Međutim, to podrazumijeva da se brzo i drastično smanji zagađenje ugljenikom i upotreba fosilnih goriva - za skoro dvije trećine do 2035. godine, saopštio je Intervladin panel o klimatskim prmjenama.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija bio je još direktniji - pozivajući na okončanje nove eksploatacije fosilnih goriva, i apelujući na bogate zemlje da prestanu sa upotrebom uglja, nafte i gasa do 2040.
"Čovječanstvo je na tankom ledu - a taj led se brzo topi", izjavio je Antonio Guterres. "Svijetu je potrebna klimatska akcija na svim frontovima - sve, svuda, u isto vrijeme."
Pojačavajući svoje pozive na akciju u domenu fosilnih goriva, Guterres je ne samo pozvao na "prestanak proizvodnje novog uglja" već i eliminisanje njegove upotrebe u bogatim zemljama do 2030, a bogatim zemljama do 2040.
Šef svjetske organizacije je izjavio da u zemljama u razvoju do 2035. godine treba razviti proizvodnju struje bez upotrebe ugljenika, što također znači ukidanje gasnih elektrana.
Svjetske vlade u nedjelju su dale zeleno svjetlo za objavljivanje novog velikog izvještaja UN o klimatskim promjenama, nakon što je usvajanje izvještaja zakočeno zbog borbe između bogatih zemalja i zemalja u razvoju oko ciljeva u emisiji štetnih gasova, i finansijske pomoći ugroženim državama.
Izvještaj nekoliko stotina vodećih svjetskih naučnika trebalo je da odobre vladine delegacije u petak, na kraju jednonedjeljnog sastanka u švajcarskom gradu Interlakenu.
Završni dogovor je više puta pomjeren jer su se zvaničnici velikih zemalja poput Kine, Brazila, Saudijske Arabije, Sjedinjenih Država i Evropske unije "pogađali" tokom vikenda oko ključnih fraza u tekstu.
Izvještaj Međuvladinog panela UN za klimatske promjene (IPCC) je završetak serije u kojoj je obrađena ogromna količina podataka iz istraživanja prikupljenih od potpisivanja Pariskog klimatskog sporazuma 2015. godine.
Sažetak izvještaja odobren je rano u nedjelju, ali se dogovor o glavnom tekstu otegao još nekoliko sati, a neki posmatrači su strahovali da će možda morati da bude odložen.
UN planiraju da objave izvještaj na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Neobičan proces u kome zemlje usvajaju jedan naučni izvještaj ima za cilj da osigura da vlade prihvate nalaze svjetske organizacije, kao mjerodavan savjet na kome će zasnivati svoje postupke.
Na početku sastanka, Guterres je pozvao j delegate da iznesu "čiste, čvrste činjenice" kako bi uputili poruku da je ostalo malo vremena da svijet ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stepena Celzijusa u poređenju sa predindustrijskim vremenima.
Dok su prosječne globalne temperature već porasle za 1,1 Celzijusa od 19. vijeka, Guterres insistira da ciljna granica od 1,5 stepeni ostaje moguća "uz brzo i duboko smanjenje emisija u svim sektorima globalne ekonomije".
Posmatrači kažu da su sastanci IPCC-a postali sve više politizovani kako se povećavaju ulozi za obuzdavanje globalnog zagrijavanja, što održava i situacija na godišnjim klimatskim pregovorima UN koji se obično održavaju krajem godine.
Među najtežim pitanjima na sadašnjem sastanku bilo je kako definisati koje se zemlje smatraju ranjivima u razvoju, čime bi one mogle da dobiju gotovinu iz fonda za "gubitak i štetu" što je dogovoreno na posljednjim klimatskim pregovorima UN u Egiptu.
Delegati su se također raspravljali povodom brojki kojima se definište koliko treba da bude smanjena emisija štetnih gasova narednih godina, i kako da se u strategiju uključe i pokušaji za prirodno ili vještačko uklanjanje ugljenika.
Kao zemlja koja je izbacila najveću količinu ugljen-dioksida u atmosferu od industrijalizacije, Sjedinjene Države se snažno protive ideji historijske odgovornosti za klimatske promjene.
