Nesreće u tri japanske nuklearke navele su zemlje diljem svijeta da preispitaju sigurnosne mjere u vlastitim objektima te vrste te razmotre već usvojene planove o gradnji novih nuklearnih centrala.
Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je nakon potresa i tsunamija koji su u Japanu oštetili tri nuklearna reaktora, da će Berlin započeti tromjesečnu analizu rada 17 njemačkih nuklearnih centrala. Ovi su objekti trebali biti zatvoreni do 2021, no vlada kancelarke Merkel prošle je godine najavila da će one biti funkcionalne još barem 12 godina.
"Znamo koliko su naše nuklearke sigurne. Također, istina je i to da ne možemo ignorirati njihovu važnost. Jer, mi smo najveća europska ekonomija, a želimo imati i odlučnu ekološku politiku, u vezi klimatskih promjena" - rekla je nedavno kancelarka Merkel.
Švicarska je nakon potresa u Japanu odgodila službeno davanje dozvole za gradnju tri nuklearke – kako bi se sigurnosna problematika još bolje analizirala. Indija je najavila inspekciju svih svojih nuklearnih postrojenja, kako bi se preispitale sigurnosne mjere u njima. Kineska je vlada priopćila da je Peking odlučan 'naučiti lekcije iz Japana', ali je također rečeno da se neće mijenjati tamošnji planovi o gradnji novih nuklearnih centrala.
Stručnjaci očekuju da će nesreće u japanskim nuklearnim centralama, do kojih je došlo nakon prošlotjednog razornog potresa, utjecati na – kako su rekli – 'renesansu nuklearne energije', koja je očita posljednjih godina. Procjenjuje se da se u ovom trenutku – najviše u Aziji – gradi ili se planira gradnja 155 nuklearki.
Direktor Agencije Ujedinjenih naroda za nuklearnu energiju Yukija Amano međutim smatra da je prerano za prognoze o utjecaju krize u Japanu na ovu industrijsku granu: "Po mom mišljenju, ovdje se ne radi o nesreći koja bi bila rezultat pogreške u projektiranju centrala ili ljudske greške. Radi se o prirodnoj katastrofi bez presedana."
Amano je naglasio da situacija u Japanu ne može negirati činjenicu da svijet treba stabilan izvor čiste energije, kako bi se ublažile klimatske promjene.
No, australska premijerka Julia Gillard izjavila je da njezina zemlja ima dovoljne alternativne izvore te da joj nije potrebna nuklearna energija. U Sjedinjenim Državama nuklearka nije izgrađena od 1979., kada se dogodila nesreća u jednoj nuklearki u Pennsylvaniji.
Zamjenik američkog ministra energetike Daniel Poneman izjavio je da postojeće nuklearke zadovoljavaju petinu američkih energetskih potreba. One su – dodao je Poneman – sastavni dio američke orijentacije prema čistim izvorima energije: "Smatramo da će nuklearna energija i u budućnosti imati važno mjesto u orijentaciji koja izbjegava emisiju ugljičnog dioksida. Ali, budite sigurni da ćemo sigurnost nuklearnih centrala smatrati svojim glavnim prioritetom."
Predsjednik Barack Obama je na početku svog mandata najavio orijentaciju na nuklearnu energiju. Administracija je – barem do sada – bila spremna zajamčiti milijarde dolara kao polog zajmovima za gradnju novih nuklearki.
Međutim, Ellen Vancko iz ne-vladine znanstvene udruge Union of Concerned Scientists smatra da će problemi s nuklearkama u Japanu samo pogoršati izglede da se nove centrale grade u Americi: "Nuklearni je sektor u Americi imao velikih problema i prije potresa i tsunamija u Japanu. Gradnja tih centrala je sve skuplja. Za tu vrstu energije ima sve manje interesa, jer je prirodni plin razmjerno jeftin."
Ellen Vancko očekuje da će nesreće u japanskim nuklearnim centralama navesti američke vlasti da u svim takvim postrojenjima u Sjedinjenim Državama provedu nove sigurnosne provjere.
