Linkovi

Aktuelno

Kineske investicije i balkanske glavobolje

China Economy

Kina i zemlje srednje i istočne Evrope u Dubrovniku u petak učestvuju na osmom sastanku Inicijative 16+1 koja je dijelom kineskog infrastrukturnog megaprojekta Pojas i put, no evropski zvaničnici i posmatrači sve glasnije upozoravaju da kineski krediti i ulaganja mogu donijeti i velike probleme.

Kina i zemlje srednje i istočne Evrope u Dubrovniku u petak učestvuju na osmom sastanku Inicijative 16+1, koja je dijelom kineskog infrastrukturnog megaprojekta Pojas i put.

Kineski premijer Li Kećijang razgovaraće sa kolegama iz zemalja u kojima je Kina prisutna kao investitor i kreditor u velikim industrijskim i infrastrukturnim projektima vrijednim 12 milijardi eura u pozajmicama i još pola tog iznosa u investicijama.

No evropski zvaničnici i posmatrači sve glasnije upozoravaju da krediti i ulaganja mogu donijeti i velike problem i glavobolje jer zemlje regiona mogu biti uvučenu u mrežu zajmova za koje nema realističnog izgleda da se ekonomski isplate, što bi uvećalo njihovo dužničko opterećenje i kineski ekonomski i politički uticaj na njih.

Crveni tepih za Kinu

Od termoelektrana, preko aerodroma do mostova, Kina investira širom Zapadnog Balkana, postavljajući temelje nove borbene arene u trci za uticaj na granicama Evropske unije, piše Agence France Press (AFP) u analizi koju prenosi briselski portal Euractiv.

Zapad već dugo smatra Rusiju kao glavnog rivala u ovom turbulentnom regionu jugoistočne Evrope.

Međutim, u igri je sada i novi veliki igrač – kineske kompanije popunjavaju rupe u ekonomskom razvoju ovih osiromašenih zemalja, u kojima snovi o pridruživanju Evropskoj uniji (EU) postaju sve teže ostvarivi.

Evropska unija je vodeći investitor u regionu, sa više od 70 odsto ukupnih direktnih investicija na prostoru Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, u čemu znatno prednjači nad Kinom koja, prema podacima Evropske komisije, sudjeluje sa jedan posto investicija.

Ali, Kina tokom posljednjih šest godina znatno ulaže u infrastrukturu, čime je, po iznosu investicija, uspjela da se postavi kao rival Evropskoj uniji, a već ostvaruje i vidljiv uticaj.

U Smederevu, srpskoj prijestolnici čelika, 54-godišnji radnik u željezari Zoran Matić zahvalan je “Kinezima, našim prijateljima”, što su spasili fabriku koja je bila na ivici bankrota, nakon što ju je kineska HBIS grupa kupila 2014. godine za 46 miliona eura.

“Plate su redovne. Grad je oživio”, dodaje njegov kolega Novica Đorđević, stojeći pred kapijom na kojoj se vijori crvena kineska zastava.

Kupoprodaja fabrike dočekana je trijumfalno nakon što su Amerikanci propali. Samo dve godine prije, US Steel je prodao fabriku Vladi Srbije, zajedno sa dugovima, za simboličnu cijenu od jednog dolara.

Sada proizvodnja raste, a prihodi kompanije su prošle godine iznosili 37 odsto, navodi se u podacima kompanije.

Uzbuđen zbog mogućnosti investicija, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić podstakao je Kinu da preuzme zaduženi rudnik bakra na jugu zemlje – što se i desilo prošle godine.

Apetiti nastavljaju da rastu. U septembru, Vučić je pozvao kineske kompanije da investiraju u tehnološki sektor, a otišao je i korak dalje pozivajući ih da od Srbije naprave izvoznika “letećih automobila.”

Kapija u Evropu

Kao kapija u jugoistočnu Evropu, Balkan je ključna poveznica između pekinškog Puta svile, projekta vrednog trilion američkih dolara, koji bi trebalo da otvori put za izvoz u Evropu, ali i van njenih granica.

Okružen članicama Evropske unije, ovaj region povezuje luku Pirej u Grčkoj, koji već kontrolišu Kinezi, sa srcem Evrope.

Međutim, velike koncesije za građevinske projekte privukle su pomnu pažnju Brisela.

Evropski komesar za proširenje Johannes Hahn, koji nadgleda proces proširenja EU, rekao je za AFP da “postoji zabrinutost za socioekonomske i finansijske efekte koje bi kineske investicije mogle da imaju”.

On je naveo primjer malene Crne Gore, gde je javni dug porastao na više od 70 odsto BDP-a nakon što je ova zemlja uzela pozajmicu od 809 miliona eura od kineske državne banke Export-Import, kako bi izgradila autoput kroz svoje planinske predjele.

Postoje strahovi da bi država mogla postati žrtva “dužničke diplomatije” – kada zemlje koje se oslanjaju na pozajmice od Kine dolaze u situaciju da ustupe dobra kako bi otplatile dugove.

“Ove investicije često su praćene obavezujućim klauzulama”, rekao je Han. “A to u konačnici ima uticaj na naše ciljeve, što je poboljšanje stabilnosti i ekonomskog razvoja” na Balkanu.

Azijski gigant

Na Zapadu, pokušaji Kine koji bi mogli da podjele blok i omoguće Kini unutrašnju prevlast propraćeni su raznim reakcijama.

Peking poriče da ima bilo kakve pretenzije na geopolitičkom planu i kaže da podržava ujedinjenje Evrope.

Ali, Brisel je počeo da ulaže napore da ograniči domet azijskog giganta.

U februaru, evropski političari izglasali su novi sistem monitoringa nad stranim investicijama, što će ograničiti mogućnost Kine da kupuje kompanije koje posluju u oblasti strateških tehnologija i infrastrukture.

Ipak, Zapadni Balkan ostaje otvoreno polje van granica Evropske unije, u koji je već uložen značajan deo investicija Inicijative “16+1”.

Od 2007. do 2017. godine, Peking je najavio 12 milijardi eura u pozajmicama za građevinske projekte u 16 zemalja, od čega je trećina otišla na Srbiju, a zatim u BiH (21 odsto) i Crnu Goru (7 odsto), pokazala je studija Evropske investicione banke.

Nije svim projektima suđeno da budu realizovani. Pojedini, kao što je pruga Beograd-Budimpešta, već su se suočili sa značajnim zastojima sa mađarske strane.

Međutim, prema studiji IMF-a iz 2017 godine, Kina je uložila najmanje 6.2 milijarde eura u železnicu, energetiku i izgradnju puteva na Zapadnom Balkanu.

Uz smanjenje investicija iz EU, siromašnije zemlje Balkana “nisu u poziciji da odbiju novac”, objasnio je Matt Ferchen, ekspert za Kinu Centra za globalnu politiku Karnegi-Cinhua.

Keš za ugalj

Sa evropske strane postoji zabrinutost da kineski model investiranja, koji ne podrazumijeva da se zemlje u koje se ulaže obavežu na borbu protiv korupcije ili ograničenja slobode medija, biće u suprotnosti sa ciljevima Brisela u regionu.

Na primer, Kina takođe finansira ekspanziju termoelektrana na ugalj, što se kosi sa evropskim trendovima u oblasti upotrebe fosilnog goriva.

Bosanski političarima sada gori pod nogama jer su odobrili pozajmicu od Kine u iznosu od 614 miliona eura za proširenje termoelektrane na ugalj u Tuzli.

Hahn je na Tviteru upozorio da će “oblasti kao što su uticaj na životnu sredinu, državna pomoć i nabavke od sada zasigurno biti detaljno praćene” u kontekstu procesa pristupanja EU.

Energetska zajednica, zadužena za proširenje evropskih politika u oblasti energetike na jugoistočnu Evropu, uložila je žalbu, tvrdeći da se odobrenje pozajmice kosi sa setom zakona koji se odnose na subvencije.

Ali, kada Brisel postavi crvenu liniju, Kina priskače u pomoć.

Kineske pozajmice su “istorijski momenat za Bosnu”, kaže Fadil Novalić, premijer Federacije BiH, za AFP, a prenosi Euarctiv.

“Takve investicije nismo imali za poslednjih 40 godina”.

Opasna investicija

Kina bi u slučaju da Crna Gora ne može otplačivati kredit za izgradnju autoputa imala pravo da preuzme kontrolu nad crnogorskim zemljištem kao jamstvom, piše londonski Financial Times.

Pored toga, ugovor, koji nije dodijeljen kroz tender, oslobađa kineske kompanije koje rade na izgradnji autoputa od plaćanja poreza na dodanu vrijednost i carinskih dažbina, a svi nesporazumi bi bili rješavani pred kineskim sudovima.

"Ova kineska investicija bi mogla biti zaista opasna za Crnu Goru i niko o tome ne razmišlja," izjavila je za FT Milka Tadić Mijović, direktor Centra za istraživačko izvještavanje.

Međunarodni monetarni fond je nedavno rekao u izvještaju za zemlju da bi nivo zaduženosti pao na 59 posto BDP-a da nije počela izgradnja autoputa, što je,kako kaže jedan zapadni zvaničnik "dovelo Crnu Goru u situaciju da ima deficit preko nivoa standarda EU, što limitira dalje psosobnost vlade za finansijsko manevriranje".

Prema studiji iz 2018. američkog Centra za globalni razvoj projekat je stavio Crnu Goru u nesretno društvo Džibutija, MOngolije i Tadžikistana i još četiri države "koje bi mogle trpjeti dužničke neprilike" zbog budućeg financiranja povezanog sa Inicijativom pojas i put.

Kineski krediti za kineske kompanije i radnike

Infrastrukturni projekti u okviru inicijative Pojas i put na Zapadnom Balkanu nisu, naravno, ograničeni evropski standardima i propisima, koji se odnose i na finansisjku stabiolnost projekta, piše Valbona Zeneli iz Evropskog centra za sigurnosne studije C. Marshall, na portalu The Globalist:

"Bez takvih procjena, kineski opušteniji pristup rizikuje da stvori finansijsku nestabilnost za vlade u regionu, naročito u pogledu velikog zaduživanja. Mnogim projektima nedostaje transparentnost i javna rasprava o otvorenim proceduarama nabavke."

Evropske ponude su manje atraktivne nego kineske zbog komplikovanih birokratskih procedura u vezi fondova Evropske unije, pa zbog toga kineski krediti i određene balkanske praksa idu savršeno zajedno, piše Zeneli, i dodaje da "mantra" o tome da kineski krediti nemaju posebnih uslova nisu tačni:

"Stvarnost je mnogo gora. Dok zapadni krediti imaju uslove u vezi dobrog upravljanja i transparentnosti, kinesko financiranje je uslovljeno primjenom projekata kineskih kompanije (uglavnom u vlasništvu države), kao i zaposlenja kineskih radnika. Ništa od ovoga ne pomaže lokalnim ekonomijama. Ali, to, naravno, nikada nije interes kineske strane."

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG