Sve je veća zabrinutost da Kina ulazi u eru mnogo sporijeg privrednog rasta nalik periodu "izgubljenih decenija" Japana, u kojem su potrošačke cijene i plate stagnirali čitavu generaciju, što je oštar kontrast brzoj inflaciji koja se može vidjeti drugdje.
Oporavak Kine nakon pandemije usporio je nakon brzog početka u prvom tromjesečju jer je potražnja u zemlji i inostranstvu oslabila, a nalet politika za podršku ekonomiji nije uspio da ojača aktivnost.
Indeks potrošačkih cijena (CPI) je u julu opao za 0,3% na godišnjem nivou, saopštio je u srijedu Nacionalni biro za statistiku (NBS), u poređenju sa srednjom procjenom za smanjenje od 0,4% u anketi Reutersa. To je bio prvi pad od februara 2021.
Indeks proizvođačkih cijena (PPI) opao je 10. mjesec zaredom, za 4,4% i brže od prognoziranog pada od 4,1%.
Kina je prva ekonomija G20 koja je izvijestila o godišnjem padu potrošačkih cijena od posljednjeg negativnog indeksa potrošačkih cijena u Japanu u augustu 2021., a ta slabost povećava zabrinutost u vezi s štetom po poslovanje među glavnim trgovinskim partnerima.
"Za Kinu je razlika između proizvodnje i usluga sve očiglednija, što znači da će ekonomija rasti drugom brzinom u ostatku 2023., posebno kako se problem s nekretninama ponovo pojavljuje," rekao je Gary Ng, viši ekonomist za Aziju i Pacifik u Natixisu . "To također pokazuje da kineski ekonomski oporavak koji je sporiji od očekivanog nije dovoljno snažan da nadoknadi slabiju globalnu potražnju i podigne cijene roba."
Podaci dolaze dan nakon što su podaci o trgovini pokazali da su izvoz i uvoz opali u julu.
Azijske dionice bile su u defanzivi u srijedu jer su kineski podaci o cijenama potvrdili da njen ekonomski oporavak gubi snagu.
MJEŠOVITI IZGLEDI
Kineske anemične cijene u oštroj su suprotnosti sa inflacijom koju je većina drugih velikih ekonomija zabilježila, što je prisililo centralne banke u drugim zemljama da brzo podignu kamatne stope.
Međutim, postoje znaci da bi globalna inflacija mogla dostići vrhunac i u nekim slučajevima preokrenuti. Brazil je prošle sedmice snizio kamatne stope prvi put u tri godine usljed benignijih inflatornih uslova.
Peking je postavio ciljnu inflaciju potrošača od oko 3% ove godine, što bi bilo više od 2% zabilježenih 2022. godine, a vlasti za sada umanjuju zabrinutost zbog deflacije.
Liu Guoqiang, zamjenik guvernera centralne banke, prošlog mjeseca je rekao da u Kini neće biti deflatornih rizika u drugoj polovini godine, ali je istakao da je ekonomiji potrebno vrijeme da se vrati u normalu nakon pandemije.
Pad indeksa potrošačkih cijena u Kini u julu je uglavnom uzrokovan ubrzanjem pada cijena svinjskog mesa sa 26% na 7,2% zbog jakih kiša koje su narušile zalihe. Na mjesečnoj osnovi, CPI je zapravo porastao za 0,2%, prkoseći očekivanjima za pad, potaknut naglim porastom putovanja na odmor.
To sugerira da bi poređenja s Japanom mogla biti preuranjena, kažu neki analitičari.
Xia Chun, glavni ekonomista u Yintech investicioni holding u Hong Kongu, očekuje da će kineska deflacija trajati 6 do 12 mjeseci, ali da neće pratiti istoriju Japana, gdje je stagnacija cijena trajala veći dio protekle dvije decenije.
Posljednjih sedmica kreatori politike najavili su mjere za povećanje prodaje automobila i uređaja, dok su neki gradovi ublažili ograničenja imovine, ali neki učesnici na tržištu kažu da je potreban odlučniji stimulans.
Investitori su sa nestrpljenjem čekali da kreatori politike ubrizgaju stimulans nakon sastanka Politbiroa prošlog mjeseca, dok je berza uglavnom bila opterećena nedostatkom konkretnih akcija.
"Tržišta i kompanije bi se trebale naviknuti na 'novu normalnost' u kojoj će kineska vlada izbjegavati uvođenje velikih poticaja", rekao je Tommy Wu, viši ekonomista u Commerzbank.
"Umjesto toga, biće implementirani ciljani podsticaji i većina mjera politike će se fokusirati na stranu ponude", rekao je Wu.
