BIRN BiH je istraživao jedan od ekstremnih načina ruskog uticaja u BiH kroz nevladine organizacije i pojedince povezane s paravojnim grupama i ruskim ultradesničarskim partijama.
Stručnjaci za BIRN BiH kažu da ruski bajkerski klub “Noćni vukovi” i druge nevladine organizacije ponekad izgledaju kao da čine jednu cjelinu.
Novinar ruskog servisa “Glasa Amerike” Danila Galperovič za BIRN BiH kaže da proruske organizacije mogu prepoznati šta Kremlj želi.
“Nije to tačno organizam, nije čak ni unija, to je više konfederacija različitih organizacija koje znaju kako dobiti novac od Kremlja u zamjenu za neke svoje aktivnosti i da mogu biti istaknute i stabilne pod ovim finansiranjem Kremlja, ako rade određene stvari”, kaže Galperovič.
U mreži ruskih i proruskih organizacija u BiH, bajkerska grupa “Noćni vukovi”, bliska ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, ima važnu ulogu.
“Ova organizacija je jedna od mnogih putem kojih ruske vlasti pokušavaju uticati na javnost u evropskim zemljama – istočnim i zapadnim – a veze između ‘Noćnih vukova’ i ruske države su mnoge i očite”, kaže Galperovič.
Veronika Víchová, analitičarka i koordinatorica programa “Kremlin Watch” u praškom think-tanku “European Values”, kaže da ljude privlači ideja članstva u “Noćnim vukovima”, što je mogla da vidi u Češkoj Republici, ali i brojnim okolnim zemljama.
“Logika je da ‘Noćni vukovi’ privlače medijsku pažnju i inspirišu ljude da im se pridruže, a svaka grupa koja može privući ljude dobra je za Kremlj i širenje njihove poruke”, kaže Víchová.
BIRN BiH je ranije pisao kako su “Noćni vukovi” u Republici Srpskoj prošle godine od Ministarstva trgovine i turizma dobili grant od 40.000 konvertibilnih maraka (KM) za “promociju Republike Srpske kroz razvoj moto-turizma u zemlji i inostranstvu”.
Ovo bajkersko udruženje je također u Šamcu dobilo prostorije na korištenje i pravljenje klupske kuće “Noćnih vukova”.
Podrška “Noćnim vukovima” u Republici Srpskoj
Potpredsjednik “Noćnih vukova” u Republici Srpskoj Goran Tadić, koji je ujedno i vozač ministra Petra Đokića, dobio je, kao suvlasnik firme “New Energy”, koncesiju od ovog ministarstva u vrijednosti oko tri miliona maraka. Tadić je također i član Đokićeve Socijalističke partije.
Politički analitičar Adnan Huskić objašnjava kako ne treba preuveličavati jačinu i domet ruskog uticaja u BiH, ali smatra da se interesi Rusije poklapaju sa interesima vlasti u Republici Srpskoj.
“Ono što Milorad Dodik želi i ono što Ruska Federacija želi u BiH, u nekoliko tačaka se potpuno poklapa, s tim što sa ove strane imate mnogo više kriminalizovanu elitu, a s druge strane imate neku mješavinu geopolitičkih, oligarskih i drugih interesa, onda sve to, na kraju krajeva, izgleda kao jedna koherentna politika koja se, uz minimum sredstava, vrlo uspješno radi u BiH”, kaže Huskić.
Melissa Hooper, autorica koja je istraživala rad ruskih i proruskih nevladinih organizacija i direktorica programa za ljudska prava i civilno društvo pri organizaciji “Human Rights First”, kaže kako “Rusija ima više različitih alata koje koristi da širi svoj uticaj u Evropi i posebno na Balkanu”.
“Vidite političke partije i nevladine organizacije koje su više interesne organizacije koje su Rusi napravili ili pomogli lokalnim pojedincima da ih naprave i koje šire poruke ili pokušavaju okupiti ljude oko tema što se fokusiraju više na ruske interese”, kaže Hooper.
U BiH postoji cijeli niz nevladinih organizacija koje u svom nazivu sadržavaju “ruski” ili su na druge načine povezane s njima. U nekima od njih nalaze se isti ljudi. Tako potpredsjednik “Noćnih vukova” Goran Tadić ima rukovodeću funkciju u organizaciji Srpsko-ruska zajednica “Zavet” u Brčkom.
Organizacijom u Dubici rukovodi Duško Milunović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske. “Zavet” je jedan od organizatora višegradskog okupljanja ruskih dobrovoljaca u proteklom ratu u BiH. Jedan od bivših dobrovoljaca, Vladimir Sidorov je danas član LDPR-a, partije koja je otvoreno zagovarala odvajanje Krima od Rusije a kojom rukovodi Vladimir Žirinovski, kojeg je Evropska unija 2015. godine stavila na listu sankcija. Sidorov rukovodi moskovskom kancelarijom “Zaveta”.
“Očito da se tu održavaju kontakti na različitim nivoima, s različitim političkim akterima i u onoj mjeri u kojoj to služi u određenom momentu. To može biti Žirinovski ukoliko je to nužno sada, ali ono u svakom slučaju predstavlja neku vrstu heterogenog uticaja, i tako ga zaista i treba posmatrati, jer ne možemo svemu tome naći ni glavu ni rep u svakom slučaju. Radi se o jednoj višestrukoj i višedimenzionalnoj politici i tu ne treba praviti grešku i pokušavati sve dovući samo do jedne osobe u Rusiji ili naći samo da se radi o jednom uticaju”, kaže Huskić.
“Agenti” ruskog uticaja
Predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske odbili su razgovarati s novinarima BIRN-a BiH. Ova organizacija također je dio višegradskih okupljanja.
Druga boračka organizacija u Republici Srpskoj – “Veterani RS-a” – nisu dio istog miljea organizacija u kojem su “Noćni vukovi”, ali sarađuju s ruskom organizacijom veterana “Nasljednici pobjede”. Takav savez s udruženjem koje broji 27 članica šalje dobru poruku članstvu, kaže Duško Vukotić, predsjednik “Veterana RS-a”.
“Čini vas većom i masovnijom organizacijom jer u ovoj državi niko vam ništa neće dati zato što ste to zaslužili, dat će vam samo ako vas se plaši i ako ima interesa. Iz ljubavi i poštovanja vam niko ništa ne daje. Učlanjenje u veće asocijacije čini vas ozbiljnijim faktorom”, objašnjava Vukotić.
On kaže da otvoreno i javno zastupa ruski uticaj u BiH, ali da za to ne dobija ruske rublje.
“Ne znači ako čovjek sarađuje s nekim, da predstavlja nekog agenta u bilo kom smislu. Agent ruske kulture, ruskog uticaja na ovom prostoru, kroz ‘Veterane’ i ‘Potomke’, ja ne krijem i veličam vrijednosti Rusije javno. Doživljavam ih kao veliku silu, Putina kao velikog čovjeka”, kaže on.
Víchová objašnjava da svoju ulogu u tom procesu imaju proruske nevladine organizacije i da u njihovom radu finansiranje ne igra nužno presudnu ulogu.
“Ruska Federacija ima svoje načine kako da pridobije ljude na svoju stranu i to ne uključuje uvijek novac. To može biti medijska pažnja i podrška, pozivi na Krim ili u Moskvu na konferencije koje plaća Ruska Federacija”, kaže Víchová.
Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić za BIRN BiH kaže da se Bosna i Hercegovina ranije branila od takvih uticaja, između ostalog i zabranom ulaska pojedincima u državu.
“Formiraju se razna udruženja kao nevladine organizacije, a oni su, ustvari, eksponent ili instrument preko koga se ostvaruju ti interesi”, kaže Mektić i dodaje kako “Rusija to radi na jedan perfidan način kako bi ostvarila svoj uticaj” i da je to u BiH u mogućnosti zbog složenog ustavnog uređenja.
Adnan Huskić objašnjava kako je ranijih godina ruska politika u BiH govorila o “jačanju institucija”, ali da se to promijenilo i da bi trebalo “postaviti pitanje ko koga instrumentalizira”.
“Kod nas je korumpirana elita zarobila sve elemente koji omogućavaju vođenje države, pa i instrumentalizirala u određenoj mjeri ruski uticaj u smislu održavanja sebe na vlasti”, kaže Huskić.
Ruski ambasador u BiH Petar Ivancov nije odgovorio na molbu BIRN-a BiH za razgovor. U nedavnom gostovanju na televiziji N1 on je rekao da “ruski uticaj u BiH” ne postoji.
“Mi ne funkcionišemo i ne koristimo pojam ‘uticaj’, mi govorimo i djelujemo na osnovu saradnje. Ne utičemo. Uticaj je nešto što je uvedeno od strane nekih naših međunarodnih partnera, možda da se objasni koji su to problemi s kojima se suočavaju u BiH”, kazao je Ivancov.
Konačni cilj Rusije na Balkanu, prema mišljenju analitičara, jeste stvaranje podjela. Ovo će biti posebno izraženo kako BiH bude napredovala ka euroatlantskim integracijama, smatraju oni.
“Kako budete viđali veći uticaj NATO-a ili veću bliskost s NATO-om i kako Balkan bude postajao više spojen s drugim zemljama Evropske unije, mislim da ćete vidjeti veći stepen ruskog uticaja i fokus Rusije na ovaj region će biti povećan”, smatra Hooper.
