Linkovi

Teme

Ko će izaći kao pobjednik iz krize u Britaniji - vlada ili parlament?

Učesnik protesta protiv Brexita ispred parlamenta u Londonu

Sud u Škotskoj presudio je u srijedu da je odluka britanskog premijera Borisa Johnsona o suspenziji parlamenta nezakonita. Sudije nisu naložile ukidanje suspenzije, već su konačnu odluku o tom pitanju prepustile britanskom Vrhovnom sudu.

Vlada je najavila da će uložiti žalbu na presudu škotskog suda. Britanski parlament biće suspendovan do 14. oktobra, dvije nedjelje uoči izlaska zemlje iz Evropske unije, planiranog za 31. oktobar.

Opozicioni poslanici su suspenziju nazvali pučem britanskog premijera i najavili da će ga tužiti ako odbije da od Brisela zatraži odlaganje Brexita. U sve većoj krizi u Britaniji, za sada je nemoguće predvidjeti ko će izaći kao pobjednik – parlament ili vlada.

Britanski parlament je suspendovan, politička drama pauzirana, dok su svjetski mediji, za sada, preusmjerili pažnju na druga pitanja. Britanija možda jeste u političkoj krizi, ali je Westminster zaćutao.

“Jasno je da se spremamo za opšte izbore, vjerovatno u novembru. I sve će biti u tim okvirima. To je jedan od razloga što Jeremy Corbyn i poslanici koji su protiv Brexita bez sporazuma, žele da Boris Johnson ponizno ode u Brisel i traži odlaganje”, kaže Stephen Booth​ iz Grupe za politiku otvorene Evrope.

Johnson se, u međuvremenu, juče vratio u školu, gdje je najavio nove investicije u obrazovanje, što mnogi vide kako pripremu za predizbornu kampanju. Nedavno usvojeni zakon obavezuje ga da od Evropske unije zatraži odlaganje Brexita, ako ne bude dogovora do 19. oktobra. Međutim, britanski premijer ne popušta.

“Imaćemo sporazum. Međutim, ako to bude apsolutno neophodno, izaći ćemo bez dogovora”.

Opozicioni poslanici upozorili su da će tužiti Johnsona ako odbije da zatraži odlaganje, Međutim, vlada razmatra druge opcije.

“Jedna je da jednostavno odbije da poštuje zakon i vidi šta će se dogoditi na sudu”, ističe Booth​.

Za sada, parlament je ućutkan – na veliko nezadovoljstvo opozicionih poslanika. U utorak, u dva sata ujutro po lokalnom vremenu, pojedini su prekinuli proceduru suspenzije da bi fizički pokušali da spriječe spikera da napusti stolicu.

Vlada će, kako se očekuje, bilo koju predizbornu kampanju postaviti u okvire borbe naroda protiv nepopustljivog parlamenta koji pokušava da ukine rezultate referenduma o Brexitu.

Protest pristalica Brexita u Londonu
Protest pristalica Brexita u Londonu

"To je veoma ironično, zato što je veliki broj ljudi na referendumu glasao za izlazak iz Evropske unije zato što su, kako su naveli, željeli da povrate kontrolu nad parlamentom. Narativ sada je direktna demokratija kroz referendum protiv parlamentarne demokratije”, smatra profesorica na Univerzitetu Cambrige Catherine Barnard​.

U Briselu, Evropska unija je predstavila nove komesare. Čak i ako Britanija zatraži odlaganje, pojedine članice EU bi mogle da na to ulože veto.

“Čuju se određene primjedbe, naročito u francuskoj vladi, koje pokazuju sve veće nezadovoljstvo u Evropskoj uniji u smislu da je otvorena za odlaganje, ali da se ne zna šta je dalji plan”, kaže Stephen Booth​.

Strahuje se i da bi ponovno uspostavljanje granične kontrole između dvije Irske, zbog Brexita, moglo da dovede do sektaškog nasilja. Ta strahovanja su pojačana nakon napada republikanskih disidenata na policiju u Londonderryju, u Sjevernoj Irskoj, početkom nedjelje. To je samo podsjetnik da će se posljedice Bregzita osjetiti mnogo šire od političkog teatra u Westminsteru.

See all News Updates of the Day

Kampanja u SAD: Ko je"podigao bijelu zastavu"

Predsjednik Donald Trump na predizbornom mitingu u Alentaunu u Pensilvaniji, 26. oktobra 2020.

Predsednik Donald Trump kaže da nije odustao u borbi protiv koronavirusa, odbacujući kritike svog demokratskog rivala Joe Bidena da je njegova administracija "podigla bijelu zastavu poraza."

Razgovarajući sa novinarima na pisti aerodroma u Alentaunu, prije prvog od tri mitinga koja je u ponedjeljak držao u važnoj državi Pensilvaniji, Trump je izjavio da "Biden maše bijelom zastavicom pred životom. Taj čovjek ne izlazl iz podruma".

Demokratski kandidat Džo Bajden na predizbornom mitingu u Bristolu u Pensilvaniji, u subotu 24. oktobra 2020.
Demokratski kandidat Džo Bajden na predizbornom mitingu u Bristolu u Pensilvaniji, u subotu 24. oktobra 2020.

Biden je u subotu održao dva predizborna skupa u Pensilvaniji, čiji su učesnici sjedili u svojim automobilima, pridržavajući se strogih restrikcija o socijalnoj distanci, ali ne vodi kampanju u ponedeljak.

Šef osoblja Bijele kuće Mark Medouz izjavio je u emisiji "Stanje unije" na CNN-u u nedelju da SAD "neće kontrolisati" pandemiju koronavirusa, braneći odluku Trumpove administracije i izbornog štaba da drže masovne predizborne mitinge na kojima veći dio publike ne nosi maske, kao i druge skupove, uprkos rastu broja slučajeva COVID19.

Medouz je dodao: "Kontrolišemo činjenicu da radimo na vakcinama, lijekovima i drugim načinima ublažavanja, jer je to zarazni virus - baš kao grip."

ARHIVA - Šef osoblja Bele kuće Mark Medouz razgovara sa novinarima u Vašingtonu 2. oktobra 2020.
ARHIVA - Šef osoblja Bele kuće Mark Medouz razgovara sa novinarima u Vašingtonu 2. oktobra 2020.

“To nije bio lapsus Medouza, to je bilo otvoreno priznanje nečega što je očigledno bila strategija predsjednika Trumpa od početka krize: da maše bijelom zastavicom poraza i nada se da će, ako ga ignoriše, virus jednostavno nestati. Nije, i neće", saopštio je u nedelju Biden.

On neće odustati dok svi Amerikanci ne budu bezbjedni i dok ne porazimo ovaj virus", pojasnio je svoj komentar Medouz reporterima u Bijeloj kući, navodeći da njegov komentar od prethodnog dana ne treba da se izvlači iz konteksta. Dodao je da će lijekovi za tretman Kovida, i na kraju vakcina, biti efikasni.

Pet najbližih saradnika američkog potpredsednika Majka Pensa, među kojima je i njegov šef kabineta Mark Šort, testirani su pozitivni na COVID19 proteklih dana.

Uprkos tome što je bio u bliskom kontaktu sa Šortom i drugim zaraženim saradnicima, potpredsjednik Pens je izjavio da planira da nastavi sa svojim rasporedom, uz ocjenu da je njegov rad "od esencijalnog značaja."

Pens se uputio u Minesotu gdje je održao kratki skup, a u utorak drži mitinge u Sjevernoj i Južnoj Karolini. Jedan Pensov saradnik kaže da više ne planira da predsjedava pretresom u Senatu na kome će biti potvrđena nominacija sudije Ejmi Koni Beret u ponedeljak uveče, "osim ukoliko njegov glas ne bude neophodan."

Demokratski lideri u Senatu, u pismu Pensu, naveli su da bi njegovo prisustvo bilo "jasno kršenje smjernica Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, kao i kršenje svih pravila pristojnosti i uviđavnosti prema drugima."

U SAD prijavljeno je više slučajeva COVID19 nego u bilo kojoj zemlji - više od 8,6 miliona, sa 225.000 smrtnih slučajeva, prema evidenciji Univerziteta Džons Hopkins.

Barrett potvrđena u Senatu, položila zakletvu kao sudija Vrhovnog suda

Predsjednik Donald Trump i sutkinja Amy Coney Barrett stoje na balkonu Bijele kuće poslije njenog polaganja zakletve za Vrhovni sud (Foto: AP/Alex Brandon)

Senat Sjedinjenih Američkih Država, duboko podijeljen po partijskoj liniji, potvrdio je Amy Coney Barrett za sudiju Vrhovnog suda u ponedjeljak uveče sa 52 glasa za i 48 protiv.

Republikanska senatorka Suzan Kolins iz Mejna jedina se pridružila svim demokratama u Senatu glasajući protiv nominacije sudije Beret. Kolins je izjavila da ne može da glasa za potvrdu Beret, imajući u vidu koliko su blizu sljedeći predsjednički izbori.

Prema AP-u, nijedan drugi sudija Vrhovnog suda do sada nije potvrđen a da nije osvojio nijedan glas manjinske stranke, u proteklih 150 godina.

Beret je treća sudija u devetočlanom sudu koju je nominovao predsjednik Donald Trump i značajno pomjera ideološki balans prema konzervativnoj većini od 6 prema 3. Trumpova kandidatkinja koja je popunila mjesto upražnjeno smrću liberalne ikone Rut Bejder Ginzberg potencijalno otvara novu eru presuda o abortusu, Zakonu o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (poznatiji kao Obamaker), pa čak i izborima.

Beret je položila zakletvu pred sudijom Vrhovnog suda Klarensom Tomasom na ceremoniji u Bijeloj kući. Proslava u Bijeloj kući održana je mjesec dana posle sličnog događaja, na kojem je Trump formalno proglasio sudiju Beret za svoju kandidatkinju za Vrhovni sud. Vjeruje se da je na tom skupu više zvaničnika zaraženo virusom COVID19, a nekoliko dana kasnije od koronavirusa je obolio i sam predsjednik Trump.

“Ovo je dan od ogromnog značaja za Ameriku", izjavio je Trump na ceremoniji polaganja zakletve, kojoj je prisustvovalo oko 200 zvanica. Beret će moći da učestvuje u radu suda pošto položi i pravnu zakletvu pred predsjedavajućim sudijom Džonom Robertsom u sudu u utorak.

Sudija Ejmi Koni Beret polaže ustavnu zakletvu pred sudijom Klarensom Tomasom u Beloj kući, 26. oktobra 2020.
Sudija Ejmi Koni Beret polaže ustavnu zakletvu pred sudijom Klarensom Tomasom u Beloj kući, 26. oktobra 2020.

Beret je okupljenima rekla da je kroz "rigorozni proces potvrde" naučila da je "posao sudije da se odupre svojim političkim preferencama". Obećala je da će raditi posao "bez straha i bez pristrasnosti".

Lider senatske manjine, demokrata Čak Šumer ocijenio je da je republikanska većina "uništila svoj kredibilitet" glasanjem tako blizu izbornog dana, nakon što je mjesecima blokirala kandidata demokratskog predsjednika Baraka Obame u izbornoj godini 2016.

Demokrate su tvrdile da je odluka o novom sudiji Vrhovnog suda trebalo da se prepusti kandidatu koji pobijedi na predsjedničkim izborima, što je stav koji su republikanci zastupali kada je mjesto u sudu upražnjeno početkom 2016. koja je bila izborna godina. Republikanci u Senatu tada su odbili i da stave na razmatranje nominaciju sudije Merika Garlanda, koga je predsjednik Barak Obama predložio za sudiju Vrhovnog suda.

"Senat radi pravu stvar", izjavio je lider senatske većine Mič Mekonel u nedelju. Senatorka iz Masačusetsa Elizabet Voren, demokrata, nazvala je glasanje "nelegitimnim" i "poslednjim trzajem očajne stranke".

Senat je glasao u nedelju 51-48 da se okonča filibaster (pravo na neograničenu raspravu) demokrata o nominaciji Beret, čime je započeo period od 30 sati rasprave prije konačnog glasanja.

"Demokrate u Senatu biće za govornicom cijelu noć u borbi protiv ovog sramnog procesa republikanaca u Senatu", rekao je u nedjelju lider demokrata u Senatu Čak Šumer i dodao:

"Nećemo prestati da se borimo".

Beret će biti među sudijama koje treba 10. novembra da saslušaju nove argumente za poništavanje Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj njezi u zemlji, koji je Trump pokušao da ukine.

Taj zakon, popularno nazvan Obamaker po imenu bivšeg predsednika Baraka Obame, koji se zalagao za njegovo usvajanje 2010. godine, pomaže u pružanju zdravstvene zaštite milionima Amerikanaca.

Njegova sudbina brine mnoge ljude usljed sve većeg broja novih slučajeva koronavirusa u Sjedinjenim Državama.

Republikanci već dugo tvrde da Obamaker previše košta poreske obveznike i da daje vladi previše kontrole nad zdravstvenom zaštitom.

Vanjska politika u američkoj predsjedničkoj kampanji

Vanjska politika u američkoj predsjedničkoj kampanji
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:56 0:00

Rano glasanje u SAD nadmašilo 2016., Republikanci smanjuju prednost Demokrata

Dugi redovi ispred lokacije za rano glasanje u New Yorku, 24. oktobra 2020. (Foto: AP/Jason DeCrow- Pizza to the Polls)

Osam dana prije izbora, više ljudi je već glasalo na ovim predsjedničkim izborima u Americi nego što ih je ukupno glasalo poštom ili iskoristilo mogućnost ranog glasanja 2016. Proteklih dana, u velikim državama je počelo rano glasanje, a odziv je bio ogroman.  

Poslije otvaranja lokacija za rano glasanje u Floridi, Teksasu i drugim državama, miloni novih glasova su primljeni uz one koji su upućeni poštom, dok birači, zbog pandemije koronavirusa pokušavaju da izbjegnu prepuna birališta na sam izborni dan - 3. novembra.

To znači da je do sada glasalo ukupno 58,6 miliona građana, dok je prema evidenciji AP-a 2016. ukupno rano glasalo 58 miliona Amerikanaca, poštom ili uživo na lokacijama za rano glasanje.

Demokrate i dalje dominiraju u ranom glasanju, ali republikanci smanjuju tu razliku. Birači Republikanske partije počeli su da se pojavljuju na biralištima za rano glasanje, što je znak da su mnogi poslušali upozorenja predsjednika Donalda Trumpa o mogućim manipulacijama glasovima poštom - upozorenja koja predsjednik nije potkrijepio dokazima.

15. oktobra, registrovane demokrate su činile 51% ranih glasača, u poređenju sa 25% republikanaca. U nedjelju, demokrate su imale nešto slabije vođstvo - 51 prema 31 procenat.

Podaci o ranom glasanju koje prijavljuju državni i lokalni izborni zvaničnici a prati ih AP, nisu savršeni pokazatelj koja je partija u vođstvu. Oni samo pokazuju u kojoj su stranci birači registrovani a ne kog kandidata su zaista i podržali.

Očekuje se da će većina republikanskih birača doći da glasa na dan izbora.

Analitičari kažu da je, zbog značajnog odziva demokrata, Republikanska partija ipak pod pritiskom da podstakne svoje birače da izađu na birališta u posljednjoj nedjelji i na sam dan izbora 3. novembra. To je posebno jasno u državama sa tijesnom trkom kao što su Florida, Nevada i Sjeverna Karolina.

Na Floridi, na primjer, demokrate su glasale poštom više od republikanaca sa razlikom od 596.000 glasova, dok republikanci imaju prednost od 230.000 glasova među onima koji su se pojavili na lokacijama za rano glasanje. U Nevadi, gdje demokrate obično dominiraju u ranom glasanju uživo, država je na ovim izborima odlučila da svakom biraču ranije pošalje glasački listić poštom, i sada republikanci imaju prednost od 42.600 glasova kod glasanja na fizičkim lokacijama, dok demokrate imaju prednost od 97.500 glasova upućenih poštom.

"U nekom momentu, republikanci moraju da glasaju", kaže Majkl Mekdonald, politolog Univerziteta Floride koji prati rano glasanje na vebsajtu ElectProject.org. "Ne možete da prinudite ljude da dođu do birališta na dan izbora. Da li očekujete od svih tih republikanaca da stoje u redu osam sati?"

Birači čekaju u redu da rano glasaju u mestu Atina u Džordžiji, 19. oktobra 2020.
Birači čekaju u redu da rano glasaju u mestu Atina u Džordžiji, 19. oktobra 2020.

Izborni štabovi obično podstiču svoje glasače da glasaju rano, kako bi rasporedili preostale resurse da pridobiju još neke od neopredijeljenih birača.

Trumpov štab je podsticao birače da rano glasaju ali sa ograničenim uspjehom, što raduje demokrate. "Vidimo kako Trumpov izborni štab, Republikanski nacionalni komitet i stanački zvaničnici u državama pozivaju Trumpove pristalice da glasaju poštom, dok predsjednik na Twitteru poručuje da kod takvog glasanja dolazi do prevara", izjavio je demokratski analitičar podataka Tom Bonier u nedavnom razgovoru sa reporterima. "Nalog na Tviteru pobjeđuje svaki put."

Međutim, on upozorava da ne očekuje jednostrane izbore. "Postoje znaci da su republikanci vrlo angažovani i zainteresovani. Očekujemo da će izaći u izuzetno velikom broju na birališta 3. novembra."

Zbog takve razlike u ponašanju birača - gdje demokrate glasaju rano a republikanci na dan izbora - neke demokrate brinu da će Trump proglasiti pobjedu jer se rani glasovi posljednji broje u industrijskim državama na sjeveru i srednjem zapadu. Međutim, oni se brzo prebrojavaju u ključnim državama kao što su Arizona, Florida i Sjeverna Karolina, što bi moglo da izjednači sliku o tome koja je stranka u prednosti u toku izborne noći.

Zbog rekordnog odziva, na nekim lokacijama za rano glasanje su nastali dugi redovi a ima i povremenih primjera da su birači u pošti primili glasačke listiće sa neispravnim formatom. Međutim, u cjelini, glasanje se odvija relativno bez problema. Dok je već glasala trećina od oko 150 miliona birača koliko se očekuje da će izaći na ove izbore, nije bilo konfrontacija naoružanih ljudi na biralištima niti masovne apatije ili suzbijanja prava glasa, od čega su stručnjaci za izbore strepili mjesecima.

Jedan znak entuzijazma je veliki broj novih birača kao i Amerikanaca koji ne izlaze na svake izbore, a koji su već glasali. Oni čine 25% ukupnog broja glasova, prema AP-ovoj analizi podataka političke firme L2. Ti birači su mlađi od prosječnih birača i rjeđe su u pitanju - bijelci. Registrovani su u obje stranke, u prilično ravnomjernom odnosu.

Oni su doprinijeli velikom odzivu u državama kao što je Džordžija, gdje su 26,3% glasača novi ili povremeni birači, i Teksasu, gdje se očekuje rekordan odziv a trećinu čine novi ili povremeni glasači.

Zbog snažnog udjela ove vrste glasača u ranom glasanju, analitičari predviđaju da će više od 150 miliona Amerikanaca ukupno glasati, što bi mogao da bude najveći odziv na nekim predsjedničkim izborima u SAD od 1908.

Kako bi se predsjedničke debate trebale mijenjati?

President Donald Trump and Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden participate in the final presidential debate at Belmont University, Oct. 22, 2020, in Nashville, Tenn.

Kada je moderatorica debate Kristen Welker postavljala pitanja predsjedniku Donaldu Trumpu i bivšem potpredsjedniku Joe Bidenu, završavala bi riječima: "Imate dvije minute bez prekida".

Uvođenje isključivanja mikrofona kandidata stavilo je naglasak na riječi "bez prekida".

Ovo je u debatu od četvrtka dodala nestranačka Komisija za predsjedničke debate i s tim su se usaglasili i kandidati da bi se spriječilo ponavljanje prekida zabilježeno tokom prve debate u septembru.

Bila je to prva velika promjena u predsjedničkim debatama od uvođenja formata debata u gradskoj vijećnici 1992. godine.

Trump Biden Last Debate Oct 22 2020
Trump Biden Last Debate Oct 22 2020

Što se još može učiniti?

Studija slučaja

Jedna od ideja je provođenje studije slučaja, "svojevrsni format iz snova" koji podrazumijeva timski rad.

"Samo nekako izbacite situacije koje su tipične za ono s čime bi se predsjednik mogao suočiti", objašnjava Alan Schroeder, profesor novinarstva sa Univerziteta Northeastern.

"Mislim, ne biste koristili stvarnu zemlju po imenu, ali mogli biste smisliti scenarij i natjerati ih da reagiraju u stvarnom vremenu i vidjeti kako će to ići. Ili možda da dovedete savjetnika koji će raditi s kandidatima kako biste vidjeli kako će oni sarađivati", dodao je.

"Debata bi započela sa: Ovo je problem ili situacija. Imate 30 minuta ili bilo što drugo za sastanak sa svojim konsultantima i savjetnicima, a zatim želimo da se vratite sa stavom", sugeriše John Koch, direktor debate na Univerzitetu Vanderbilt.

Koch je rekao da debata o studiji slučaja pomaže glasačima "jer ono što doista želimo od predsjednika je da bude neko ko se može, u krizi ili kada se pojavi neki problem, sastati sa svojim konsultantima ili savjetnicima, donijeti odluku, a zatim biti u stanju da je odbrani".

"Znamo da predsjednik obično ne djeluje izolovano", kaže Schroeder. "Pa, možda bi bilo zanimljivo vidjeti kako to rade u grupnom okruženju gdje moraju improvizovati".

Umjereno, bez zvuka i moderatori

Mary Kate Cary, viša saradnica na Virginia Miller Center Univerzitetu, ponovila je prijedlog korisnika Twittera za slobodan razgovor u popularnom podcastu Joea Rogana.

"Nema publike, samo njih troje", rekla je. "Četiri sata. I neka ih Joe Rogan natjera na razgovor i vidi kako će se snaći".

Dugme za isključivanje zvuka korišteno je samo za početne dvominutne odgovore na pitanja. Ali kad su kandidati jedan drugom odgovarali slobodno, postoji argument koji govori da je potreban sudija zajedno s moderatorom.

"Vaš posao kao moderatora je da razmišljate o pitanjima i dodatnim pitanjima na osnovu kojih ćete dobiti najbolje informacije od kandidata", rekla je Karrin Vasby Anderson, profesorica studija komunikologije na Državnom univerzitetu u Coloradu.

"Ako postavite pitanje, a oni na njega ne odgovore, trebali biste ga postavljati ponovo dok ne odgovore", rekla je Vasby Anderson. "To je posao moderatora i vrlo je teško raditi taj posao ako morate voditi računa o tome koliko minuta ljudi govore ili čiji je red".

Ona je istakla da gradsko vijeće u Fort Collinsu u Coloradu, u kojem živi, koristi tajmer i alarm kako bi za potrebe debata osiguralo "nepristrani tehnološki uređaj".

Prepreke za promjenu

Komisija za predsjedničke debate ima četiri godine da razmotri različite formate.

Ali koliko se zaista može promijeniti?

"Prepreka su uvijek bili učesnici", rekao je Schroeder sa Univerziteta Northeastern, autor knjige o istoriji predsjedničkih debata. "Oni ne žele učiniti ništa što ionako rizičnu situaciju čini još rizičnijom".

"Naše istraživanje pokazuje da glasači ukazuju na to kako imaju najviše povjerenja u debate kao izvor komunikacije", rekao je Mitchell McKinney, profesor komunikacije i direktor Instituta za političku komunikaciju na Univerzitetu Missouri.

"Mislim da se tako osjećaju u tom trenutku gdje su kandidati - ponovno, bez telepromptera, bilješki, bez pomoćnika - to su stvarni kandidati koje dobijaju", primijetio je McKinney.

"Dakle, znate, osim svega toga, mogli bismo pokušati svašta napraviti kako bismo interakcije učinili efektnijim. Ali to ne znači da će kandidati prihvatiti tu igru."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG