Kina je u julu proširila svoj zakon protiv špijunaže. Sada zabranjuje prenos bilo kakvih informacija koje se odnose na nacionalnu sigurnost i interese, bez definisanja tih pojmova, dok se definicija špijuniranja proširuje na cyber napade na državne organe ili kritičnu infrastrukturu.
Sve veći fokus kineskog predsjednika Xi Jinpinga na nacionalnu sigurnost - posebno na restrikciju konsultantskih kuća i firmi za dubinsku analizu - ostavio je mnoge strane firme nesigurnim gdje bi mogle prekoračiti granicu zakona.
Jourova je rekla da je nedostatak definicija kao što je, na primjer, šta su važni podaci, i nedostatak jasnoće o tome kako se zakon može prekršiti, problematičan, kao i dugo vremena potrebno da se okončaju proceduralna pitanja.
„Mislim da je to 45 dana za jedan proces“, na konferenciji za novinare Jourova. "Vrlo često traje mnogo duže."
Ona je to u ponedjeljak govorila nakon kopredsjedavanja prvog digitalnog dijaloga na visokom nivou između EU i Kine u tri godine.
"Vratit ćemo se kineskim vlastima s prijedlogom da se stvori neka vrsta informativne veze koja će pomoći preduzećima iz EU da razumiju zakon i izbjegnu moguće nepoštovanje", dodala je ona.
Kina je partner, konkurent i sistemski rival, ali je sistemsko rivalstvo postalo najistaknutija od tri uloge koje zemlja igra u digitalnom području, rekla je ona.
Važno je da Kina i Evropa drže otvorene komunikacione kanale u različitim stepenima kada postoji neslaganje, rekla je ona.
Krajem jula, kinesko ministarstvo trgovine informisalo je predstavnike američkih, evropskih, japanskih i južnokorejskih privrednih komora, kao i 30 stranih firmi, o novom zakonu protiv špijunaže.
Kina je posvećena stvaranju fer, transparentnog i predvidljivog poslovnog okruženja, saopštilo je tada ministarstvo.
