Ali vrućina je samo jedan od načina na koji nam planeta govori da nešto nije u redu, rekli su.
"Vrućina određuje tempo naše klime na mnogo načina... nikad nije samo vrućina", rekla je Kim Cobb, klimatski naučnik sa Univerziteta Brown.
Umirući koraljni grebeni, intenzivniji Nor’easters i dim od šumskih požara koji je ovog ljeta zagušio veći dio Sjeverne Amerike su među mnogim drugim signalima klimatske nevolje.
“Sve veće zagrijavanje naše planete uzrokovano korištenjem fosilnih goriva nije neočekivano, ali je opasno za nas ljude i ekosisteme o kojima ovisimo. Moramo to zaustaviti, brzo”, rekao je Stefan Rahmstorf iz Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime.
Neki drugi nedavni "prvi" i događaji koji ukazuju na to da su klimatske promjene ušle na neistraženu teritoriju:
ZAGRIJAVANJE OKEANA
Većinu planete prekrivaju okeani, koji su apsorbirali 90% nedavnog zagrijavanja uzrokovanog plinovima koji zagrijavaju planetu, kao što su ugljični dioksid i metan.
U aprilu je globalna temperatura okeana porasla na 21,1 stepen Celzijusa, što se pripisuje kombinaciji emisije gasova staklene bašte i ranog formiranja El Nina.
Nedavno objavljeni podaci iz Službe za klimatske promjene Copernicus dokumentirali su "izuzetno tople" temperature oceana u sjevernom Atlantiku s "ekstremnim" morskim toplinskim valovima u blizini Irske, Ujedinjenog Kraljevstva i u Baltičkom moru.
DIM OD POŽARA
Nekoliko rundi dima od šumskog požara koji potiče iz sjeverne Kanade donijelo je opasne nivoe nekvaliteta zraka u istočnu Sjevernu Ameriku. Visoki nivoi dima od šumskih požara postali su poznati na zapadnoj obali, ali naučnici kažu da će klimatske promjene učiniti požare i dim vjerovatnijim i intenzivnijim i da će ih istočna obala vidjeti više.
EL NINO RANO STIŽE
Sadašnji El Nino - period zagrijavanja voda Tihog okeana - nastao je mjesec ili dva ranije nego inače, zamijenivši La Ninu koja je svojim hlađenjem pacifičkih voda služila kao prigušivač globalnih temperatura.
To znači da će imati više vremena nego inače za jačanje. Svjetska meteorološka organizacija predviđa da postoji šansa od 98 posto da će barem jedna od sljedećih pet godina biti najtoplija zabilježena, nadmašivši 2016. kada je bio prisutan izuzetno jak El Nino.
SMANJENJE ANTARKTIČKOG MORSKOG LEDA
Naučnici gledaju kako se morski led na Antarktiku smanjuje na rekordno niske razine. 11,7 miliona kvadratnih kilometara pokrivenih 27. juna bilo je skoro 2,6 miliona kvadratnih kilometaramanje od proseka za taj datum za period od 1981-2010, prema National Snow and Ice Data Center.
Drugim riječima, područje skoro pedeset teritorija Bosne i Hercegovine nestalo je iz ledenog pokrivača.
