Linkovi

Izdvojeno

Kušljugić za Glas Amerike: BiH prijeti ekonomski cunami

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli

Zarobljena u političkoj retorici 90-tih godina, BiH još jednu tranziciju dočekuje nespremna. Najnovija istraživanja stručnjaka pokazuju da je spremnost državnih institucija za tzv. četvrtu industrijsku revoluciju jako niska, a da odlaganje ovih procesa BiH vodi ka najcrnjem ekonomskom scenariju. 

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli u razgovoru za Glas Amerike (VOA) kaže da već kasnimo u digitalizaciji, te da propuštanje prilike da se novim tehnološkim promjenama priključimo putem dekarbonizacije znači ekonomsko zaostajanje, dalje siromašenje i, što je najgore, nastavak odlaska ljudi.

VOA: Šta je ključna komponenta nove paradigme održivog razvoja, koja se često naziva četvrta industrijska revolucija?

KUŠLJUGIĆ: „Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija. Koncept održivog razvoja je radikalno novi pristup korištenju energije, proizvodnji dobara i načinu života općenito, koji pri realizaciji ciljeva socio-ekonomskog razvoja uvažava okolinska i klimatska ograničenja. Dekarbonizacija se zasniva na povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije i elektrifikaciji transporta i grijanja. To je radikalno drugačiji koncept razvoja od postojećeg konvencionalnog, koji je baziran na korištenju fosilnih goriva. Tranzicija sa postojećeg na budući koncept razvoja, koja treba da se realizuje u narednih 30 godina, je najradikalnija tehnička, ekonomska, socijalna i politička promjena sa kojom se čovječanstvo ikada susrelo.”

Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)
Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Da li su zemlje Zapadnog Balkana pokazale neku stratešku inicijativu za naredni period?

KUŠLJUGIĆ: „Upravo se završava regionalno istraživanje u kojem učestvuje ReSET u okviru projekta 'Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju'. Preko stotinu pozvanih stručnjaka i eksperata iz BiH, Srbije i Crne Gore smatra da je spremnost državnih institucija u njihovim zemljama za tranziciju jako niska.

VOA: Prema Vašem mišljenju šta je najveći problem?

Dekarbonizacija u BiH će se vjerovatno događati pod uticajem tržišta i vanjskog pritiska. Dakle, domaći akteri će, nažalost, biti pasivni sljedbenici.
Mirza Kušljugić

KUŠLJUGIĆ: Nema javnog dijaloga, nema rasprava u parlamentima o trenutnom lošem stanju u elektroenergetskom sektoru, nema sagledavanja procesa u svijetu i u okruženju. Od takvih vlasti se ne može očekivati inicijativa za promjene.

VOA: Koliko je strateški okvir za energetsku tranziciju izazovan za BiH?

KUŠLJUGIĆ: „U elektroenergetskom sektoru u BiH najveći socijalni i ekonomski izazov je napuštanje korištenja uglja za proizvodnju električne energije, koje će se vjerovatno desiti u periodu 2040-2045. godina. Stoga se adekvatni programi 'pravične tranzicije', kao što je npr. nedavno pokrenuti projekt EU 'Ugljeni regioni u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini', moraju započeti prije procesa smanjenja korištenja uglja u termoelektranama.​”

VOA: Na koji način bi BiH najefikasnije mogla da se uključi u procese smanjenje emisija CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Ekonomski najefikasniji način smanjenja emisija CO2 je tzv. sistem 'ograniči i trguj', koji je u EU poznat kao šema trgovanja emisijama Emission Trading Scheme (ETS). Ovaj sistem pokrenut je 2005. godine, a trenutno pokriva preko 15.000 fabrika i elektrana iz 31. zemlje Evrope i predstavlja najveći program trgovanja emisijama u svijetu. Koncept je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju i da se nakon alokacija na aukcijama može sa njima trgovati. Od početka ove godine cijena certifikata za emisije CO2 je narasla sa 35 na 55 (€/toni CO2). Poređenja radi, prosječna cijena struje na referentnoj regionalnoj berzi električne energije u Budimpešti u 2020. godini je iznosila 50 (€/MWh). Termoelektrane u BiH za 1 MWh proizvedene električne energije emituju u prosjeku 1 tonu CO2. Očigledno, kada bi imale obavezu plaćanja za emisije CO2, naše termoelektrane ne bi bile konkurentne u izvozu.”

Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)
Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)

VOA: Šta se dešava sa sredstvima koja se prikupe na aukcijama?

KUŠLJUGIĆ: „Ostaju u zemlji i obično se koriste za finansiranje programa energetske tranzicije. Postepeno uvođenje ETS šeme bi omogućilo prilagođavanje emitera - uglavnom operatora termoelektrana- i građana na rast cijene električne energije. Pri tome bi se prikupljena sredstva koristila za finansiranje socijalnih komponenti energetske tranzicije, npr. socijalnog zbrinjavanja radnika koji ostanu bez posla i restrukturiranja rudarskih područja. Ako se socijalno ugrožene kategorije stanovništva zaštite programima smanjenja energetskog siromaštva, mislim da bi ostale kategorije stanovništva mogle podnijeti takav rast cijena struje.​”

VOA: Zašto vlasti u BiH odlažu ove procese?

KUŠLJUGIĆ: „To se obično pravda neminovnim poskupljenjem cijene električne energije. Istovremeno stalno se povećava iznos naknada za subvencije obnovljivih izvora energije, koji takođe povećavaju cijenu struje. Suština je da bh. vlasti štite izvoznike električne energije u EU. Pošto se od iduće godine u EU počinje implementirati veoma ambiciozan plan dekarbonizacije - Zeleni plan EU - čija osnova će biti smanjenje dozvoljenih količina emisija za alokaciju, očekuje se da će do 2030. godine cijena certifikata narasti na 90 (€/toni CO2). Stoga, EU zahtijeva od članica Energetske zajednice da uvedu adekvatan sistem 'oporezivanja' emisija CO2 i da se u konačnici priključe EU ETS. O takvom prijedlogu će se raspravljati na redovnom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem ove godine. BiH će kad-tad morati uvesti šemu oporezivanja emisija CO2. Na to se konačno i obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije u novembru 2020. godine. Realne procjene su da će se ETS šema uvesti do 2030. godine.”

VOA: Šta će se desiti zemljama koje u međuvremenu ne prihvate postepeno uvođenje šeme plaćanja za emisije CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Od 2030. godine EU će uvesti posebnu tarifu na uvoz struje iz takvih zemalja, tzv. Carbon Border Adjusment Mechanism (CBAM). Ovu mjeru EU uvodi da bi u ravnopravan položaj dovela domaće elektrane, koje plaćaju taksu za CO2, i uvoznike struje, koji ne plaćaju ovu taksu. Znači, ili ćemo uvesti ETS i prikupljene pare koristiti za dekarbonizaciju u BiH ili će sredstva od CBAM tarife prilikom izvoza struje kao 'carine' ići na račune u EU.”

RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

VOA: Kako će to uticati na trenutne projekte izgradnje termoelektrana u BiH?

KUŠLJUGIĆ: „Bilo koliki troškovi za emitovanje CO2, čine planirane, nove termoelektrane u BiH, ekonomski neisplativim. Ilustrativan primjer je sudbina termoelektrane Šoštanj (600 MW), koja je puštena u rad 2016. godine. Očekivani gubici ove elektrane do 2030. godine, zbog izuzetno visokih troškova za emisije CO2, iznose 870 miliona €. Zbog toga vlada Slovenija razmatra mogućnost zatvaranje ove termoelektrane do 2033. godine. Znači da će ova elektrana vjerovatno raditi manje od 15 godina. Slična sudbina čeka i trenutne planirane projekte u BiH, ako bilo koji od njih bude realizovan. A planirana je izgradnja 1050 MW novih termoelektrana.​”

VOA: Ko će platiti cijenu promašenih investicija?

KUŠLJUGIĆ: „Ako budemo imali 'naših' termoelektrana Šoštanj, cijenu promašenih investicija će naravno platiti privreda i građani. Stoga sam zagovornik da privreda i građani treba da traže od politike da predstavi plan ekonomskog oporavka nakon pandemije. Osim 'zelenog oporavka', koji podrazumijeva energetsku tranziciju, ne vidim drugi plan. Dakle, do nas je - do preduzetnika i građana.”

Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)
Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Koliko realno vremena ima BiH da bi izbjegla najcrnji scenario?

KUŠLJUGIĆ: „Proteklih pet godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, potrošili smo na 'simulaciju' tranzicije. Niti jednu od reformi na koje smo se obavezali prema Energetskoj zajednici nismo u tom periodu proveli. Obaveze smo prihvatali znajući da ih nećemo realizovati. Puno je bilo i političkog prepucavanja. Vremena za odlaganje i odugovlačenje više nemamo. Trebamo pod hitno, ove godine, otvoriti javni dijalog o viziji razvoja energetike i usvojiti plan dekarbonizacije, koji je u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU. To je i obaveza koju smo preuzeli da ugradimo u Nacionalni energetski i klimatski plan, kao krovni dokument dekarbonizacije, čije usvajanje se očekuje krajem ove godine. Tek tada možemo računati na tehničku i finansijsku pomoć EU preko inicijative Zelena agenda za Zapadni Balkan, za čiju realizaciju su odvojena značajna sredstva u narednih sedam godina. U suprotnom, cijeli svijet, a posebno EU, ide u energetsku tranziciju, mi zaostajemo sa nesagledivim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Da bismo izbjegli ovaj crni scenarij moramo djelovati odmah.”

VOA: EU, ipak, nikog neće „vući za rukav”. Koliku štetu će odlaganje ovih procese nanijeti BiH?

Mi se nalazimo na peronu gdje i posljednji vagon nove tehnološke revolucije, čija komponenta je i dekarbonizacija, prolazi pored nas.
Mirza Kušljugić


KUŠLJUGIĆ: „Situacija kada ne možete racionalno upravljati promjenama i kada se problemi kaskadno nižu se naziva 'savršena oluja'. Primjeri scenarija savršene oluje su: propadanje Aluminija Mostar i trenutni problemi u rudnicima uglja u Federaciji BiH. Od BiH se to očekuje, jer je potpisala Pariški klimatski sporazum i Sofijsku deklaraciju. Ali nametanja sigurno neće biti.​”

VOA: Kakve su Vaše projekcije kada su u pitanju naredne decenije?

KUŠLJUGIĆ: „U godinama koje dolaze očekuju nas veliki problemi. A kada govorite o decenijama koje dolaze, u tom slučaju, kako reče jedan vaš kolega nakon nedavnog intervjua sa mnom: 'Neka posljednji koji izađe ugasi svjetlo. Ako svjetla bude!'. I ne treba zaboraviti da vas niko ne može spriječiti da budete siromašni, ako vi to hoćete!”

See all News Updates of the Day

Eksperti: Putinovi potezi su odraz njegovog neuspjeha

Ruski predsjednik Vladimir Putin na ceremoniji proglašavanje ankesije okupiranih ukrajinskih teritorija (Foto: Sputnik/Grigory Sysoyev/Pool via REUTERS)

Mobilizacija, referendumi, ankesija okupiranih ukrajinskih teritorija - najnoviji su potezi ruskog lidera Vladimira Putina, više od sedam mjeseci nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Međutim, neće promijeniti realnost da Kijev ima prednost, dok god Ukrajinci pružaju otpor a Zapad ostane uz njih, ocjena je Ijana Bžežinskog - visokog saradnika američkog Atlantskog savjeta i sina Zbignjeva Bžežinskog, čuvenog američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost u eri Hladnog rata.

Ijan Bžežinski, u intervjuu za Glas Amerike, ističe da je da je sve dio strategije ruskog lidera da se Kijev i Zapad zastraše da prihvate rusku kontrolu nad dijelovima ukrajinske teritorije, ali i da je odraz Putinovog neuspjeha u ratu u Ukrajini.

„Mislim da ovi potezi u stvari održavaju to da Putin sam prepoznaje da njegovi napori da osvoji Ukrajinu katastrofalno propadaju. To je veliki neuspjeh za njega. I sada se hvata za slamku. Mobilizacija 300 hiljada vojnika u Rusiji održava shvatanje da nema dovoljno snaga u Ukrajini ni da čak zadrži kontrolu nad teritorijom koju je osvojio i pokreće niz pitanja o tome kako će logistički snabdijevati te snage", smatra Bžežinski, bivši zvaničnik Pentagona.

"Putinovi potez odraz njegovog neuspjeha"
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:38 0:00

"To donosi veću svijest u ruskoj politici o njegovim neuspjesima u Ukrajini, uključujući gubitak života. To se održava u činjenici da veliki broj ljudi protestuje, ponekad i nasilno, protiv mobilizacije. Drugi pokušavaju da pobjegnu iz zemlje. Putin možda izaziva svoj vijetnamski trenutak, a tu mislim na period kada je američka vlada počela da se suočava sa velikim protestima protiv intervencije u Vijetnamu 1960-tih i 1970-tih".

Putin je, kako tvrdi Bžežinski, u Ukrajini izgubio 80 hiljada vojnika – koji su ubijeni ili povrijeđeni, kao i ogromnu opremu.

Osim mobilizacije i ankesije nove ukrajinske teritorije, Zapad su zabrinule i učestale prijetnje Moskve da je spremna da upotrijebi nuklearno oružje bi odbranila teritoriju koju smatra svojom. Washington je na prijetnje odgovorio svojim upozorenjem – da bi posljedice takvog poteza bile katastrofalne.

„Predsjednik Bajden i njegovi visoki zvaničnici, kao i visoki zvaničnici niza NATO članica bili su veoma čvrsti u svojim odgovorima i naglasili da bi upotreba nuklearnog oružja imala katastrofalan rezultat za Rusiju. To su nedvosmisleno stavili do znanja. Jedina stvar koja je nejasna je kako bi ta katastrofa bila nanijeta Rusiji“, kaže Bžežinski.

Na pitanje kako bi SAD i NATO mogli da odgovore na eventualnu upotrebu nuklearnog oružja, Bžežinski navodi da postoji više opcija – od dramatične eskalacije sankcija i značajnog povećanja vojne pomoći Ukrajincima do čak napada na ruske snage u Ukrajini.

„Postoje i akcije koje bi vojno bile mnogo gore za Ruse. Ono što je sada važno je da Zapad pokaže spremnost na te opcije, bez objašnjavanja o kojim opcijama je riječ“, naglašava Ijan Bžežinski.

Prelivanje ukrajinskog konflikta i na Balkan?

Eskalacija konflikta u Ukrajini ponovo je pokrenula i pitanje kako će se to odraziti na ostale regione – među kojima je i Zapadni Balkan.

Bžežinski upozorava da je proteklu deceniju i po, "Putin operisao na Balkanu na destruktivan način, od političkog finansiranja do sabotaža, uključujući napade na infrastrukturne skladištne objekte u Bugarskoj."

"Zbog toga moramo da budemo oprezni da će Putin pokušati da uradi nešto da izazove nemire ili neku vrstu krize na Balkanu… Na Balkanu postoje tenzije između različitih etničkih grupa u određenim zemljama, tenzije između država, a Kosovo i Srbija su klasičan primjer toga. Postoji potencijalna nestabilnost u Bosni, na unutrašnjem planu, i u odnosima sa Srbijom. To su očigledni primjeri gdje bi rusko miješanje moglo biti interesantno Putinu kao način da podstakne krizu koja bi odvukla pažnju Zapada”, ocjenjuje Bžežinski.

Ambasadorka Dženifer Braš, bivša zamjenica šefa misije i otpravnica poslova u američkoj ambasadi u Beogradu u periodu od 2007. do 2010, godine, smatra da bi moguća eskalacija bila u Republici Srpskoj i u sjevernoj Mitrovici gdje, kako tvrdi, Rusi aktivno podstiču srpsku populaciju.

Uticaj konflikta u Ukrajini na Balkan, Braš posmatra i u kontekstu koncepta ruskog svijeta i, kako kaže, njemu paralelnog srpskog.

“Ruski napori u Ukrajini su uglavnom propali i to će imati paralelni uticaj na ideju širenja srpskog svijeta. Taj napor će takođe propasti i Srbija bi trebalo da ostane u okvirima svojih međunarodno priznatih granica, da radi na svojoj demokratiji i ne miješa su u politiku svojih susjeda.Znači rat u Ukrajini ima opasan aspekt (na Balkanu), ali može imati i pozitivan a to je da bi to bilo okončanje napora, želje ili podrške toj ideji srpskog svijeta. Na kraju, Rusija je jedina strana sila koja podržava tu ideju", naglašava Braš, penzionisani dugododišnji američki diplomata koja je značajan dio svoje karijere provela na Balkanu.

“Kada je riječ o zapadnoj podršci – koja je po mom mišljenju odlučujući faktor u ovom ratu – kada Zapad ulaže malo napora, Ukrajina neće proći dobro, kada Zapad radi više, to će pomoći Ukrajini da ovo dovede do bržeg i pravdenog zaključka. Putinovi potezi su u stvari podstakli odlučnost na Zapadu", zaključuje Bžežinski.

Izbori u BiH: Kako pravilno glasati?

Elections Bosnia 2022

Punoljetni građani Bosne i Hercegovine biraju članove Predsejdništva BiH, parlamentarne skupštine BiH, entitetskih, i u Federaciji BiH kantonalnih skupština.

Punoljetni građani Bosne i Hercegovine (BiH) na Općim izborima 2. oktobra glasat će za tri člana Predsjedništva BiH i 42 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pored toga, glasaju i za poslanike u entitetskim skupštinama.

U Parlamentu entiteta Federacija BiH izabrat će 98 zastupnika, a 83 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Građani Federacije BiH glasaju i za ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona.

U Republici Srpskoj birat će i predsjednika i dva potpredsjednika tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Četiri glasačka listića

Biračka mjesta se otvaraju u 7.00 sati, a zatvaraju u 19.00 sati. Svim osobama koje se zateknu na biračkome mjestu u 19.00 sati bit će omogućeno da glasaju.

Član biračkog odbora koji izdaje glasačke listiće je po zakonu obavezan uputiti svakog birača kako pravilno popuniti glasačke listiće.

Ako birač ošteti ili pogrešno popuni listić, može tražiti da mu se izda novi. Svaki birač ima pravo u zapisnik o radu biračkog odbora unijeti svoja zapažanja, naprimjer, ako uoči nepravilnosti. Svaki glasački listić birač mora jedan po jedan ubaciti u glasačku kutiju.

Građani entiteta Federacija BiH članove Predsjedništva BiH biraju tako što označe (znakom "X", kvačicom, zaokruže kvadratić ili zaokruže ime) samo jednog kandidata za bošnjačkog ili hrvatskog člana.

Građani Republike Srpske glasaju za samo za jednog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH. Bošnjaci i Hrvati ne mogu biti kandidati u Republici Srpskoj, kao ni Srbi u Federaciji BiH. Kandidati ne mogu biti ni oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici ova tri konstitutivna naroda.

Ako birač označi dva ili više kandidata, listić je nevažeći. Izabrani su oni koji osvoje najviše glasova.

Svi građani Republike Srpske na posebnom glasačkom listiću glasaju za predsjednika i dva potpredsjednika tog entiteta. Na listiću su imena svih kandidata, bez obzira na nacionalnost.

Birači mogu označiti samo jednog kandidata, jer je u suprotnom glasački listić nevažeći.

Izabrana su tri kandidata s najvećim brojem glasova koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), s tim što je onaj s najvećim brojem glasova predsjednik, a druga dva potpredsjednici ovog entiteta.

Građani u dva entiteta na posebnim glasačkim listićima glasaju i za zastupnike u državnom parlamentu.

Liste kandidata su različite za svaku od pet izbornih jedinica u Federaciji BiH iz koje se bira 28 zastupnika, i tri izborne jedinice u Republici Srpskoj iz koje se bira 14 zastupnika.

Građani u Federaciji BiH glasaju na posebnom glasačkom listiću i za 98 zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koja je u ovom slučaju podijeljena na 12 izbornih jedinica.

Građani u Republici Srpskoj na posebnom glasačkom listiću glasaju za 83 zastupnika u Narodnoj skupštini tog entiteta koji je podijeljen na devet izbornih jedinica.

U Federaciji BiH građani na posebnim glasačkim listićima biraju i ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona, čiji se broj razlikuje od kantona do kantona.

Građani za članove državnog, entitetskih i kantonalnih parlamenata mogu glasati na više načina.

Mogu označiti samo jednu političku stranku, koaliciju ili nezavisnog kandidata.

Pored toga, mogu označiti samo jednu političku stranku i dodatno označiti jednog ili više kandidata te iste političke stranke ili koalicije.

Također se može označiti jedan ili više kandidata samo jedne stranke ili koalicije, a ne mora označiti ime stranke.

Ako označe više stranaka ili više kandidata različitih stranaka, glasački listić je nevažeći.

Građani Brčkog su izuzetak

Birači iz Brčko distrikta BiH, treće administrativne jedinice u ovoj zemlji, glasaju drugačije u odnosu na ostatak BiH.

Za razliku od ostalih građana u BiH, koji osim državljanstva BiH imaju i "entitetsko državljanstvo" Federacije BiH ili Republike Srpske, u Brčko distriktu građani se moraju prije izbora opredijeliti koje će entitetsko državljanstvo uzeti, a koje mogu uvijek promijeniti.

Oni koji su uzeli entitetsko državljanstvo Federacije BiH glasaju kao i građani koji žive u tom entitetu za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, državne zastupnike s liste za Federaciju BiH (izborna jedinica 5), te entitetske zastupnike (izborna jedinica 2). Građani Brčkog ne glasaju za kantonalni nivo.

Oni s entitetskim državljanstvom Republike Srpske glasaju za srpskog člana Predsjedništva, državne zastupnike s lista za Republiku Srpsku (izborna jedinica 2), entitetskog (pot)predsjednika i zastupnike, te zastupnike u Narodnoj skupštini tog entiteta (izborna jedinica 6).

Kako naći svoje biračko mjesto?

Biračko mjesto je uglavnom najbliža škola, vrtić ili sportska dvorana. Koje je njegovo biračko mjesto, birač može provjeriti na internetskoj stranici Centralne izborne komisije (CIK) BiH izbori.ba u rubrici "Da li ste registrirani?". Pored toga, provjera se može uraditi i lično u općinskom Centru za birački spisak ili ako se pozove CIK BiH na broj 033/251-331 ili 033/251-332.

Postoji mogućnost i slanja SMS poruke s jedinstvenim matičnim brojem na 091/121-212, nakon čega će birač dobiti poruku koja sadrži broj, lokaciju i grad gdje se nalazi biračko mjesto.

Ako se ime građanina ne pronađe u izvodu iz biračkog spiska na biračkom mjestu, predsjednik biračkog odbora je obavezan s izbornom komisijom provjeriti na kojem biračkome mjestu građanin može glasati.

Koji dokumenti su potrebni?

Tri su važeća identifikacijska dokumenta- važeća lična karta, vozačka dozvola ili pasoš izdani u BiH. Birač se mora potpisati na izvod iz biračkog spiska identično kao na tom dokumentu.

Nepismena osoba mora predočiti identifikacijski dokument na kojem je u rubrici "Potpis" upisano "XX" ili je rubrika prazna.

Birač koji je slijep, nepismen ili fizički nesposoban za glasanje ima pravo koristiti pomoć drugog lica koje sam izabere. Mora predočiti dokaz o nesposobnosti koji izdaje nadležna ustanova, a identificirat će se i osoba koja je pomoć biraču.

Za birača koji je fizički nesposoban ući na biračko mjesto organizirat će se glasanje ispred biračkog mjesta. Za nepokretne birače ili osobe u staračkim domovima osigurava se mobilni tim i oni glasaju u svojim domovima.

Novine na ovogodišnjim izborima

Najvažnija novost na ovim izborima je da će glasačke kabine biti okrenute prema biračkom odboru tako da će članovi gledati u leđa birača kako bi se spriječilo da birač slika popunjeni listić, iznosi glasački listić i slično.

Na ovogodišnjim izborima glasački listići moraju imati i otisak štambilja i potpis člana biračkog odbora. Bez toga, listić je nevažeći.

AP: Očekuje se da će izbori u Bosni ponovno legitimizirati neuspješan sistem

Bosnia Election Preview

Opći izbori u Bosni trebali bi se baviti borbom protiv korupcije i pomoći posrnuloj ekonomiji. Ali u trenutku kada Rusija ima snažan poticaj ponovno pokrenuti sukob u maloj balkanskoj naciji, čini se da će glasanje biti lak ispit za dugo ukorijenjene nacionaliste koji su ignorirali potrebe ljudi.

Birači biraju tri člana zajedničkog bosanskohercegovačkog predsjedništva, zastupnike u parlamentima na državnoj, entitetskoj i regionalnoj razini te predsjednika dijela zemlje kojim upravljaju Srbi. Dugogodišnji politički čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji se natječe za tu posljednju dužnost, iskoristio je predizbornu kampanju za zagovaranje secesionističke agende i ruskog rata u Ukrajini.

Bosnia Election Preview
Bosnia Election Preview

“(Bosanski Srbi) postupno će prekinuti veze s arogantnom birokracijom (Europske unije) u Bruxellesu... (i) surađivati s čelnicima koji poštuju međunarodno pravo, poput Vladimira Putina,” Dodik, koji je ovog mjeseca otputovao u Moskvu kako bi osigurao eksplicitnu podršku ruskog čelnika, rečeno je na masovno posjećenom predizbornom skupu ove sedmice. “Kada se odvojimo (od ostatka Bosne), ponijet ćemo sa sobom naših 49 posto teritorija.”

Bosna se nikada nije u potpunosti oporavila od svog međuetničkog rata 1992.-1995., s brojem mrtvih od gotovo 100.000, koji je započeo kada su je Srbi, koji su činili oko trećinu stanovništva, pokušali raskomadati i ujediniti teritorije koje su smatrali svojima sa susjednom Srbijom. Procjenjuje se da je samo u posljednjih osam godina gotovo pola miliona ljudi emigriralo zbog nedostatka posla, loših javnih usluga i endemske korupcije.

Bosnia Election Preview
Bosnia Election Preview

Istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle sedmice o javnoj percepciji izbora pokazalo je da više od 40% Bosanaca vjeruje da izborni sistem njihove zemlje ne dopušta istinski odraz volje građana. Gotovo 10% ispitanika u istraživanju koje je naručila Organizacija za europsku sigurnost i saradnju reklo je da su iskusili pritisak na članove obitelji, dok je drugih 6,8% izjavilo da im je prijećeno gubitkom posla ako ne glasaju za određenu stranku ili kandidata.

Kao rezultat toga, političko blato u zemlji sigurno će se zadržati i nakon izbora, a Rusiji "neće nedostajati partnera s kojima može raditi", rekao je Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije, think tanka sa sjedištem u Berlinu.

Mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a okončao je rat u Bosni podjelom zemlje na dva samoupravna entiteta - jedan kojim upravljaju pravoslavni Srbi, a drugi muslimanski Bošnjaci, koji čine više od polovice od 3,3 milijuna ljudi u zemlji, i katolički Hrvati.

Dva entiteta imaju široku autonomiju, ali su povezani zajedničkim nacionalnim institucijama, a sve aktivnosti na razini cijele zemlje zahtijevaju konsenzus sve tri etničke skupine.

Sektaški poslijeratni sistem upravljanja održava otrovnu političku klimu koja omogućuje liderima da obogate svoje prijatelje i ostavlja pragmatične, reformski nastrojene Bosance s malo poticaja da glasaju.

U godinama neposredno nakon rata, međunarodna zajednica držala je Bosnu na reformskom kursu, vršeći pritisak na njene čelnike da prihvate bolne kompromise u zamjenu za finansijsku i drugu podršku.

Ali kako se međunarodni fokus pomaknuo na druge globalne krize prije više od deset

People walk next to a pre-election billboard showing Milorad Dodik and Zeljka Cvijanovic of the Alliance of Independent Social Democrats (SNSD) in Gradiska
People walk next to a pre-election billboard showing Milorad Dodik and Zeljka Cvijanovic of the Alliance of Independent Social Democrats (SNSD) in Gradiska

godina, Bosna je uglavnom bila prepuštena sama sebi. Nastali vakuum stvorio je prostor za rastući utjecaj Rusije, Kine i Turske. Također je omogućio sektaškim političkim elitama da kanaliziraju nezadovoljstvo naroda protiv zamišljenih neprijatelja kako bi odvratili pozornost od stvarnih problema koji uključuju loše upravljanje javnim resursima i rasipanje javnih sredstava.

Plemenski političari svih etničkih slojeva uglavnom su odustali od reformi potrebnih za pokretanje Bosne prema obećanom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, dajući prednost klijentelističkom pristupu upravljanju koji im pomaže zadržati moć i bogatstvo.

“Zapad je bio vrlo samozadovoljan; bilo je previše uvjeren da je Europska unija jedina igra u gradu,” rekao je Bassuener. “Zato što zapravo ne znamo što želimo, osim što jednostavno ne želimo da Balkan bude problem (,) … ruska agenda ovdje dobiva na snazi iako oni gube tlo u Ukrajini.”

Ranije ove godine, Sjedinjene Države i Britanija sankcionirale su Dodika, optužujući ga za koruptivne aktivnosti koje prijete destabilizirati regiju. SAD su tvrdile da je čelnik bosanskih Srba koristio svoj položaj kako bi akumulirao bogatstvo mitom.

Na nadolazećim izborima tradicionalnu vladajuću klasu izazivaju stranke koje, unatoč ideološkim razlikama i ponekad suprotstavljenim programima, dijele predizborno obećanje da će iskorijeniti pokroviteljske mreže nacionalista i sankcionirati koruptivna djela unutar svojih redova.

Kako bi privukli birače i izbjegli neugodna pitanja o svojim dosjeima na izborima, bošnjački i hrvatski nacionalisti također su prihvatili Dodikovu strategiju zveckanja oružjem, prikazujući političke protivnike iz vlastite etničke skupine kao izdajice.

Bosnia Election Preview
Bosnia Election Preview

Tokom kampanje, glavni bošnjački vođa, Bakir Izetbegović, koji se natječe za bošnjačko mjesto u zajedničkom predsjedništvu protiv kandidata kojeg podupire ideološki raznolik savez 11 bošnjačkih i multietničkih stranaka, više je puta prikazivao svoju nacionalističku stranku, SDA , kao jedini pravi bedem protiv secesionizma.

Tokom predizbornog skupa prošle sedmice, njegova supruga Sebija Izetbegović, kandidatkinja za parlamentarnu poziciju, ustvrdila je da će bošnjački protivnici njihove stranke dovesti do toga da muslimani u zemlji “ponovno budu klani, internirani u koncentracijske logore i bačeni u masovne grobnice” od strane svojih sunarodnjaci Srbi i Hrvati.

Nacionalistička stranka manjinskih bosanskih Hrvata, HDZ, zauzvrat je zaprijetila da

EU Bosnia Election
EU Bosnia Election

će zahtijevati uspostavu isključivo hrvatske etničke regije ako Borjana Krišto, njezina kandidatkinja za hrvatsko mjesto u tročlanom predsjedništvu, izgubi od nominalno nenacionalističkog rivala.

Takvo nadmetanje stvorilo je ciklus u kojem su "izbori periodična rekalibracija oligarhije" jer je Zapad "efektivno odustao od zemlje kao svega što nije plemensko".

Bassuener je inzistirao na tome da "Zapad ima potencijalnu biračku jedinicu u Bosni", što dokazuje stopa egzodusa iz zemlje i uporno nizak odaziv na izbore.

No, bez “ponovnog promišljanja i ponovnog kalibriranja (njegove) politike” za integraciju zapadnog Balkana, koja se čini nedostižnom usred desničarskog zaokreta u dijelovima Europe, nedavno u Italiji, Zapad bi mogao biti “uhvaćen na krivoj nozi” u Bosni , upozorio je.

Rusija anektirala otete dijelove Ukrajine

Ceremony to declare Russia's annexation of four Ukrainian territories held in Moscow

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je ceremoniju u Kremlju kojom je započeo proces pripajanja dijelova Ukrajine Rusiji, prkoseći međunarodnom pravu.

Ceremonija pripajanja održana je raskošnoj bijelo-zlatnoj dvorani Svetog Jurja u Kremlju gdje su Putin i čelnici četiri regije Ukrajine potpisali ugovore za njihovo pridruživanje Rusiji, u oštroj eskalaciji sedmomjesečnog sukoba.

U govoru koji je prethodio ceremoniji potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusiji, Putin je upozorio da njegova zemlja nikada neće odustati od okupiranih područja i da će ih štititi kao dio svog suverenog teritorija.

Pozvao je Ukrajinu da sjedne za pregovore o okončanju borbi, ali je oštro upozorio da Rusija nikada neće predati kontrolu nad regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizhzhia. Optužio je Zapad za raspirivanje neprijateljstava kao dio svog plana da Rusiju pretvori u "koloniju" i "gomilu robova".

Putin i njegovi vojni dužnosnici otvoreno su upozorili Ukrajinu da ne poduzima ofanzivu kako bi povratila regije, rekavši da će Rusija to promatrati kao čin agresije na svoj suvereni teritorij i da neće oklijevati upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za odmazdu, pozivajući se na nuklearni arsenal.

Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.
Događaj u Moskvi kojim se slavi pripajanje otetih ukrajinskih teritorija.

Glasanje u Ukrajini organizirano od strane Kremlja i nuklearno upozorenje pokušaj su Putina da izbjegne nove poraze u Ukrajini koji bi mogli ugroziti njegovu 22-godišnju vladavinu.

Rusija kontrolira većinu regija Luhansk i Kherson, oko 60% regije Donetsk i veliki dio regije Zaporizhzhia gdje je preuzela kontrolu nad najvećom nuklearnom elektranom u Europi.

Ceremonija dolazi tri dana nakon završetka "referenduma" o pridruživanju Rusiji koje je orkestrirao Kremlj, a koje su Kijev i Zapad odbacili kao čisto otimanje zemlje, održano uz prijetnju oružjem i temeljeno na lažima.

Separatističke regije Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini podupire Moskva od proglašenja neovisnosti 2014., nekoliko sedmica nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima. Južnu regiju Herson i dio susjednog Zaporožja Rusija je zauzela ubrzo nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara.

Oba doma ruskog parlamenta koji je pod kontrolom Kremlja sastat će se sljedeće sedmice kako bi potpisali ugovore za pridruživanje regija Rusiji i poslali ih Putinu na odobrenje.

Počela predizborna tišina u Bosni i Hercegovini

Elections Bosnia 2022

U ponoć, 30.septembra u Bosni I Hercegovini (BiH) počela je predizborna tišina koja traje do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju, 2.oktobra u 19 sati, kada se u Bosni i Hercegovini održavaju opšti izbori.

Tokom tog perioda su zabranjene stranačke aktivnosti, a mediji ne smiju izvještavati o bilo čemu što ima veze sa političkom I izbornom kampanjom.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) 30.septembra je podsjetila na obavezu poštovanja izborne šutnje neposredno pred izbore.

"U toku 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta na teritoriji BiH neće biti nikakvog medijskog izvještavanja o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju. Period izborne šutnje traje do zatvaranja biračkih mjesta", navodi se u Izbornom zakonu.

Zabrana objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja stupila je na snagu u petak, 30. septembra u 7 sati, a traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Biračka mjesta će u nedjelju, 2.oktobra biti otvorena za glasanje od 7 do 19 sati. Svim osobama koje se zateknu na biračkome mjestu u 19 sati biće omogućeno da glasaju.

Punoljetni građani Bosne i Hercegovine glasaće za tri člana Predsjedništva BiH i 42 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pored toga, glasaju i za poslanike u entitetskim skupštinama.

U Parlamentu entiteta Federacija BiH izabraće 98 poslanika, a 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Građani Federacije BiH glasaju i za ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona.

U Republici Srpskoj biraće i predsjednika i dva potpredsjednika tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Najvažnija novost na ovim izborima je da će glasačke kabine biti okrenute prema biračkom odboru tako da će članovi gledati u leđa birača kako bi se spriječilo da birač slika popunjeni listić, iznosi glasački listić i slično.

Na ovogodišnjim izborima glasački listići moraju imati i otisak štambilja i potpis člana biračkog odbora. Bez toga, listić je nevažeći.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG