajedno sa nepoznatim brojem od 5.000 lokalno angažovanih međunarodnih radnika u inostranstvu, vodili nekoliko programa za spašavanje života koje administracija namjerava ostaviti za sada.
Nije odmah bilo jasno da li će smanjenje na 300 biti trajno ili privremeno, što bi potencijalno omogućilo povratak većem broju radnika nakon što Trumpova administracija kaže koje programe želi nastaviti.
Administracija je ranije ove sedmice dala gotovo svim zaposlenima USAID-a koji su bili poslani u inozemstvo rok od 30 dana, počevši od petka, da se vrate u SAD, pri čemu vlada plaća njihove putne i troškove povratka. Radnici koji odluče da ostanu duže, osim ako ne dobiju posebno oslobađanje, možda će morati sami da pokriju svoje troškove, navodi se u obavještenju na web stranici USAID-a kasno u četvrtak.
Državni sekretar Marco Rubio rekao je tokom putovanja u Dominikansku Republiku u četvrtak da će američka vlada nastaviti pružati pomoć iz inostranstva.
"Ali to će biti strana pomoć koja ima smisla i koja je u skladu s našim nacionalnim interesom", rekao je novinarima.
Trumpova administracija i saveznik milijarder Elon Musk, koji vodi Odjel za smanjenje budžeta za vladinu efikasnost, najviše su do sada ciljali na USAID u izazovu bez presedana savezne vlade i mnogih njenih programa.
Od Trumpove inauguracije 20. januara, golemo zamrzavanje finansiranja zatvorilo je većinu programa agencije širom svijeta, a gotovo svi njeni radnici stavljeni poslani su na odmor. Musk i Trump razgovarali su o eliminaciji USAID-a kao nezavisne Agencije i premještanju preživjelih programa pod State Department.
Demokratski zakonodavci i drugi taj potez nazivaju nezakonitim bez odobrenja Kongresa.