Tajvan se odvojio od Kine u građanskom ratu 1949., ali Peking nastavlja da smatra ostrvo od 23 miliona stanovnika sa svojom visokotehnološkom ekonomijom kineskom teritorijom i pojačava svoju pretnju da bi to postigao vojnom silom ako je potrebno.
"Kina će se sigurno ponovo ujediniti, a svi Kinezi s obje strane Tajvanskog moreuza treba da budu vezani zdravim smislom", rekao je Xi u svom godišnjem obraćanju, prenosi zvanična novinska agencija Xinhua.
Kina je predsjedničke i parlamentarne izbore u Tajvanu 13. januara opisala kao izbor između rata i mira.
U subotu je Chen Binhua, glasnogovornik kineskog ureda za poslove s Tajvanom, nazvao Laija "rušiteljem mira" nakon televizijske debate ranije tog dana u kojoj je Lai branio pravo Tajvana da vlada samim sobom kao demokratijom.
Chen je rekao da je Laijev diskurs na debati bio "pun razmišljanja o konfrontaciji", dodajući da je potpredsjednik "pokretač potencijalno opasnog rata u Tajvanskom moreuzu".
Lai je tokom debate rekao da Tajvan nije podređen Kini i da je otvoren za komunikaciju sa Pekingom "sve dok postoji jednakost i dostojanstvo sa obje strane Tajvanskog moreuza". Iako Lai sebe ne opisuje da traži nezavisnost od Pekinga, generalno tvrdi da je Tajvan već nezavisna zemlja.
Laijevi izborni rivali su Hou Yu-ih iz stranke Kuomintang koja je više naklonjena Kini i Ko Wen-je iz Tajvanske narodne partije.
