Premijer Kosova Ramuš Haradinaj dao je ostavku sa pozicije premijera Kosova budući da je dobio poziv od Specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu u svojstvu osumnjičenog.
"Podnosim neopozivu ostavku sa pozicije premijera Republike Kosova. Želim da vam se zahvalim na ukazanom povjerenju i podršci. Razlog je taj što sam dobio poziv od Specijalizovanih vijeća u Hagu kao osumnjičeni", kazao je emotivnim tonom na zasjedanju Vlade Haradinaj.
On je dodao da se čast premijera i države treba čuvati, da u Hag ide kao Ramuš Haradinaj i da borbu Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) ne može ukaljati niko i nikada.
"Moja država je Kosovo, nedodirljivo multietničko i višejezično Kosovo sa svojom teritorijom i granicom. Na Kosovo se vrši nepravedni pritisak po cijeni priznanja od Srbije. Podjela i 'Dodik republika' su neprihvatljivi za Kosovo i stabilnost u regionu. Cijena za priznanje je tržište, i taksa treba da bude cijena priznanja. Međunarodna zajednica griješi što insistira na nečemu što ne može da se priušti, kosovsko vođstvo griješi što ne ojačava legitimitet odluke o taksi. Prije ili kasnije shvatiće se kolika se šteta nanosi zemlji zbog nedostatka jedinstva", kazao je Haradinaj i dodao da je Kosovo zainteresovano za recipročno priznanje unutar postojećih granica.
Istakao je da taksa ostaje, da će mandat Vojske da se razvija dalje, da je Trepča spremna za investicije. Dodao je da se nakon ostavke mandat vraća narodu, da će narod da odluči o budućem rukovodstvu na slobodnim izborima.
"Vlada treba da nastavi sa radom do nove vlade koja će proizaći iz novih izbora. Odmah ću zvanično da obavijestim sve relevantne institucije o ovome", dodao je.
Specijalizovano tužilaštvo za ratne zločine na Kosovu sa sjedištem u Hagu počelo je u januaru ove godine da poziva bivše visoko rangirane pripadnike Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) na razgovore. Na osnovu zakona, oni su dužni da se odazovu.
Dva oslobađajuća procesa u Hagu
Ovo je drugi put da Haradinaj podnosi ostavku na mjesto premijera, na koje je izabran septembra 2017. godine, uz podršku partije kosovskih Srba Srpske liste.
Ostavku je iz istih razloga podnio i 2005. godine. Tada se dobrovoljno predao Haškom tribunalu gdje je bio optužen za ratne zločine. Sedam godina kasnije, 2012. je oslobođen svih optužbi. Bilo je to ponovljeno suđenje, nakon što je isti sud 2008. godine donio oslobađajuću presudu po optužbama za kršenja ratnih zakona.
Haradinaja, bivšeg komandanta OVK-a u zoni pod nazivom Dugađini (koja je obuhvatala dijelove opština Dečani, Đakovica, Peć, Istok i Klina koje je naseljavao mahom albanski živalj) prva optužnica je teretila za okrutno postupanje, torturu i ubistva ljudi zatočenih u improvizovanim logorima.
"Sudsko vijeće nije utvrdilo tačan broj ljudi koji su bili u ovim kampovima. Međutim, utvrđeno je da je 21 osoba, koja je bila u tim kampovima, podvrgnuta zlostavljanju. Za 18 osoba je utvrđeno da su ubijene", izjavio je Bekim Bljakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosova u martu prošle godine, na javnom času u u okviru interaktivne izložbe "Slučaj Kosovo 1998-1999."
Uz Haradinaja na optuženičkoj klupi našli su se Idriz Baljaj i Lahi Ibrahimaj, a šest godina zatvora, koje je odslužio, dobio je Ibrahimaj. Nakon žalbe Haškog tužilaštva Apelacionom vijeću, suđenje vraćeno na početak po manjem broju tačaka optužnice. Međutim, nedostajalo je svjedoka.
I u ponovljenom suđenju optuženi Haradinaj, Baljaj i Ibrahimaj su oslobođeni zbog nedostatka dokaza, iako su sudska vijeća su utvrdila da su zločini počinjeni, da su žrtve stvarne".
"Ali u nedostatku dokaza, nisu mogli da naprave tu vezu između prvooptuženih i zločina koji su počinjeni", naveo je istraživač Fonda za humanitarno pravo Bekim Bljakaj.
