Linkovi

Teme

Ko će izaći kao pobjednik iz krize u Britaniji - vlada ili parlament?

Učesnik protesta protiv Brexita ispred parlamenta u Londonu

Sud u Škotskoj presudio je u srijedu da je odluka britanskog premijera Borisa Johnsona o suspenziji parlamenta nezakonita. Sudije nisu naložile ukidanje suspenzije, već su konačnu odluku o tom pitanju prepustile britanskom Vrhovnom sudu.

Vlada je najavila da će uložiti žalbu na presudu škotskog suda. Britanski parlament biće suspendovan do 14. oktobra, dvije nedjelje uoči izlaska zemlje iz Evropske unije, planiranog za 31. oktobar.

Opozicioni poslanici su suspenziju nazvali pučem britanskog premijera i najavili da će ga tužiti ako odbije da od Brisela zatraži odlaganje Brexita. U sve većoj krizi u Britaniji, za sada je nemoguće predvidjeti ko će izaći kao pobjednik – parlament ili vlada.

Britanski parlament je suspendovan, politička drama pauzirana, dok su svjetski mediji, za sada, preusmjerili pažnju na druga pitanja. Britanija možda jeste u političkoj krizi, ali je Westminster zaćutao.

“Jasno je da se spremamo za opšte izbore, vjerovatno u novembru. I sve će biti u tim okvirima. To je jedan od razloga što Jeremy Corbyn i poslanici koji su protiv Brexita bez sporazuma, žele da Boris Johnson ponizno ode u Brisel i traži odlaganje”, kaže Stephen Booth​ iz Grupe za politiku otvorene Evrope.

Johnson se, u međuvremenu, juče vratio u školu, gdje je najavio nove investicije u obrazovanje, što mnogi vide kako pripremu za predizbornu kampanju. Nedavno usvojeni zakon obavezuje ga da od Evropske unije zatraži odlaganje Brexita, ako ne bude dogovora do 19. oktobra. Međutim, britanski premijer ne popušta.

“Imaćemo sporazum. Međutim, ako to bude apsolutno neophodno, izaći ćemo bez dogovora”.

Opozicioni poslanici upozorili su da će tužiti Johnsona ako odbije da zatraži odlaganje, Međutim, vlada razmatra druge opcije.

“Jedna je da jednostavno odbije da poštuje zakon i vidi šta će se dogoditi na sudu”, ističe Booth​.

Za sada, parlament je ućutkan – na veliko nezadovoljstvo opozicionih poslanika. U utorak, u dva sata ujutro po lokalnom vremenu, pojedini su prekinuli proceduru suspenzije da bi fizički pokušali da spriječe spikera da napusti stolicu.

Vlada će, kako se očekuje, bilo koju predizbornu kampanju postaviti u okvire borbe naroda protiv nepopustljivog parlamenta koji pokušava da ukine rezultate referenduma o Brexitu.

Protest pristalica Brexita u Londonu
Protest pristalica Brexita u Londonu

"To je veoma ironično, zato što je veliki broj ljudi na referendumu glasao za izlazak iz Evropske unije zato što su, kako su naveli, željeli da povrate kontrolu nad parlamentom. Narativ sada je direktna demokratija kroz referendum protiv parlamentarne demokratije”, smatra profesorica na Univerzitetu Cambrige Catherine Barnard​.

U Briselu, Evropska unija je predstavila nove komesare. Čak i ako Britanija zatraži odlaganje, pojedine članice EU bi mogle da na to ulože veto.

“Čuju se određene primjedbe, naročito u francuskoj vladi, koje pokazuju sve veće nezadovoljstvo u Evropskoj uniji u smislu da je otvorena za odlaganje, ali da se ne zna šta je dalji plan”, kaže Stephen Booth​.

Strahuje se i da bi ponovno uspostavljanje granične kontrole između dvije Irske, zbog Brexita, moglo da dovede do sektaškog nasilja. Ta strahovanja su pojačana nakon napada republikanskih disidenata na policiju u Londonderryju, u Sjevernoj Irskoj, početkom nedjelje. To je samo podsjetnik da će se posljedice Bregzita osjetiti mnogo šire od političkog teatra u Westminsteru.

See all News Updates of the Day

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Senat potvrdio imenovanje prvog Afroamerikanca za šefa Pentagona

Defense Secretary Lloyd Austin, right, greets Chairman of the Joint Chiefs of Staff Mark Milley as he arrive at the Pentagon, Friday, Jan. 22, 2021, in Washington. (AP Photo/Alex Brandon)

Senat SAD u petak je potvrdio imenovanje penzionisanog generala Lojda Ostina (Lloyd Austin) za novog sekretara za odbranu. Ostinova kandidatura potvrđena je sa 93 glasa za, a dva protiv. Ostin je prvi Afroamerikanac na tom položaju.

U Pentagon je došao odmah nakon potvrde u Senatu i već bi poslijepodne predsjedavao sastankom sa ostalim liderima Sekretarijata za odbranu o pandemiji koronavirusa. Planiran je i telefonski razgovor Ostina i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.

Ostin je na Twitteru napisao da je ponosan što je prvi afroamerički sekretar za odbranu.

Senatori iz obje stranke pozdravili su potvrdu Ostinove kandidature za šefa Pentagona, samo dva dana nakon inauguracije predsjednika Joe Bidena.

Demokratski senator Džek Rid (Jack Reed), novi predsjedavajući Odbora za oružane snage, rekao je da se zemlja suočava sa nizom izazova, među kojima su pandemija koronavirusa i nadmetanje sa Kinom i Rusijom.

"General Ostin je lider sa izuzetnim kvalifikacijama i dugom i istaknutom karijerom u američkoj vojsci", rekao je Rid uoči glasanja.

Direktorica Nacionalne obavještajne službe (DNI) Avril Haines postala je prva od predsjednikovih namještenika koja je preuzela funkciju. Prva žena na čelnoj poziciji DNI, položila je zakletvu rano u četvrtak, manje od 24 sata nakon što ju je Senat potvrdio glasovima 84-10.

Ubrzo nakon polaganja zakletve, Hajnes je učestvovala u predsjednikovom svakodnevnom obavještajnom brifingu i obratila se članovima obavještajnih agencija u zemlji, rekavši u izjavi da njihov rad "nikada nije bio vitalniji za bezbjednost ili prosperitet naše države".

President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)
President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)

Brza potvrda postavljenja Haines u Senatu izazvala je pohvale republikanaca i demokrata, koji su naglasili da zemlja nema vremena za bacanje.

"Sretan sam što su mi se kolege iz Senata pridružili i brzo potvrdili direktorku Hajnes“, rekao je Marko Rubio, najviši republikanac u Odboru Senata za obavještajne poslove, prije nego što je završen konačni rezultat glasanja. "Naši protivnici neće stajati po strani i čekati da nova administracija postavi ljude na ključne pozicije".

Vodeći demokrata u odboru, senator Marc Warner, takođe je pohvalio dvopartijske napore da potvrdi postavljenje Hajnesove, rekavši da je njena uloga najviše obavještajne zvaničnice u državi od "kritične važnosti".

"Nakon što je četiri godine namjerno podrivana, obavještajna zajednica zaslužuje snažnog lidera koji je potvrdio Senat da je vodi i oživljava", rekao je Vorner.

"Čak i dok se vlast prenosi sa jedne adminstracije uprave na drugu, rad na održavanju naše nacije ne smije biti zaustavljen ili poremećen", rekao je u četvrtak novi lider nove većine u Senatu, demokrata Čak Šumer, pozivajući Senat da žurno krene u potvrđivanja postavljenja za najviše pozicije u odjeljenjima za nacionalnu bezbjednost, državu i trezor. "Strani protivnici će pokušati da iskoriste ovaj period tranzicije i ne možemo dozvoliti da američka vojna, obavještajna i nacionalna bezbjednosna politika budu narušene zbog odlaganja popunjenja".

Očekuje se da će Senat takođe preći na druge ključne kandidate, poput bivšeg ambasadora Vilijema Bernsa, imenovanog za vođenje Centralne obavještajne agencije (CIA), glavne špijunske agencije u Vašingtonu.

Ruske prijetnje

Bidenov tim za nacionalnu bezbjednost već se suočava sa nekim ključnim izazovima, od pandemije koronavirusa, do američkih protivnika.

Bidenova administracija objavila je u četvrtak da traži petogodišnje produženje novog START-a, jednog od posljednjih preostalih ugovora o kontroli naoružanja sa Rusijom.

Ugovor, koji ograničava Sjedinjene Države i Rusiju na razmeštanje ne više od 1.550 strateških nuklearnih bojevih glava i ograničava sisteme za isporuku raketa, ističe u februaru.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki takođe je u četvrtak potvrdila da je Biden tražio od obavještajne zajednice procjene sumnjivih ruskih akcija, uključujući cyber hakovanje SolarVinds, akciju miješanja u predsjedničke izbore u novembru, upotrebu hemijskog oružja protiv opozicionog lidera Alekseja Navalnog i navodne ucjene raspisane za ubistva američkih vojnika u Afganistanu.

Hajnes, bivši zamjenica direktora CIA i bivša pomoćnica u Bijeloj kući, rekla je zakonodavcima tokom saslušanja za potvrdu postavljenja u utorak da je posebno zabrinjavajuća ruska upotreba operacija uticaja.

"Svakako sam vidjela rusku upotrebu aktivnih mjera u raznim kampanjama za pogoršanje podjela u ovoj zemlji i promovisanje ekstremizma, u izvjesnom smislu", rekla je Hajnes.

Tokom saslušanja za svoje postavljenje u utorak, Ostin je takođe upozorio na Kremlj, rekavši da, iako je Rusija sila "u opadanju", i dalje može da nanese "veliku štetu" u cyber prostoru.

Pogled unutra

I Hajnes, i Ostin, rekli su zakonodavcima da će im veći dio pažnje biti usmjeren ka tome da nastoje da pomognu povratku povjerenja u obavještajnu zajednicu i vojsku.

"Da bi bila efikasna, DNI nikada ne smije da zazire od toga da govori istinu vlastima. Nikada. Naročito kada može biti nezgodno ili teško da se to čini", rekla je Hajnes.

Sa svoje strane, Ostin je rekao da bi mu prioritet bio uklanjanje ekstremizma i ilegalnog ponašanja u vojsci.

"Posao Sekretarijata za odbranu je da zaštiti Ameriku od naših neprijatelja, ali to ne možemo da učinimo ako neki od tih neprijatelja stoje u našim redovima", rekao je.

"Ovom (ekstremizmu) nije mjesto u Vojsci Sjedinjenih Američkih Država", dodao je Ostin, opisujući to kao dio šire bitke. "Snažno ću se boriti da eliminišem seksualne napade i da oslobodim naše redove rasista i ekstremista i da stvorim klimu u kojoj svi sposobni i spremni imaju priliku da služe", rekao je on.

* Ketrin Gipson iz Glasa Amerike doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

SAD i Evropa: Optimizam za popravljanje narušenih odnosa starih saveznika

SAD i Evropa: Optimizam za popravljanje narušenih odnosa starih saveznika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:43 0:00

SAD: Demokrate, prvi put poslije 10 godina, imaju kontrolu nad oba doma Kongresa

Senatori Rafael Vornok, Aleks Padilja i i Džon Osof polažu zakletvu pred potpredsjednicom Kamalom Harris 20. januara 2021.

Demokrate su preuzele kontrolu nad Senatom u srijedu kada je troje novih senatora položilo zakletvu pred potpredsjednicom Kamalom Harris. Demokratska partija sada prvi put u 10 godina ima tijesnu većinu u oba doma Kongresa, i predsjednika u Bijeloj kući.  

Demokrate Rafael Vornok i Džon Osof iz Džordžije i Aleks Padilja iz Kalifornije položili su zakletvu u Senatu nekoliko sati nakon što je predsjednik Joe Biden stupio na dužnost.

Vornok i Osof su oboje pobijedili dvoje aktuelnih senatora u drugom krugu izbora u Džordžiji 5. januara, tako da je u Senatu odnos snaga 50:50, ali prema Ustavu potpredsjednica Harris, demokrata, ima odlučujući glas u situacijama kada glasanje u Senatu bude tako podijeljeno.

Padilja, prvi latinoamerički senator iz Kalifornije imenovan je da popuni mjesto Harris, koja je podnijela ostavku u ponedjeljak kako bi stupila na dužnost potpredsjednice SAD.

Trojica demokrata dala su Bidenu tijesnu prednost da bi ostvario političke ciljeve koji uključuju novi paket pomoći žrtvama pandemije koronavirusa u svjetlu dubokih političkih podela.

Demokratski senator Čak Šumer sada je lider većine dok je republikanac Mič Mekonel postao lider manjine.

Šumer i Mekonel razgovaraju o mogućem dogovoru o podjeli vlasti kako bi se obavljali svakodnevni poslovi u Senatu, slično dogovoru koji je postignut prije dvije decenije. Obojica su spremna na takav dogovor ali je Mekonel zatražio da ostane na snazi pravilo kojim se za izglasavanje većine zakona traži da postoji "super-većina" od 60 glasova.

Promjena kontrole u Senatu je iskomplikovala potvrdu Bidenovih kandidata za članove kabineta, koja već kasni. Prvi pretresi o potvrdi tih kandidata održani su tek u utorak, dan prije inauguracije. Senat je, međutim, u srijedu potvrdio Avril Hejns kao direktorku obavještajnih službi.

Novi Senat takođe treba da održi suđenje o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je optužen za podsticanje pobune svojih pristalica i prije 7 dana opozovan u Predstavničkom domu. Demokrate imaju i većinu od 221 prema 211 glasova u Predstavničkom domu.

Vornok, 51-godišnji baptistički sveštenik koji nikada ranije nije zauzimao politički položaj, prvi je crnački senator iz Džordžije. Držao je propovjedi u crkvi u Atlanti u kojoj je nekada propovjednik bio Martin Luter King, borac za građanska prava.

33-godišnji Osof je najmlađa osoba izabrana u Senat poslije Joe Bidena, koji je postao senator 1973. kada je imao 30 godina.

Prvi jevrejski senator iz Džordžije, Osof je zakletvu položio na hebrejskoj Bibliji koja je pripadala rabinu iz Atlante Jakobu Rotišildu, bliskom saradniku Martina Lutera Kinga.

"Jedva čekam da krenem na posao i obezbijedim investicije u javno zdravlje, distribuciju vakcina i direktnu ekonomsku pomoć - ono za šta su nas ljudi poslali ovde da se borimo", rekao je Osof reporterima ranije tokom dana u Kapitolu.

47-godišnji Padilja je bio državni sekretar Kalifornije od 2015. Prethodno je služio u državnom Senatu i proveo sedam godina u gradskoj skupštini Los Anđelesa, od kojih je pet bio njen predsjednik.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG