Linkovi

Izdvojeno

Kušljugić za Glas Amerike: BiH prijeti ekonomski cunami

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli

Zarobljena u političkoj retorici 90-tih godina, BiH još jednu tranziciju dočekuje nespremna. Najnovija istraživanja stručnjaka pokazuju da je spremnost državnih institucija za tzv. četvrtu industrijsku revoluciju jako niska, a da odlaganje ovih procesa BiH vodi ka najcrnjem ekonomskom scenariju. 

Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET i profesor na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli u razgovoru za Glas Amerike (VOA) kaže da već kasnimo u digitalizaciji, te da propuštanje prilike da se novim tehnološkim promjenama priključimo putem dekarbonizacije znači ekonomsko zaostajanje, dalje siromašenje i, što je najgore, nastavak odlaska ljudi.

VOA: Šta je ključna komponenta nove paradigme održivog razvoja, koja se često naziva četvrta industrijska revolucija?

KUŠLJUGIĆ: „Energetska tranzicija, odnosno dekarbonizacija. Koncept održivog razvoja je radikalno novi pristup korištenju energije, proizvodnji dobara i načinu života općenito, koji pri realizaciji ciljeva socio-ekonomskog razvoja uvažava okolinska i klimatska ograničenja. Dekarbonizacija se zasniva na povećanju energetske efikasnosti, korištenju obnovljivih izvora energije i elektrifikaciji transporta i grijanja. To je radikalno drugačiji koncept razvoja od postojećeg konvencionalnog, koji je baziran na korištenju fosilnih goriva. Tranzicija sa postojećeg na budući koncept razvoja, koja treba da se realizuje u narednih 30 godina, je najradikalnija tehnička, ekonomska, socijalna i politička promjena sa kojom se čovječanstvo ikada susrelo.”

Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)
Akcija COP25, Banja Luka 2019. godina (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Da li su zemlje Zapadnog Balkana pokazale neku stratešku inicijativu za naredni period?

KUŠLJUGIĆ: „Upravo se završava regionalno istraživanje u kojem učestvuje ReSET u okviru projekta 'Barometar spremnosti država za održivu energetsku tranziciju'. Preko stotinu pozvanih stručnjaka i eksperata iz BiH, Srbije i Crne Gore smatra da je spremnost državnih institucija u njihovim zemljama za tranziciju jako niska.

VOA: Prema Vašem mišljenju šta je najveći problem?

Dekarbonizacija u BiH će se vjerovatno događati pod uticajem tržišta i vanjskog pritiska. Dakle, domaći akteri će, nažalost, biti pasivni sljedbenici.
Mirza Kušljugić

KUŠLJUGIĆ: Nema javnog dijaloga, nema rasprava u parlamentima o trenutnom lošem stanju u elektroenergetskom sektoru, nema sagledavanja procesa u svijetu i u okruženju. Od takvih vlasti se ne može očekivati inicijativa za promjene.

VOA: Koliko je strateški okvir za energetsku tranziciju izazovan za BiH?

KUŠLJUGIĆ: „U elektroenergetskom sektoru u BiH najveći socijalni i ekonomski izazov je napuštanje korištenja uglja za proizvodnju električne energije, koje će se vjerovatno desiti u periodu 2040-2045. godina. Stoga se adekvatni programi 'pravične tranzicije', kao što je npr. nedavno pokrenuti projekt EU 'Ugljeni regioni u tranziciji na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini', moraju započeti prije procesa smanjenja korištenja uglja u termoelektranama.​”

VOA: Na koji način bi BiH najefikasnije mogla da se uključi u procese smanjenje emisija CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Ekonomski najefikasniji način smanjenja emisija CO2 je tzv. sistem 'ograniči i trguj', koji je u EU poznat kao šema trgovanja emisijama Emission Trading Scheme (ETS). Ovaj sistem pokrenut je 2005. godine, a trenutno pokriva preko 15.000 fabrika i elektrana iz 31. zemlje Evrope i predstavlja najveći program trgovanja emisijama u svijetu. Koncept je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju i da se nakon alokacija na aukcijama može sa njima trgovati. Od početka ove godine cijena certifikata za emisije CO2 je narasla sa 35 na 55 (€/toni CO2). Poređenja radi, prosječna cijena struje na referentnoj regionalnoj berzi električne energije u Budimpešti u 2020. godini je iznosila 50 (€/MWh). Termoelektrane u BiH za 1 MWh proizvedene električne energije emituju u prosjeku 1 tonu CO2. Očigledno, kada bi imale obavezu plaćanja za emisije CO2, naše termoelektrane ne bi bile konkurentne u izvozu.”

Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)
Termoelektrana Ugljevik (Fotografija preuzeta sa Facebook strane Rudnik i Termoelektrana Ugljevik)

VOA: Šta se dešava sa sredstvima koja se prikupe na aukcijama?

KUŠLJUGIĆ: „Ostaju u zemlji i obično se koriste za finansiranje programa energetske tranzicije. Postepeno uvođenje ETS šeme bi omogućilo prilagođavanje emitera - uglavnom operatora termoelektrana- i građana na rast cijene električne energije. Pri tome bi se prikupljena sredstva koristila za finansiranje socijalnih komponenti energetske tranzicije, npr. socijalnog zbrinjavanja radnika koji ostanu bez posla i restrukturiranja rudarskih područja. Ako se socijalno ugrožene kategorije stanovništva zaštite programima smanjenja energetskog siromaštva, mislim da bi ostale kategorije stanovništva mogle podnijeti takav rast cijena struje.​”

VOA: Zašto vlasti u BiH odlažu ove procese?

KUŠLJUGIĆ: „To se obično pravda neminovnim poskupljenjem cijene električne energije. Istovremeno stalno se povećava iznos naknada za subvencije obnovljivih izvora energije, koji takođe povećavaju cijenu struje. Suština je da bh. vlasti štite izvoznike električne energije u EU. Pošto se od iduće godine u EU počinje implementirati veoma ambiciozan plan dekarbonizacije - Zeleni plan EU - čija osnova će biti smanjenje dozvoljenih količina emisija za alokaciju, očekuje se da će do 2030. godine cijena certifikata narasti na 90 (€/toni CO2). Stoga, EU zahtijeva od članica Energetske zajednice da uvedu adekvatan sistem 'oporezivanja' emisija CO2 i da se u konačnici priključe EU ETS. O takvom prijedlogu će se raspravljati na redovnom sastanku ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem ove godine. BiH će kad-tad morati uvesti šemu oporezivanja emisija CO2. Na to se konačno i obavezala potpisivanjem Sofijske deklaracije u novembru 2020. godine. Realne procjene su da će se ETS šema uvesti do 2030. godine.”

VOA: Šta će se desiti zemljama koje u međuvremenu ne prihvate postepeno uvođenje šeme plaćanja za emisije CO2?

KUŠLJUGIĆ: „Od 2030. godine EU će uvesti posebnu tarifu na uvoz struje iz takvih zemalja, tzv. Carbon Border Adjusment Mechanism (CBAM). Ovu mjeru EU uvodi da bi u ravnopravan položaj dovela domaće elektrane, koje plaćaju taksu za CO2, i uvoznike struje, koji ne plaćaju ovu taksu. Znači, ili ćemo uvesti ETS i prikupljene pare koristiti za dekarbonizaciju u BiH ili će sredstva od CBAM tarife prilikom izvoza struje kao 'carine' ići na račune u EU.”

RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)
RiTE Gacko (Foto: Centar za životnu sredinu Banja Luka)

VOA: Kako će to uticati na trenutne projekte izgradnje termoelektrana u BiH?

KUŠLJUGIĆ: „Bilo koliki troškovi za emitovanje CO2, čine planirane, nove termoelektrane u BiH, ekonomski neisplativim. Ilustrativan primjer je sudbina termoelektrane Šoštanj (600 MW), koja je puštena u rad 2016. godine. Očekivani gubici ove elektrane do 2030. godine, zbog izuzetno visokih troškova za emisije CO2, iznose 870 miliona €. Zbog toga vlada Slovenija razmatra mogućnost zatvaranje ove termoelektrane do 2033. godine. Znači da će ova elektrana vjerovatno raditi manje od 15 godina. Slična sudbina čeka i trenutne planirane projekte u BiH, ako bilo koji od njih bude realizovan. A planirana je izgradnja 1050 MW novih termoelektrana.​”

VOA: Ko će platiti cijenu promašenih investicija?

KUŠLJUGIĆ: „Ako budemo imali 'naših' termoelektrana Šoštanj, cijenu promašenih investicija će naravno platiti privreda i građani. Stoga sam zagovornik da privreda i građani treba da traže od politike da predstavi plan ekonomskog oporavka nakon pandemije. Osim 'zelenog oporavka', koji podrazumijeva energetsku tranziciju, ne vidim drugi plan. Dakle, do nas je - do preduzetnika i građana.”

Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)
Aktivistička akcija povodom klimatskih pregovora u Parizu, Banja Luka 2015. godine (Foto: Centar za životnu sredinu)

VOA: Koliko realno vremena ima BiH da bi izbjegla najcrnji scenario?

KUŠLJUGIĆ: „Proteklih pet godina, od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimi, potrošili smo na 'simulaciju' tranzicije. Niti jednu od reformi na koje smo se obavezali prema Energetskoj zajednici nismo u tom periodu proveli. Obaveze smo prihvatali znajući da ih nećemo realizovati. Puno je bilo i političkog prepucavanja. Vremena za odlaganje i odugovlačenje više nemamo. Trebamo pod hitno, ove godine, otvoriti javni dijalog o viziji razvoja energetike i usvojiti plan dekarbonizacije, koji je u skladu sa energetskim i klimatskim politikama EU. To je i obaveza koju smo preuzeli da ugradimo u Nacionalni energetski i klimatski plan, kao krovni dokument dekarbonizacije, čije usvajanje se očekuje krajem ove godine. Tek tada možemo računati na tehničku i finansijsku pomoć EU preko inicijative Zelena agenda za Zapadni Balkan, za čiju realizaciju su odvojena značajna sredstva u narednih sedam godina. U suprotnom, cijeli svijet, a posebno EU, ide u energetsku tranziciju, mi zaostajemo sa nesagledivim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Da bismo izbjegli ovaj crni scenarij moramo djelovati odmah.”

VOA: EU, ipak, nikog neće „vući za rukav”. Koliku štetu će odlaganje ovih procese nanijeti BiH?

Mi se nalazimo na peronu gdje i posljednji vagon nove tehnološke revolucije, čija komponenta je i dekarbonizacija, prolazi pored nas.
Mirza Kušljugić


KUŠLJUGIĆ: „Situacija kada ne možete racionalno upravljati promjenama i kada se problemi kaskadno nižu se naziva 'savršena oluja'. Primjeri scenarija savršene oluje su: propadanje Aluminija Mostar i trenutni problemi u rudnicima uglja u Federaciji BiH. Od BiH se to očekuje, jer je potpisala Pariški klimatski sporazum i Sofijsku deklaraciju. Ali nametanja sigurno neće biti.​”

VOA: Kakve su Vaše projekcije kada su u pitanju naredne decenije?

KUŠLJUGIĆ: „U godinama koje dolaze očekuju nas veliki problemi. A kada govorite o decenijama koje dolaze, u tom slučaju, kako reče jedan vaš kolega nakon nedavnog intervjua sa mnom: 'Neka posljednji koji izađe ugasi svjetlo. Ako svjetla bude!'. I ne treba zaboraviti da vas niko ne može spriječiti da budete siromašni, ako vi to hoćete!”

See all News Updates of the Day

Biden odobrio "malo, uporno" američko vojno prisustvo u Somaliji

Arhiv - Američki vojnici vježbaju sa brigadom Danab u Somaliji, 9. maja 2021.

Američki predsjednik Joe Biden odobrio je slanje manje od 500 američkih vojnika u Somaliju, kako bi sprovodili operacije protiv pobunjeničke grupe al-Šabab, povezane sa al-Kaidom, izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.

Tako je promijenjena odluka iz ere bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju vojnika.

"Predsjednik Biden je odobrio zahtjev Sekretarijata za odbranu o preraspoređivanju američkih snaga u Istočnoj Africi da bi uspostavio malo, uporno američko vojno prisustvo u Somaliji", rekao je novinarima visoki zvaničnik Bidenove administracije.

Kako je dodao, vojnici će doći iz obližnjih baza na afričkom kontinentu. Kamp Lemonije u Džibutiju, je primarna baza za operacije američke Afričke komande u regionu.

Prije povlačenja, SAD su imale oko 700 vojnika u Somaliji, koja se bori sa nasiljem i nestabilnošću od kako se puč iz 1991. goidne razvio u ciklus brutalnih sukoba u kojima učestvuju lideri rivalskih klanova.

Pobunjenička grupa se ponovo pojavila 2006, obećavajući da će donijeti stabilnost uspostavljanjem stroge interpretacije šerijatskog zakona. Od tada je porasla po broju pripadnika i počela da vrši napade van Somalije, uključujući one u Keniji i Ugandi.

Bijela kuća navodi da je Pentagon predao zahtjev Bidenu nakon što je više od godinu dana morao da ogranizuje rotaciju i dolazak vojnika u Somaliju. Zvaničnici Sekretarijata za odbranu kažu da je to otežavalo bezbjednost i efikasnost američkih trupa.

"Proveli smo proteklih godinu dana i više, od odluke prethodne administracije, tako što smo periodično pomjerali vojnike u Somaliju i iz nje, u pokušaju da pomognemo borbi protiv terorizma", izjavio je zvaničnik i dodao. "Takvo rotirajuće prisustvo je stvorilo veoma stvarne rizike u zaštiti vojnika."

Još se ne zna da li je novi predsjednik Somalije, Hasan Šeik Mohamud koji je izabran u nedjelju, zahtijevao povratak američkih vojnika.

Američki zvaničnik izjavio je da novi pristup uključuje diplomatske napore, bezbjednosnu podršku somalijskim snagama i izgradnju kapaciteta somalijske vlade, koju muče unutrašnji politički sukobi, nasilje i nestabilnost.

"Brine nas potencijal da bi al-Šabab, zbog svoje finansijske putanje i uspjeha na bojnom polju stvori još prostora da planira i na kraju vrši napade u drugim zemljama", izjavio je zvaničnik administracije.

"Sve to znači da u svijetu u kojem moramo da pravimo prioritete u odnosu na to kako pristupamo globalnom antiterorizmu, al-Šabab je jasno prioritet zbog prijetnje koju predstavlja."

Zvaničnik nije želio da saopšti gdje će vojnici biti pozicionirani niti iz koje grane vojske potiču. Na pitanje koliko će dugo trajati operacija nije dao konkretan odgovor. "Ne planiramo da ostanemo zauvijek tamo", rekao je.

Neutralna Švajcarska povećava saradnju sa NATO savezom

Čuveni neutralni status Švajcarske je na najvećoj probi u posljednjih nekoliko decenija, kako njeno Ministarstvo odbrane naginje bliže zapadnim vojnim silama, reagujući na rusku invaziju Ukrajine.

Ministarstvo odbrane radi na izvještaju o bezbjednosnim opcijama koje obuhvataju zajedničke vojne vježbe sa NATO zemljama i indirektno slanje municije, izjavio je za Reuters Pelvi Puli, šef bezbjednosne službe u švajcarskom ministarstvu odbrane.

"U krajnoj liniji, doći će do promjena u načinu interpretacije neutralnosti", rekao je Puli u intervjuu prošle nedjelje. Tokom posjete Washingtonu ove nedjelje, ministrica odbrane Viola Amherd izjavila je da Švajcarska treba da bliže sarađuje sa zapadnim savezom koji predvode SAD, ali ne i da mu se pridruži, prenijeli su švajcarski mediji.

Neutralnost, zbog koje Švajcarska nije učestvovala ni u Prvom ni Drugom svjetskom ratu nije bila cilj sama po sebi, već je cilj bio da se poveća bezbjednost Švajcarske, podsjetio je Puli.

Druge opcije uključuju redovne sastanke na visokom nivou između švajcarskih i NATO komandanata i političara, navela je Viola Amherd.

Takvo približavanje NATO savezu označilo bi odstupanje od pažljivo njegovane tradicije nezauzimanja strane u sukobima, što je - prema pristalicama neutralnosti - pomoglo Švajcarskoj da prosperira na miran način, i održi specijalnu ulogu posrednika, između ostalog u vrijeme tenzija između Zapada i Sovjetskog Saveza.

Ideja o punom članstvu u NATO je razmotrena, ali dok su Švedska i Finska - zemlje koje također imaju historiju neutralnosti - na ivici pridruživanja zapadnom savezu, Puli kaže da je malo vjerovatno da će se u izvještaju švajcarskoj vladi preporučiti takav korak.

Izvještaj će biti završen do kraja septembra, kada će ga razmotriti švajcarski kabinet. Zatim će biti predat parlamentu na raspravu i poslužiće kao osnova za moguće odluke o budućem smjeru švajcarske bezbjednosne politike. O samom izvještaju se neće glasati.

Ministarstvo odbrane će također dati svoj doprinos široj studiji koju priprema Ministarstvo spoljnih poslova. U projektu će se razmotriti uvođenje sankcija, izvoz oružja i municije i odnosi sa NATO sa perspektive neutralnosti, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

Oživjela debata o neutralnosti Švajcarske

Švajcarska se nije borila ni u jednom od međunarodnih sukoba poslije 1815. kada je usvojila neutralnost na Bečkom kongresu poslije francuskih revolucionarnih ratova.

Haškom konvencijom iz 1907. uspostavljeno je pravilo da Švajcarska neće učestvovati u međunarodnim oružanim sukobima, pružati vojnu podršku bilo kojoj strani niti dozvoliti bilo kojoj od zaraćenih strana da koriste njenu teritoriju.

Neturalnost, koja je dio Ustava, dozvoljava Švajcarskoj pravo na samoodbranu, i pruža okvir za interpretaciju političkih aspekata tog koncepta, koji nisu obuhvaćeni pravnom definicijom.

Princip neutralnosti je posljednji put dopunjen početkom 1990-ih, poslije raspada Sovjetskog Saveza, da bi se dozvolila spoljna politika zasnovana na saradnji sa drugim zemljama u sferama humanitarne pomoći i pomoći u slučaju prirodnih katastrofa.

Sukob u Ukrajini je oživio tu debatu koja se sada fokusira na vladinu odluku da uvede sankcije Rusiji ali ne dozvoli novi izvoz švajcarske municije u Ukrajinu.

"Postoji velika nelagoda zbog toga što Švajcarska ne može da preduzme još više da pomogne Ukrajini", rekao je Puli.

Arihv - Zbog pandemije Covida, Švajcarska je rasporedila hiljade rezervista da pmognu opterećenim državnim bolnicama, u prvoj mobilizaciji švajcarske vojske od Drugog svjetskog rata.
Arihv - Zbog pandemije Covida, Švajcarska je rasporedila hiljade rezervista da pmognu opterećenim državnim bolnicama, u prvoj mobilizaciji švajcarske vojske od Drugog svjetskog rata.

Još jedna potencijalna mjera je slanje švajcarske municije drugim zemljama, da bi se nadomjestila municija koju te zemlje šalju Ukrajini, rekao je šef vojno-bezbjednosne policije Puli, što je zaokret u odnosu na dosadašnju vladinu politiku, iako bi direktno slanje municije bilo previše krupan korak.

Predsjednik Ignacio Kasis isključio je mogućnost slanja oružja trećim zemljama radi podrške Ukrajini, ali je takođe izjavio da neutralnost nije "dogma" i da bi neuspjeh da se reaguje sankcijama "išao na ruku agresorima".

Sve veća podrška NATO-u

Švajcarska već ima određene veze sa NATO, dok je prošle godine odlučila da kupi avione F35A od kompanije "Lokhid martin", kakve već koriste ili su kupile neke članice NATO.

Švajcarska "ne može da se pridruži nijednom savezu zbog svoje neutralnosti. Ali možemo da sarađujemo, a sistemi koje kupujemo su dobra osnova za to", izjavila je ministrica odbrane Amherd za kanal SRF.

Mjere koje se trenutno razmatraju bi bile značajan korak približavanja NATO-u za zemlju koja se pridružila Ujedinjenim nacijama tek 2002. godine, i koja proizvodi većinu svog oružja.

Vladimir Koklov, portparol ruske ambasade u Bernu, izjavio je da bi takve mjere značile radikalnu promjenu politike Švajcarske. Moskva "ne bi mogla da ignoriše" eventualno ukidanje principa neutralnosti, koje bi imalo posljedice, rekao je Koklov, ali nije precizirao na kakve se posljedice misli.

Švajcarska vojska se zalaže za veću saradnju sa NATO-om radi jačanja nacionalne odbrane, dok se javno mnijjenje drastično promijenilo poslije invazije na Ukrajinu.

Više od polovine ispitanika - 56 posto - podržava jačanje veza sa NATO, pokazala je nedavna anketa, što je značajno više od 37 procenata, koje je takav stav imalo u istraživanjima rađenim proteklih nekoliko godina.

Podrška samom ulasku u NATO je i dalje manjinsko mišljenje, ali je značajno porasla. Anketa agencije Sotomo u aprilu pokazala je da se 33 posto Švajcaraca zalaže za ulazak u NATO.

"Jasno je da je ruska invazija na Ukrajinu promijenila mnoga mišljenja. Ona je viđena kao napad na naše zapadne demokratske vrijednosti", izjavio je Majkl Herman iz agencije Sotomo.

Tijeri Burkart, lider Liberalno-demokratske partije desnog centra, koja je dio vladajuće koalicije, opisuje "tektonske promjene" u načinu na koji Švajcarci gledaju na neutralnost.

"Neutralnost mora da bude fleksibilna", izjavio je Burkart za Reuters.

"Prije Ukrajine, neki su mislili da se nikada više neće biti konvencionalnog rata u Evropi", rekao je, dodajući da su se neki zalagali za ukidanje vojske. "Ukrajinski konflikt pokazuje da ne možemo da budemo uljuljkani u tom uvjerenju".

Burkart kaže da podržava veću vojnu potrošnju i bliže odnose sa NATO, ali ne i punopravno članstvo. Međutim, Piter Keler, generalni sekretar ultra-desničarske Švajcarske narodne partije (SVP) rekao je za Reuters da tješnji odnosi sa NATO nisu kompatibilni sa neutralnošću. SVP je također dio vladajuće koalicije i najveća stranka u donjem domu švajcarskog parlamenta.

"Nema razloga da mijenjamo uspješnu spoljnopolitičku maksimu. Ona je donijela mir i prosperitet našim građanima", kaže Keler.

Ministarstvo odbrane se ne slaže sa tim. Tokom posjete Washingtonu, Amherd je ocijenila da okvir zakona o neutralnosti "dozvoljava bližu saradnju sa NATO i sa evropskim partnerima", prenio je dnevnik Tagesancajger.

Švedska zbog NATO-a šalje diplomate u Tursku

Zastave država koje su članice NATO saveza ispred sjedišta u Briselu

Švedska će poslati diplomate u Tursku kako bi pokušali da prevaziđu primjedbe Ankare na njen plan za pridruživanje NATO savezu, rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist, a zvanična odluka o predaji aplikacije očekuje se u ponedjeljak.

Švedske vladajuće socijaldemokrate su u nedjelju odustale od svog 73-godišnjeg protivljenja ulasku u NATO i nadaju se brzom pristupanju, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Finska je u nedjelju takođe potvrdila da će podnijeti zahtjev za pridruživanje atlantskom vojnom savezu.

Međutim, Turska je iznenadila svoje saveznike u NATO rekavši da neće pozitivno gledati na aplikaciju Finske i Švedske, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan je rekao da su "skandinavske zemlje gostionice za terorističke organizacije".

"Poslaćemo grupu diplomata da održe razgovore i dijalog sa Turskom kako bismo vidjeli kako to može da se riješi i o čemu se zapravo radi", rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist za javni servis SVT.

Turska je rekla da želi da nordijske zemlje zaustave podršku kurdskim militantnim grupama prisutnim na njihovoj teritoriji i ukinu zabranu prodaje nekog oružja Turskoj.

NATO i Sjedinjene Države saopštile su da su uvjerene da Turska neće zadržati članstvo Finske i Švedske.

Svaka odluka o proširenju NATO zahtijeva odobrenje svih 30 članica alijanse i njihovih parlamenata, ali diplomate kažu da će Erdogan biti pod pritiskom da popusti jer bi Finska i Švedska u velikoj mjeri ojačale NATO u Baltičkom moru.

"Uvjeren sam da ćemo moći da odgovorimo na zabrinutost koju je Turska izrazila na način koji ne odlaže članstvo", rekao je u nedjelju generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Švedski parlament će u ponedjeljak održati debatu o zahtjevu za članstvo Švedske, što je formalnost jer već postoji velika većina za prijavu. Vlada će donijeti zvaničnu odluku da se prijavi kasnije u toku dana, rekao je Hultkvist.

Rusija: Nećemo jednostavno podnijeti ulazak Finske i Švedske u NATO

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov 

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u ponedjeljak da Finska i Švedska "ne bi trebale gajiti iluzije da će Moskva jednostavno podnijeti njihovo pridruživanje NATO-u", ocjenjujući to pogreškom koja bi imala "dalekosežne posljedice".

"Situacija se naravno radikalno mijenja u svjetlu ovoga što se događa. Oni ne bi trebali gajiti iluzije da ćemo to jednostavno podnijeti. Činjenica je da zbog ove odluke neće biti poboljšana sigurnost Švedske i Finske", rekao je Rjabkov, navodi Reuters prenoseći pisanje agencije Interfax.

Rjabkov je, također, upozorio da bi članstvom Finske i Švedske porasla vojna napetost.

"Šteta je da se zdrav razum žrtvuje nekakvoj fantomskoj odredbi o tome što treba učiniti u ovoj situaciji", naveo je

Ruska agresija na Ukrajinu podstakla je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje bezbjednosne potrebe i potraže sigurnost u NATO savezu.

Finski predsjednik i premijerka objavili su 15. maja da će ta zemlja podnijeti kandidaturu za članstvo u NATO, čime se otvara put za proširenje zapadne vojne alijanse od 30 članova u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.

Švedska premijerka Magdalena Anderson najavila je da će 16. maja zatražiti podršku parlamenta, kako bi ta država podnijela kandidaturu za članstvo.

Najava Finske i Švedske o kandidaturi za članstvo u transatlantskom savezu izazvala je prigovore Turske, članice NATO-a.

NATO i Sjedinjene Američke Države izjavile su u nedjelju kako su uvjerene da Turska neće zaustaviti članstvo dviju nordijskih država u zapadnom vojnom savezu.

Biden poziva na nacionalno jedinstvo nakon rasno motivisane pucnjave u Buffalu

Predsjednik Joe Biden govori tokom Memorijalne službe nacionalnih mirovnih oficira na zapadnom frontu Capitola u Washingtonu, u nedjelju, odajući počast policajcima koji su izgubili živote na dužnosti 2021. (AP Photo/ Manuel Balce Ceneta)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je 15. maja, nakon pucnjave u Buffalu u kojoj je poginulo deset ljudi, pozvao na nacionalno jedinstvo kao lijek za "mržnju koja ostaje mrlja na duši Amerike".

Vlasti države New York, u kojoj se pucnjava dogodila, apelovali su na akciju vlasti u Washingtonu.

Biden je na ceremoniji u Capitolu, održanoj u čast policajcima koji su poginuli na dužnosti tokom 2021. godine, osudio zločin u Buffalu kojeg je Ninistarstvo pravde opisalo kao "kao zločin iz mržnje i čin rasno motivisanog nasilnog ekstremizma".

Policija je saopštila da je bijeli naoružani 18-godišnji napadač otvorio vatru na kupce i radnike u supermarketu u subotu, ubivši 10 ljudi, uključujući penzionisanog policajca iz Buffala, i ranivši još troje. Većina žrtava su bili crnci.

"Usamljeni revolveraš, naoružan ratnim oružjem i dušom punom mržnje, hladnokrvno je ubio 10 nevinih ljudi", rekao je Biden na 41. godišnjoj komemoraciji pripadnicima Nacionalne mirovne službe.

"Moramo svi zajedno da radimo, kako bismo suzbili mržnju koja predstavlja mrlju na duši Amerike", rekao je Biden.

Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.
Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.

Američki predsjednik u svom govoru, kako prenosi agencija AP, nije komentarisao pozive guvernerke New Yorka i gradonačelnika Buffala da, nakon posljednjeg čina masovnog nasilja, federalne vlasti snažnije podrže kontrolu oružja.

"Vidjeli smo mnoge masovne pucnjave širom zemlje iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec. I uvijek je isti obrazac. Ljudi izražavaju saučešće i šalju molitve. Zakonodavci u Washingtonu kažu da nešto mora da se uradi", rekao je gradonačelnik Buffala Byron Brown za NBC, prenosi AP.

"A onda postoje neki... koji sprječavaju da se bilo šta uradi. Čini se da ima onih koji vjeruju da je posjedovanje pištolja dragocijenije od svetosti ljudskog života. Tako da mislim da ljudi širom ove zemlje moraju da ustanu. Moraju glasnije i jasnije da govore da u ovoj zemlji mora postojati kontrola oružja. Ovo je jedinstven američki fenomen. Ove masovne pucnjave se ne dešavaju u drugim zemljama širom svijeta", rekao je on.

Brown je rekao da bi volio da vidi "razumnu kontrolu oružja".

Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla je da su strožije mjere oružja "veliki prioritet" za demokrate i Bijelu kuću.

Ona je ukazala da je napredak ka usvajanju zakona otežao potreban broj od 60 glasova u Senatu, u kojem su trenutno demokrate i republikanci izjednačeni sa po 50 mjesta, ali je za CNN rekla da "neće otići dok se posao ne završi".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG