Linkovi

Teme

Ko će izaći kao pobjednik iz krize u Britaniji - vlada ili parlament?

Učesnik protesta protiv Brexita ispred parlamenta u Londonu

Sud u Škotskoj presudio je u srijedu da je odluka britanskog premijera Borisa Johnsona o suspenziji parlamenta nezakonita. Sudije nisu naložile ukidanje suspenzije, već su konačnu odluku o tom pitanju prepustile britanskom Vrhovnom sudu.

Vlada je najavila da će uložiti žalbu na presudu škotskog suda. Britanski parlament biće suspendovan do 14. oktobra, dvije nedjelje uoči izlaska zemlje iz Evropske unije, planiranog za 31. oktobar.

Opozicioni poslanici su suspenziju nazvali pučem britanskog premijera i najavili da će ga tužiti ako odbije da od Brisela zatraži odlaganje Brexita. U sve većoj krizi u Britaniji, za sada je nemoguće predvidjeti ko će izaći kao pobjednik – parlament ili vlada.

Britanski parlament je suspendovan, politička drama pauzirana, dok su svjetski mediji, za sada, preusmjerili pažnju na druga pitanja. Britanija možda jeste u političkoj krizi, ali je Westminster zaćutao.

“Jasno je da se spremamo za opšte izbore, vjerovatno u novembru. I sve će biti u tim okvirima. To je jedan od razloga što Jeremy Corbyn i poslanici koji su protiv Brexita bez sporazuma, žele da Boris Johnson ponizno ode u Brisel i traži odlaganje”, kaže Stephen Booth​ iz Grupe za politiku otvorene Evrope.

Johnson se, u međuvremenu, juče vratio u školu, gdje je najavio nove investicije u obrazovanje, što mnogi vide kako pripremu za predizbornu kampanju. Nedavno usvojeni zakon obavezuje ga da od Evropske unije zatraži odlaganje Brexita, ako ne bude dogovora do 19. oktobra. Međutim, britanski premijer ne popušta.

“Imaćemo sporazum. Međutim, ako to bude apsolutno neophodno, izaći ćemo bez dogovora”.

Opozicioni poslanici upozorili su da će tužiti Johnsona ako odbije da zatraži odlaganje, Međutim, vlada razmatra druge opcije.

“Jedna je da jednostavno odbije da poštuje zakon i vidi šta će se dogoditi na sudu”, ističe Booth​.

Za sada, parlament je ućutkan – na veliko nezadovoljstvo opozicionih poslanika. U utorak, u dva sata ujutro po lokalnom vremenu, pojedini su prekinuli proceduru suspenzije da bi fizički pokušali da spriječe spikera da napusti stolicu.

Vlada će, kako se očekuje, bilo koju predizbornu kampanju postaviti u okvire borbe naroda protiv nepopustljivog parlamenta koji pokušava da ukine rezultate referenduma o Brexitu.

Protest pristalica Brexita u Londonu
Protest pristalica Brexita u Londonu

"To je veoma ironično, zato što je veliki broj ljudi na referendumu glasao za izlazak iz Evropske unije zato što su, kako su naveli, željeli da povrate kontrolu nad parlamentom. Narativ sada je direktna demokratija kroz referendum protiv parlamentarne demokratije”, smatra profesorica na Univerzitetu Cambrige Catherine Barnard​.

U Briselu, Evropska unija je predstavila nove komesare. Čak i ako Britanija zatraži odlaganje, pojedine članice EU bi mogle da na to ulože veto.

“Čuju se određene primjedbe, naročito u francuskoj vladi, koje pokazuju sve veće nezadovoljstvo u Evropskoj uniji u smislu da je otvorena za odlaganje, ali da se ne zna šta je dalji plan”, kaže Stephen Booth​.

Strahuje se i da bi ponovno uspostavljanje granične kontrole između dvije Irske, zbog Brexita, moglo da dovede do sektaškog nasilja. Ta strahovanja su pojačana nakon napada republikanskih disidenata na policiju u Londonderryju, u Sjevernoj Irskoj, početkom nedjelje. To je samo podsjetnik da će se posljedice Bregzita osjetiti mnogo šire od političkog teatra u Westminsteru.

See all News Updates of the Day

Tranksript svjedočenja savjetnice potpredsjednika Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Trump: Moje zdravstveno stanje je veoma dobro

Iako je predsjednik SAD na sistematski pregled otišao prije vremena, Bijela kuća odbacuje spekulacije da mu je zdravlje ugroženo.

Predsjednik SAD Donald Trump saopštio je da je njegovo zdravstveno stanje "veoma dobro" pošto je u subotu obavio prvi dio godišnjeg sistematskog pregleda.

Međutim, pošto je Trump posljednji put bio na sistematskom u februaru 2019., a ti pregledi se rade jednom godišnje, mnogi su doveli u pitanje njegovo zdravstveno stanje.

Trump je, poslije posjete ljekaru u centru Walter Reed blizu Washingtona, na Twitteru napisao da je "Sve jako dobro (sjajno)".

Bijela kuća je saopštila da je predsjednik pregledan i da su rađene neke laboratorijske analize, prenosi Reuters.

"Očekujemo da će predsjednik 2020. biti veoma zauzet, pa je iskoristio slobodan vikend u Washingtonu da obavi jedan dio rutinskog godišnjeg pregleda u centru Walter Reed", saopštila je portparolka Bijele kuće Stephanie Grisham​.

Ona je rekla i da je predsjednik obišao medicinsko osoblje i zahvalio im na tome što njeguju ranjene pripadnike vojske, kao i da se sastao sa porodicom jednog vojnika koji je ranjen u Avganistanu.

"Predsjednik se ni na šta ne žali"

Stephanie Grisham tvrdi da Trumpovo aktivno učešće u predizbornoj kampanji pokazuje da je njegovo zdravlje dobro.

"Predsjednik je zdrav i energičan, ni na šta se ne žali, što pokazuju i njegova česta prisustva na mitinzima pred hiljadama Amerikanaca, nekoliko puta nedjeljno", rekla je ona.

Portparolka Bijele kuće ipak nije govorila o rezultatima laboratorijskih analiza.

Predsjednik Trump je neočekivano posjetio centar Walter Reed, nekoliko mjeseci prije planiranog sistematskog pregleda, što je pokrenulo pitanja o njegovom zdravstvenom stanju.

Stephanie Grisham je na Twitteru takva pitanja ocijenila kao "neodgovorna".

"Izgleda da je nekim ljudima i novinarima zabavno da spekulišu i šire neodgovorne i opasne glasine. Predsjednik je proveo malo vremena sa porodicom ranjenog vojnika poslije sistematskog pregleda", napisala je portparolka Bijele kuće.

Bijela kuća odlučuje koji će podaci o zdravstvenom stanju predsjednika biti objavljeni.

Predsjednik Trump je posljednji put bio na sistematskom pregledu prije nepunih 9 mjeseci, u februaru 2019., i tada je saopšteno da je "dobrog zdravlja".

Trump je poznat po tome da voli da jede hamburgere i šnicle i da ne voli da vježba. Zato se, u odnosu na sistematski pregled iz 2017., ugojio i prebacio indeks tjelesne mase u kategoriju "gojaznih".

Zdravstvo u trampi za zastupnički glas

Omer Škaljo je u posljednje dvije godine promijenio tri političke partije. Sada je direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK što je postao nakon što su mu prilagođeni uslovi za ovu funkciju (Ilustracija: CIN)

Profesor Odbrane i zaštite Omer Škaljo već pet mjeseci rukovodi Zavodom zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZZOZDK).

Škaljo je za direktora imenovan nakon što je kao skupštinski zastupnik dao presudan glas za formiranje vlasti u ZDK. Da bi mu se odužila za to, nova vlast je promijenila Statut Zavoda, prilagodivši ga kako bi Škaljo mogao zadovoljiti uslove za direktorsku poziciju institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca.

„Mislim da je politika tu presudila“, kaže član Upravnog odbora Zavoda Slaven Radoš, potvrdivši da je to urađeno kako bi Škaljo bio izabran.

Direktor institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca došao je na tu poziciju političkom trgovinom (Foto: CIN)
Direktor institucije koja raspolaže sa 190 miliona maraka budžetskog novca došao je na tu poziciju političkom trgovinom (Foto: CIN)

Mijenjanje stranaka i politička trgovina

Nakon posljednjih izbora trebalo je formirati novu vlast u ZDK. U pregovore su ušle Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZBiH), Stranka za BiH (SBiH) i Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA).

Međutim, nova koalicija je imala 17 od 35 zastupnika i za novu skupštinsku većinu bio im je potreban još jedan, a tadašnji zastupnik Nezavisnog bloka Omer Škaljo se pokazao kao pravi izbor za pregovore.

Škaljo je prije toga godinama bio predstavnik SDA u zakonodavnim tijelima: 2010. i 2014. je izabran za zastupnika u Parlamentu Federacije BiH (FBiH). Pred kraj drugog mandata SDA ga je isključila iz članstva jer je, protivno njenom Statutu, od Parlamenta FBiH uzeo 15.000 maraka otpremnine za odlazak u penziju i nastavio raditi.

Do novih izbora Škaljo je brzo našao novu stranku − postao je član Nezavisnog bloka i osvojio mandat u Skupštini ZDK. Međutim, ubrzo je iz nje isključen jer je početkom 2019. godine potpisao dokument o formiranju vlasti sa članovima nove koalicije, bez konsultacije sa svojom strankom. Škaljo je zadržao mandat i postao samostalni zastupnik zahvaljujući kojem je formirana nova vlast.

Uskoro se priklonio Klubu A-SDA koji osim njega u Skupštini ZDK ima dva zastupnika. Jedna od njih je Amra Jupić, supruga aktuelnog ministra zdravstva ZDK i člana A-SDA Adnana Jupića koji će kasnije napraviti ključne poteze za Škaljino imenovanje.

Prije nego je Statut Zavoda promijenjen, kandidati koji konkurišu za mjesto direktora su morali imati diplomu ekonomskog ili pravnog fakulteta i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, od čega tri godine na rukovodećim pozicijama. Škaljo ove uslove nije ispunjavao.

On je 1987. godine završio dvogodišnji studij Općenarodne odbrane na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu i stekao zvanje profesora Odbrane i zaštite. Prema zvaničnoj biografiji, veći dio radnog vijeka je bio zaposlen u policijskim i obavještajnim organima.

Političke smjene

Oko dva mjeseca prije nego će Škaljo biti imenovan, u Statutu Zavoda su promijenjeni uslovi za direktora. U konkursu objavljenom krajem juna ove godine je pisalo da kandidat mora imati visoku stručnu spremu društvenog smjera i pet godina radnog iskustva u struci.

Promjeni Statuta prethodila je smjena Upravnog odbora Zavoda nakon čega je Vlada imenovala novi na najduže tri mjeseca. Onda je sa funkcije smijenjena i direktorica Zavoda Mirzeta Subašić, članica Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH.

Bivša predsjednica Upravnog odbora Nermina Krzić kaže za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) da je smjena bila politička.

„Svi koji su na vlasti, kad dođu, prvo što rade je sistematizacija. U politici, bez obzira kako radio, nema odgovornosti (…) da iko išta odgovara, radio pozitivno ili negativno.“

Nova vlast u Vladi ZDK ubrzo postavlja dugogodišnju uposlenicu Zavoda Hašu Begić za v. d. direktorice.

Begić je ubrzo nakon dolaska na poziciju predložila Upravnom odboru da izmijeni Statut u dijelu koji propisuje uslove za direktorsku poziciju što je Odbor odmah i uradio uz saglasnost ministra zdravstva, Škaljinog stranačkog kolege. Nijedan od njih nije pristao razgovarati sa novinarima CIN-a.

Član Upravnog odbora Zavoda i gradski vijećnik SBB-a Jasmin Hodžić kaže da je dotadašnji Statut Odboru predstavljen kao diskriminirajući jer su samo pravnici ili ekonomisti mogli biti na toj poziciji.

„Sad kad pogledate, sve u Bosni i Hercegovini, sva imenovanja, nažalost, na neki način bi se mogla povezati sa političkom pozadinom“, rekao je Hodžić.

Haša Begić novinarima CIN-a nije htjela detaljnije govoriti o promjeni Statuta: „Ja sam radila u skladu sa zakonom“.

Omer Škaljo je imenovan za direktora Zavoda 25. jula 2019. godine, a skupštinska zastupnica A-SDA Amra Jupić kaže da su se statuti i ranije mijenjali, ali nisu bili demokratični: „Ovako se dao širok jedan dijapazon ljudi koji imaju visoku stručnu spremu koji su mogli konkurirati i koji su mogli aplicirati na to mjesto“.

Ipak, na konkurs se, uz Škalju, prijavila još samo bivša direktorica Mirzeta Subašić, ali je odbijena zbog nepotpune dokumentacije. Ona nije željela govoriti o detaljima jer se žalila na tu odluku.

Rifat Delić, skupštinski zastupnik SDP-a BiH, kaže da je novi statut napravljen kako bi Škaljo mogao konkurisati za direktora.

„To je više nego očigledno − da je on u toj većini da bi dobio tu poziciju − i to se vidi.“

Istraga o opozivu: Poslije prvog dana javnih svjedočenja stavovi nepromijenjeni

Istraga o opozivu: Poslije prvog dana javnih svjedočenja stavovi nepromijenjeni
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG