Izdvojeno
Kušljugić za Glas Amerike: BiH prijeti ekonomski cunami
Zarobljena u političkoj retorici 90-tih godina, BiH još jednu tranziciju dočekuje nespremna. Najnovija istraživanja stručnjaka pokazuju da je spremnost državnih institucija za tzv. četvrtu industrijsku revoluciju jako niska, a da odlaganje ovih procesa BiH vodi ka najcrnjem ekonomskom scenariju.
Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli u razgovoru za Glas Amerike (VOA) kaže da već kasnimo u digitalizaciji, te da propuštanje prilike da se novim tehnološkim promjenama priključimo putem dekarbonizacije znači ekonomsko zaostajanje, dalje siromašenje i, što je najgore, nastavak odlaska ljudi.
VOA: Šta je ključna komponenta nove paradigme održivog razvoja, koja se često naziva četvrta industrijska revolucija?
KUŠLJUGIĆ: „Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija. Koncept održivog razvoja je radikalno novi pristup korištenju energije, proizvodnji dobara i načinu života općenito, koji pri realizaciji ciljeva socio-ekonomskog razvoja uvažava okolinska i klimatska ograničenja. Dekarbonizacija se zasniva na povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije i elektrifikaciji transporta i grijanja. To je radikalno drugačiji koncept razvoja od postojećeg konvencionalnog, koji je baziran na korištenju fosilnih goriva. Tranzicija sa postojećeg na budući koncept razvoja, koja treba da se realizuje u narednih 30 godina, je najradikalnija tehnička, ekonomska, socijalna i politička promjena sa kojom se čovječanstvo ikada susrelo.”
VOA: Da li su zemlje Zapadnog Balkana pokazale neku stratešku inicijativu za naredni period?
KUŠLJUGIĆ: „Upravo se završava regionalno istraživanje u kojem učestvuje ReSET u okviru projekta 'Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju'. Preko stotinu pozvanih stručnjaka i eksperata iz BiH, Srbije i Crne Gore smatra da je spremnost državnih institucija u njihovim zemljama za tranziciju jako niska.
VOA: Prema Vašem mišljenju šta je najveći problem?
Dekarbonizacija u BiH će se vjerovatno događati pod uticajem tržišta i vanjskog pritiska. Dakle, domaći akteri će, nažalost, biti pasivni sljedbenici.Mirza Kušljugić
KUŠLJUGIĆ: Nema javnog dijaloga, nema rasprava u parlamentima o trenutnom lošem stanju u elektroenergetskom sektoru, nema sagledavanja procesa u svijetu i u okruženju. Od takvih vlasti se ne može očekivati inicijativa za promjene.
VOA: Koliko je strateški okvir za energetsku tranziciju izazovan za BiH?
KUŠLJUGIĆ: „U elektroenergetskom sektoru u BiH najveći socijalni i ekonomski izazov je napuštanje korištenja uglja za proizvodnju električne energije, koje će se vjerovatno desiti u periodu 2040-2045. godina. Stoga se adekvatni programi 'pravične tranzicije', kao što je npr. nedavno pokrenuti projekt EU 'Ugljeni regioni u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini', moraju započeti prije procesa smanjenja korištenja uglja u termoelektranama.”
VOA: Na koji način bi BiH najefikasnije mogla da se uključi u procese smanjenje emisija CO2?
KUŠLJUGIĆ: „Ekonomski najefikasniji način smanjenja emisija CO2 je tzv. sistem 'ograniči i trguj', koji je u EU poznat kao šema trgovanja emisijama Emission Trading Scheme (ETS). Ovaj sistem pokrenut je 2005. godine, a trenutno pokriva preko 15.000 fabrika i elektrana iz 31. zemlje Evrope i predstavlja najveći program trgovanja emisijama u svijetu. Koncept je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju i da se nakon alokacija na aukcijama može sa njima trgovati. Od početka ove godine cijena certifikata za emisije CO2 je narasla sa 35 na 55 (€/toni CO2). Poređenja radi, prosječna cijena struje na referentnoj regionalnoj berzi električne energije u Budimpešti u 2020. godini je iznosila 50 (€/MWh). Termoelektrane u BiH za 1 MWh proizvedene električne energije emituju u prosjeku 1 tonu CO2. Očigledno, kada bi imale obavezu plaćanja za emisije CO2, naše termoelektrane ne bi bile konkurentne u izvozu.”
VOA: Šta se dešava sa sredstvima koja se prikupe na aukcijama?
KUŠLJUGIĆ: „Ostaju u zemlji i obično se koriste za finansiranje programa energetske tranzicije. Postepeno uvođenje ETS šeme bi omogućilo prilagođavanje emitera - uglavnom operatora termoelektrana- i građana na rast cijene električne energije. Pri tome bi se prikupljena sredstva koristila za finansiranje socijalnih komponenti energetske tranzicije, npr. socijalnog zbrinjavanja radnika koji ostanu bez posla i restrukturiranja rudarskih područja. Ako se socijalno ugrožene kategorije stanovništva zaštite programima smanjenja energetskog siromaštva, mislim da bi ostale kategorije stanovništva mogle podnijeti takav rast cijena struje.”
VOA: Zašto vlasti u BiH odlažu ove procese?
KUŠLJUGIĆ: „To se obično pravda neminovnim poskupljenjem cijene električne energije. Istovremeno stalno se povećava iznos naknada za subvencije obnovljivih izvora energije, koji takođe povećavaju cijenu struje. Suština je da bh. vlasti štite izvoznike električne energije u EU. Pošto se od iduće godine u EU počinje implementirati veoma ambiciozan plan dekarbonizacije - Zeleni plan EU - čija osnova će biti smanjenje dozvoljenih količina emisija za alokaciju, očekuje se da će do 2030. godine cijena certifikata narasti na 90 (€/toni CO2). Stoga, EU zahtijeva od članica Energetske zajednice da uvedu adekvatan sistem 'oporezivanja' emisija CO2 i da se u konačnici priključe EU ETS. O takvom prijedlogu će se raspravljati na redovnom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem ove godine. BiH će kad-tad morati uvesti šemu oporezivanja emisija CO2. Na to se konačno i obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije u novembru 2020. godine. Realne procjene su da će se ETS šema uvesti do 2030. godine.”
VOA: Šta će se desiti zemljama koje u međuvremenu ne prihvate postepeno uvođenje šeme plaćanja za emisije CO2?
KUŠLJUGIĆ: „Od 2030. godine EU će uvesti posebnu tarifu na uvoz struje iz takvih zemalja, tzv. Carbon Border Adjusment Mechanism (CBAM). Ovu mjeru EU uvodi da bi u ravnopravan položaj dovela domaće elektrane, koje plaćaju taksu za CO2, i uvoznike struje, koji ne plaćaju ovu taksu. Znači, ili ćemo uvesti ETS i prikupljene pare koristiti za dekarbonizaciju u BiH ili će sredstva od CBAM tarife prilikom izvoza struje kao 'carine' ići na račune u EU.”
VOA: Kako će to uticati na trenutne projekte izgradnje termoelektrana u BiH?
KUŠLJUGIĆ: „Bilo koliki troškovi za emitovanje CO2, čine planirane, nove termoelektrane u BiH, ekonomski neisplativim. Ilustrativan primjer je sudbina termoelektrane Šoštanj (600 MW), koja je puštena u rad 2016. godine. Očekivani gubici ove elektrane do 2030. godine, zbog izuzetno visokih troškova za emisije CO2, iznose 870 miliona €. Zbog toga vlada Slovenija razmatra mogućnost zatvaranje ove termoelektrane do 2033. godine. Znači da će ova elektrana vjerovatno raditi manje od 15 godina. Slična sudbina čeka i trenutne planirane projekte u BiH, ako bilo koji od njih bude realizovan. A planirana je izgradnja 1050 MW novih termoelektrana.”
VOA: Ko će platiti cijenu promašenih investicija?
KUŠLJUGIĆ: „Ako budemo imali 'naših' termoelektrana Šoštanj, cijenu promašenih investicija će naravno platiti privreda i građani. Stoga sam zagovornik da privreda i građani treba da traže od politike da predstavi plan ekonomskog oporavka nakon pandemije. Osim 'zelenog oporavka', koji podrazumijeva energetsku tranziciju, ne vidim drugi plan. Dakle, do nas je - do preduzetnika i građana.”
VOA: Koliko realno vremena ima BiH da bi izbjegla najcrnji scenario?
KUŠLJUGIĆ: „Proteklih pet godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, potrošili smo na 'simulaciju' tranzicije. Niti jednu od reformi na koje smo se obavezali prema Energetskoj zajednici nismo u tom periodu proveli. Obaveze smo prihvatali znajući da ih nećemo realizovati. Puno je bilo i političkog prepucavanja. Vremena za odlaganje i odugovlačenje više nemamo. Trebamo pod hitno, ove godine, otvoriti javni dijalog o viziji razvoja energetike i usvojiti plan dekarbonizacije, koji je u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU. To je i obaveza koju smo preuzeli da ugradimo u Nacionalni energetski i klimatski plan, kao krovni dokument dekarbonizacije, čije usvajanje se očekuje krajem ove godine. Tek tada možemo računati na tehničku i finansijsku pomoć EU preko inicijative Zelena agenda za Zapadni Balkan, za čiju realizaciju su odvojena značajna sredstva u narednih sedam godina. U suprotnom, cijeli svijet, a posebno EU, ide u energetsku tranziciju, mi zaostajemo sa nesagledivim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Da bismo izbjegli ovaj crni scenarij moramo djelovati odmah.”
VOA: EU, ipak, nikog neće „vući za rukav”. Koliku štetu će odlaganje ovih procese nanijeti BiH?
Mi se nalazimo na peronu gdje i posljednji vagon nove tehnološke revolucije, čija komponenta je i dekarbonizacija, prolazi pored nas.Mirza Kušljugić
KUŠLJUGIĆ: „Situacija kada ne možete racionalno upravljati promjenama i kada se problemi kaskadno nižu se naziva 'savršena oluja'. Primjeri scenarija savršene oluje su: propadanje Aluminija Mostar i trenutni problemi u rudnicima uglja u Federaciji BiH. Od BiH se to očekuje, jer je potpisala Pariški klimatski sporazum i Sofijsku deklaraciju. Ali nametanja sigurno neće biti.”
VOA: Kakve su Vaše projekcije kada su u pitanju naredne decenije?
KUŠLJUGIĆ: „U godinama koje dolaze očekuju nas veliki problemi. A kada govorite o decenijama koje dolaze, u tom slučaju, kako reče jedan vaš kolega nakon nedavnog intervjua sa mnom: 'Neka posljednji koji izađe ugasi svjetlo. Ako svjetla bude!'. I ne treba zaboraviti da vas niko ne može spriječiti da budete siromašni, ako vi to hoćete!”
See all News Updates of the Day
Kina poziva na oprez u napetostima između Izraela i Irana
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je u ponedjeljak sve strane uključene u tenzije između Izraela i Irana da budu oprezne i izbjegnu eskalaciju situacije.
U telefonskom razgovoru sa izraelskim ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom, Wang je također pozvao Izrael da osigura sigurnost osoblja Privremenih snaga Ujedinjenih naroda u Libanu (UNIFIL), navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.
On je također ponovio stav Pekinga o sukobu u Gazi, pozivajući na trenutni, potpuni i trajni prekid vatre.
Katz je rekao da je tokom razgovora „razjasnio da je Iran primarni izvor podrivanja stabilnosti na Bliskom istoku” i rekao da Iran predstavlja direktnu prijetnju preko svojih zastupnika, uključujući Hamas i Hezbollah.
Katz je rekao da je očekivao da će Kina izraziti „izbalansiran i pošten stav u odnosu na rat”, navodeći veze ekonomske saradnje između dvije zemlje „i činjenicu da oko 20.000 radnika iz Kine nastavlja da radi u Izraelu tokom ... rata.”
Ukrajina poziva Brazil da uhapsi Putina ako se pojavi na samitu G-20
Glavni ukrajinski tužilac rekao je da je primio obavještajne podatke koji ukazuju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu sljedećeg mjeseca i pozvao tamošnje vlasti da izdaju nalog za njegovo hapšenje ako se pojavi.
Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu izdao je potjernicu za Putinom u martu 2023, otprilike godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, optužujući ga za ratni zločin deportacije djece.
Rusija poriče optužbe za ratne zločine, a Kremlj je odbacio nalog suda kao „ništavan”.
Na pitanje da li je donijeta odluka o tome da li će Putin prisustvovati sastanku 20 vodećih svjetskih ekonomija, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak: „Ne. Kada odluka bude donijeta, obavijestićemo vas.”
Ukrajinski generalni tužilac Andriy Kostin rekao je Reutersu u intervjuu da je „važno da međunarodna zajednica bude ujedinjena i da Putina smatra odgovornim”.
Zbog „informacija da bi Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu, želio bih ponoviti da je obaveza brazilskih vlasti kao države potpisnice Rimskog statuta da ga uhapse ako se usudi posjetiti”, rekao je Kostin, govoreći o ugovor kojim je osnovan ICC.
„Zaista se nadam da će ga Brazil uhapsiti, potvrđujući svoj status demokratske i pravne države”, rekao je on.
Neuspjeh da se to učini rizikuje stvaranje presedana prema kojem lideri optuženi za zločine mogu nekažnjeno putovati, rekao je on.
Brazil je Putinu poslao standardni poziv za sastanke grupe G-20 od 18. do 19. novembra u Rio de Janeiru, ali nije dobio nikakve naznake da planira prisustvovati, prema dvojici zvaničnika brazilske vlade.
Uprkos nalogu Međunarodnog krivičnog suda, Putin je u septembru otišao u zvaničnu državnu posjetu Mongoliji, čiji je neuspjeh da ga uhapsi Ukrajina kritikovala kao udarac međunarodnoj pravdi.
Prošle godine, međutim, Putin se držao podalje od sastanka zemalja BRICS-a u Južnoj Africi i prisustvovao je online.
ICC, sa 124 države članice, osnovan je 2002. godine za procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i zločina agresije kada države članice to ne žele ili ne mogu učiniti same.
Izrael pojačava vojni pritisak na sjever Gaze, raste strah od opsade i raseljavanja
Najmanje 10 ljudi je ubijeno, a 40 povrijeđeno u sjevernoj Gazi u ponedjeljak nakon što su izraelski tenkovski projektili pogodili ljude u redu za hranu, rekli su palestinski medicinari, dok u enklavi raste strah da Izrael planira raseliti sve stanovnike sa sjevera.
Ljekari su rekli da je izraelski dron također otvorio vatru gdje su se desetine stanovnika okupile da dobiju hranu u Jabaliji, jednom od izbjegličkih kampova u Gazi. Među žrtvama su, kako su rekli, ima žena i djece.
Izraelska vojska je saopštila da istražuje incident.
Jabalia je u fokusu izraelske ofanzive oko deset dana, a vojska je sada opkolila kamp i poslala tenkove u obližnje gradove Beit Lahiya i Beit Hanoun, s deklariranim ciljem iskorijenjivanja boraca Hamasa koji se tu pokušavaju pregrupirati.
S obzirom da izraelska vojska poziva Palestince da se evakuiraju na jug jer pojačavaju pritisak na Hamas - a Hamas im govori da ne odlaze jer je to previše rizično - posljednjih nekoliko dana podsjeća na ranije faze rata.
Sjeverni dio Gaze, dom za više od polovine od 2,3 miliona stanovnika, bio je teško bombardovan u prvoj fazi izraelskog napada na teritoriju koji je počeo prije godinu dana.
Stotine hiljada stanovnika sjeverne Gaze napustilo je svoje domove u prvim mjesecima rata, potaknuti izraelskim naredbama za evakuaciju i vojnom kopnenom ofanzivom, dok je oko 400.000 ljudi ostalo, prema procjenama UN-a.
Ali mjesecima nakon tamošnjih intenzivnih kopnenih borbi, Izrael je poslao trupe natrag u Jabaliju kako bi iskorijenili Hamasove borce za koje je rekao da se pregrupiraju za nove napade.
Naoružana krila Hamasa i Islamskog džihada saopćila su da njihovi borci izvode napade na izraelske snage protivtenkovskim raketama i minobacačkim bombama.
„Gađaju nas iz vazduha i sa zemlje, bez prestanka nedjelju dana, žele da odemo, žele da nas kazne što odbijamo da napustimo svoje domove”, rekla je Marwa, 26, koja je sa porodicom otišla u školu u gradu Gazi.
Ljudi plaše da se nikada neće moći vratiti ako krenu na jug, rekla je ona.
Kasnije u ponedjeljak, Hamas je rekao da Izrael ima za cilj da silom raseli narod sjeverne Gaze kroz stalno bombardiranje i blokiranje pomoći, hrane i goriva.
Neki stanovnici također strahuju da Izrael planira isprazniti Jabaliju, a možda i cijelo sjeverno područje prema prijedlogu bivših izraelskih generala da se sjever Gaze očisti od civila i da se preostali militanti stave pod opsadu dok se ne predaju.
Izrael odlučno negira takve planove.
„Nismo dobili takav plan”, rekao je vojni glasnogovornik Nadav Shoshani novinarima. „Brinemo da civile izvučemo iz opasnosti dok djelujemo protiv terorističkih ćelija u Jabaliji”, rekao je.
Glavni autor prijedloga, Giora Eiland, rekao je da njegov plan ima za cilj izvršiti pritisak na Hamas da oslobodi taoce ukidanjem kontrole nad teritorijem i pomoći, umjesto slanja izraelskih snaga u borbu protiv njegovih boraca.
„Moj plan se ne provodi”, rekao je Eiland za Army Radio u nedjelju.
Izraelski planovi za budućnost Gaze nejasni su, osim deklariranog cilja razbijanja Hamasa kao vojne i vladajuće sile.
UN opisuju strašne uslove koji pogađaju civilno stanovništvo koje je ostalo u Jabaliji.
„Više od 50.000 ljudi raseljeno je iz područja Jabalia, koje je odsječeno, dok su drugi ostali blokirani u svojim domovima zbog pojačanog bombardiranja i borbi”, rekao je u nedjelju humanitarni koordinator UN-a Muhannad Hadi.
„Posljednje vojne operacije u sjevernoj Gazi prisilile su na zatvaranje bunara, pekara, medicinskih punktova i skloništa, kao i na obustavu usluga zaštite, liječenja pothranjenosti i privremenih prostora za učenje. U isto vrijeme, bolnice su zabilježile priljev traumatskih ozljeda.”
Izrael je pokrenuo ofanzivu protiv Hamasa nakon napada na Izrael 7. oktobra u kojem je 1.200 ljudi ubijeno, a oko 250 uzeto za taoce i odvedeno u Gazu, prema izraelskim podacima. Više od 42.000 Palestinaca je do sada ubijeno u ofanzivi, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi.
U izraelskom napadu na šatorski kamp u bolnici ubijene 4 osobe, a više od 20 zadobilo teške opekotine
Izraelski zračni napad na područje bolnice u Pojasu Gaze u ponedjeljak rano ujutro usmrtio je najmanje četiri osobe i izazvao požar koji je zahvatio šatorski kamp za ljude raseljene zbog rata, ostavljajući više od 2o osoba s teškim opekotinama, kažu palestinski medicinari.
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala militante koji se kriju među civilima, bez pružanja dokaza.
Posljednjih mjeseci, Izrael više puta je udarao na prepuna skloništa i šatorske kampove, navodeći da ih borci Hamasa koriste kao polazište za napade.
Bolnica mučenika Al-Aqaa u centralnom gradu Deir al-Balah već se borila da liječi veliki broj ranjenih iz ranijeg jutrošnjeg napada na školu, koja je pretvorena u sklonište, u kojem je poginulo najmanje 20 ljudi..
Snimci Associated Pressa pokazuju djecu među ranjenima. Čovjek je jecao dok je nosio dijete sa zavijenom glavom u naručju. Drugom malom djetetu sa nogom u zavoju urađena je transfuzija krvi na podu prepune bolnice.
Bolnička evidencija pokazuje da su četiri osobe poginule, a 40 ranjeno. Dvadeset pet osoba prebačeno je u bolnicu Nasser u južnoj Gazi nakon što su zadobili teške opekotine, navodi bolnica Al-Aqsa.
Izrael i dalje izvodi gotovo svakodnevne napade širom pojasa Gaze, i vodi veliki kopneni napad na sjeveru, gdje su se, kako kaže, militanti pregrupisali.
Rat je počeo kada je Hamas napao južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, dok su palestinski militanti oteli oko 250 osoba. Oko 100 ljudi se još uvijek nalazi u Gazi, a vjeruje se da je trećina mrtva.
U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 42.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne navodi koliko je bilo boraca, ali kaže da žene i djeca čine više od polovine ubijenih. Oko 90% stanovništva Gaze od 2,3 miliona ljudi raseljeno je tokom rata, često više puta, a velika područja priobalne teritorije su potpuno uništena.
Netanyahu traži izmještanje mirovnih snaga UN-a iz „opasnog područja” u južnom Libanu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je u nedjelju UN da izmjesti mirovne snage iz „opasne zone” u južnom Libanu, tvrdeći da ih militanti Hezbollaha koriste kao „živi štit” u borbama s Izraelom.
Uz petero povrijeđenih pripadnika mirovnih snaga u tri odvojena incidenta od četvrtka, Netanyahu je rekao glavnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu da je „vrijeme da odvedete” UN-ove snage „iz uporišta Hezbollaha i izvan borbenih područja”.
„Vaše odbijanje da evakuirate (UN) vojnike čini ih taocima u rukama Hezbollaha. To ugrožava njih kao i naše vojnike”, dodao je izraelski premijer.
Netanyahu je, govoreći prije sastanka vlade, rekao: „Žao nam je zbog povrijeđenih (UN-ovih) vojnika i činimo sve što možemo da spriječimo takvu štetu. Ali jednostavan i očit način da se to osigura je da ih jednostavno izvučete iz opasne zone.”
Privremene snage UN-a u Libanu (UNIFIL) su, međutim, odbile da pomjere svoje trupe, a glasnogovornik je u subotu rekao: „Postojala je jednoglasna odluka da ostanu jer je važno da se zastava UN-a i dalje vijori visoko u ovom regionu i da je u mogućnosti podnijeti izvještaj Vijeću sigurnosti.”
U nedjelju rano ujutru, mirovne snage na položaju UN-a u Ramyahu saopštile su da su primijetili kako tri voda izraelskih vojnika prelaze u Liban. Misija UN-a je rekla da su dva izraelska tenka uništila glavnu kapiju i nasilno ušla UN-ovu bazu.
Tenkovi su izašli iz baze nakon 45 minuta i protesta UNIFIL-a preko svoje veze sa Izraelom, navodeći da izraelsko vojno prisustvo dovodi mirovne snage u opasnost.
Netanyahu je rekao da je Izrael zatražio od UN-a da se povuče sa položaja „do pet kilometara od Plave linije” koja razdvaja obje zemlje, ali su mirovne snage odbile.
To bi uključivalo 29 pozicija UNIFIL-a u južnom Libanu.
Izraelski ministar energetike Eli Cohen optužio je u ponedjeljak mirovne snage UNIFIL na jugu Libana da su beskorisna sila koja nije uspjela zaštititi izraelske građane od napada Hezbollaha i pozvao ih da se povuku kako se borbe pojačavaju.
„Država Izrael će učiniti sve da osigura sigurnost svojih građana, a ako UN ne može pomoći, barem ne bi trebalo da se miješaju, i da pomjeri osoblje iz borbenih zona", rekao je na X-u.
UNIFIL, misija od oko 9.500 vojnika različitih nacionalnosti, stvorena je nakon izraelske invazije na Liban 1978. godine. Trenutno ima zadatak da nadgleda prekid vatre kojim je okončan 33-dnevni rat 2006. između Izraela i Hezbolaha.
